Mirko Vičević novi admiral Bokeljske mornarice Kotor
Aleksandar Dender je kazao da će Bokeljska mornarica Kotor "biti stvarno bokeljska" kad se putem leks specijalisa transformiše u instituciju od nacionalnog značaja i bude, prema dvanaestovjekovnoj tradiciji, jedinstvena kotorska organizacija, sa članovima iz cijele Boke kotorske
Mirko Vičević izabran je jednoglasno za novog admirala Bokeljske mornarice Kotor, na period od četiri godine, na sinoć održanoj izbornoj skupštini u crkvi Sv. Duha.
Za viceadmirala je izabran Andro Radulović, a za majora Igor Petrović, prenosi Radio Kotor.
Denis Vukašinović je novi predsjednik Upravnog odbora i predsjednik Bokeljske mornarice Kotor, dok je za potpredsjednika izabran Miroslav Miro Vukičević. Za članove Nadzornog odbora izabrani su: Slavko Dabinović (predsjednik), Romeo Mihović i Neđeljko Moškov.
Za počasne oficire proglašeni su: Anton Sbutega počasni admiral, Ilija Radović počasni admiral, Josip Ribica u čin počasnog viceadmirala, Zlatko Moškov u čin počasnog majora, Srećko Pilastro u čin počasnog kapetana, Boris Frančišković i Pero Kovačec u čin počasnog poručnika.
Posthumno su odlikovni Andrija Crepulja u čin počasnog vodnika i Tonći Mirošević u čin počasnog poručnika.
Za funkcije u Bokeljskoj mornarici Kotor izabrani su Nikola Mršulja, sekretar i Marko Mihović, domaćin.
“Siguran sam će i naši nasljednici na funkcijama u BM Kotor dostojno nastaviti putem koji smo trasirali, a u skladu sa našim geslom Fides et Honor, vjerom u Boga i časti što smo nastavljači nevjerovatno duge tradicije”, rekao je dosadašnji predsjednik Upravnog odbora Bokeljske mornarice Aleksandar Dender.
On je, između ostalog, podsjetio da su se na skupštini 2016. godine Bokeljskoj mornarici vratili status i ime, jer je do tada BM Kotor bila samo podružnica, svedena na nivo podružnica u Tivtu, Herceg Novom i Beogradu, uz "apsurdnu situaciju da su pritom ove četiri podružnice osnovale maticu, a ne obratno, koja se uz to zvala BM809 bez pominjanja Kotora".
“Te 2016. godine usvojen je statut po kome su BM sačinjavale matica Kotor i podružnice Tivat i Herceg Novi, sa naznakom da trebaju biti pravno lice, što je bilo protivpravno, jer prema zakonu podružnice to ne mogu biti. To je impliciralo da se BM Tivat i Herceg Novi, koje su i dalje ostale nezavisne nevladine organizacije moraju uskladiti sa zakonom, jer statut ne može biti iznad zakona”, pojasnio je Dender.
Dodaje i da je nakon sedam godina, ovo druga skupština koja se može nazvati istorijskom, jer bi trebalo da se riješe problemi koji bitno utiču na rad Bokeljske mornarice Kotor.
On je istakao da su BM Tivat i Herceg Novi “sistemski odbijali da obave transformaciju, želeći da zadrže dominaciju nad BM Kotor, jer su prema statutu u skupštini BM Kotor, kao dvije nezavisne NVO imale 40, a Kotor 20 delegata, članovi su bili predsjednici Upravnog odbora Tivta i Herceg Novog, u admiralatu su imali dva komandira odreda i majora, dakle, potpunu dominaciju nad trećom nezavisnom, NVO BM Kotor”.
Godinama su, kažu, pokušavali da se dogovore sa BM Tivat i Herceg Novi o “ispravljanju ove anomalije”, a posljednju godinu i po dana, na osnovu konsultacija sa Ministarstvom javne uprave.
“Nudili smo im potpisivanje sporazuma kojim bi se regulisala međusobna prava i obaveze između tri nezavisne NVO, uz recipročno učešće predstavnika u odnosnim organima upravljanja. Ovaj sporazum je prihvatio UO BM Herceg Novi, dok je Tivat uporno odbijao, tražeći da ostane status quo, pritom oficijalno priznajući da je statut nelegalan. Kada su prije mjesec dana predstavnici Tivta definitivno odbili da prihvate izmjene statuta i sporazum, a predstavnici Herceg Novog glasali protivno odluci svog UO, koji je prihvatio sporazum, predstavnici BM Kotor, kao nezavisne NVO, odlučili su da u skladu sa zakonom sazovu skupštinu i riješe problem, najprije u interesu BM Kotor, a zatim i u interesu BM Tivat i Herceg Novi. Ponavljam, jedino što Kotor želi da ovim uradi to je da statut koji nije zakonski vrati u zakonske okvire i da sa podružnicama Tivat i Herceg Novi potpiše sprazume kojima će na prijateljski i najbolji mogući način biti riješeni međusobni odnosi”, naveo je Dender.
Dodao je da će Bokeljska mornarica Kotor "biti stvarno bokeljska" kad se putem leks specijalisa transformiše u instituciju od nacionalnog značaja i bude, prema dvanaestovjekovnoj tradiciji, jedinstvena kotorska organizacija, sa članovima iz cijele Boke kotorske.
"Skoro deset godina sam predsjednik UO BM Kotor i mogu reći da sam izuzetno ponosan na ono što smo zajedno postigli u ovom periodu. Osim uspješno održanih javnih nastupa i plesanja kola tokom svih ovih godina, upisali smo mornaricu na listu svjetske kulturne baštine Unesko, podmladili aktivni sastav, opremili ga odorama i oružjem, organizovali zapažene izložbe, publikovali sjajne knjige iz istorije BM Kotor, animirali mlade u školama, na fakultetima i tako im približili mornaricu. Gostovali smo u Beču i dva puta u Trstu. Sa punom odgovornošću tvrdim da je sve ovo odradila BM Kotor, bez ili sa minimalnim učešćem Tivta i Herceg Novog”, zaključio je Dender.
Počasni admiral Bokeljske mornarice prof. dr Antun Sbutega osvrnuo se na dosadašnje aktivnosti Bokeljske mornarice i zahvalio svima koji su doprinijeli uspješnom odvijanju njenih redovnih aktivnosti, promociji i napredovanju, rješavanju pravnog statusa, upisu na listu Uneska, podmlađivanju članstva i adaptaciji Doma Bokeljske mornarice.
“Mornarica je pokrenula inicijativu kod Ministarstva kulture za donošenje posebnog zakona, leks specijalis, imajući u vidu njen značaj prvog i za sada jedinog nematerijalnog kulturnog dobra na listi svjetske baštine Uneska. Taj zakon nam je bio obećan, pod uslovom da mornarica bude upisana na listu, prije više od tri godine od tadašnjeg ministra Aleksandra Bogdanovića. Tim zakonom mornarica bi dobila poseban status, ne bi bila više NVO i sa jedinstvenim sjedištem u Kotoru. Međutim, već više od godinu dana nije bilo odgovora na našu inicijativu. Usklađivanje statuta sa zakonom je hitno i mi to radimo večeras, poslije konsultacija sa više eksperata za pravo i dobijanja meritornog mišljenja od Ministarstva javne uprave. Na novom rukovodstvu i članstvu je da nastave sa naporima za donošenje specijalnog zakona”, naglasio je Sbutega.
( B.H. )