Ko će se prije proširiti, Rusija ili EU?

Putinovo ratnohuškačko otimanje zemlje natjeralo je lidere Evropske unije da naprave sopstvene planove za proširenje. Sada su u toku koraci za prijem čak osam novih članica u blok od 27 država, ali istorijska težnja ka proširenju nosi rizike za EU, piše "Politiko".

Prijem novih članica, potencijalno Ukrajine, otvorio bi Pandorinu kutiju izazova, ocjenjuje briselski portal.

"Bile bi potrebne opsežne unutrašnje reforme, a to bi vjerovatno izazvalo godine toksičnih sukoba između sadašnjih članica EU", ističe se u analizi. Dodaje se da je, međutim, uprkos bolnoj složenosti bilo kakvog procesa proširenja, ruska agresija ubijedila neke vlade EU da ne mogu priuštiti da čekaju.

"Sada je trenutak da budemo hrabri i da promijenimo naš pristup proširenju - da šest zemalja zapadnog Balkana, svaku od njih, i Ukrajinu i Moldaviju, jasno uvedemo u našu porodicu", rekao je austrijski ministar spoljnih poslova Aleksander Šalenberg za "Politiko".

"Proširenje nije birokratski poduhvat... Radi se o izvozu i očuvanju određenog modela života slobodnih, otvorenih zapadnih demokratija."

Očekuje se da će proširenje biti jedna od tema kojom će se predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen baviti u godišnjem govoru o stanju EU 13. septembra. Ministri bloka za evropska pitanja takođe bi trebalo da razmotre tu temu na sastanku krajem oktobra, prema riječima dvojice visokih diplomata EU.

Sada je trenutak da šest zemalja zapadnog Balkana, Ukrajinu i Moldaviju, jasno uvedemo u našu porodicu, rekao je Šalenberg

"Politiko" ocjenjuje da je od ključnog značaja to što su, kako se čini, Njemačka i Francuska saglasne s tim planom i podsjeća na zahjev njemačkog kancelara Olafa Šolca ranije ove godine za "proširenu" Evropu, kao i na optimistične signale iz Pariza, gdje je ministar za Evropu Lorens Bun rekao da bi EU trebalo da pošalje "dosljednu poruku" zemljama kandidatima o pridruživanju Uniji, naročito da bi im se pomoglo da se odupru ruskim kampanjama uticaja.

Sedmogodišnji rok

Jedno od pitanja je tajming. Predsjednik Savjeta EU Šarl Mišel pozvao je da nove članice budu primljene u blok do 2030. Francuski predsjednik Emanuel Makron podržava ideju o proširenju u fazama, pri čemu bi zemlje prvo dobile pristup jedinstvenom tržištu prije nego što postanu punopravne članice EU.

Šalenberg je iznio mogućnost da se zemljama kandidatima dozvoli da budu posmatrači u Političkom i bezbjednosnom komitetu EU (PSC), briselskom tijelu u kome se donose spoljnopolitičke odluke kako bi ih učinili "dijelom našeg razmišljanja i oblikovanja odluka".

"Politiko" navodi da će se lideri EU, ukoliko žele da ostvare svoje ambicije, suočiti s bolnim procesom. Predviđa žestoku debatu između evropskih prijestonica dok zvaničnici procjenjuju podobnost zemalja kandidata i kao primjer problema navodi veliku korupciju u Ukrajini. A tu je i, kako navodi, košmarna perspektiva reforme unutrašnjih procesa donošenja odluka u EU kako bi se prilagodila mnogo većem bloku.

Tek što je Mišel odredio svoj ciljni datum za 2030. godinu, portparol Evropske komisije, koja je odgovorna za procjenu spremnosti zemalja kandidata, brzo je smanjio entuzijam oko tako brzog roka, rekavši da je proces pridruživanja EU zasnovan isključivo na zaslugama. Komisija treba da predstavi izvještaje o napretku zemalja kandidata kasnije ove godine, iako je jedan visoki diplomata EU rekao da će to vjerovatno biti odgođeno zbog intenzivne provjere kandidature Ukrajine.

Korupcija

"Želimo da pošaljemo pozitivan signal Ukrajini, ali stvari kao što je ovaj predlog da se ukrajinskim obavještajnim službama daju veća ovlašćenja oko korupcije mogu poslati pogrešnu poruku", rekao je jedan zapadnoevropski diplomata. U isto vrijeme, Ukrajina je bila "veoma korumpirana zemlja".

Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok je tokom jučerašnje posjete Kijevu rekla da je mjesto Ukrajine u EU, ali ju je pozvala da učini više u borbi protiv korupcije, prenio je Rojters.

"Politiko" navodi da je poljoprivredna politika najočiglednija žarišna tačka u budućim pristupnim pregovorima između Brisela i Kijeva i dodaje da bi jeftini ukrajinski izvoz žitarica mogao preplaviti EU i potopiti poljoprivrednike iz bloka koji dobijaju velike subvencije. Poljska i nekoliko drugih zemalja EU već su zatvorile vrata ukrajinskom izvozu žitarica da bi zaštitile svoje poljoprivrednike.

Unutrašnje reforme koje bi proširenje pokrenulo uključuju: reformu zajedničke poljoprivredne politike EU, rekonstrukciju dugoročnog budžeta bloka i izmjene procesa donošenja odluka kako bi se krenulo ka većoj upotrebi glasanja takozvane "kvalifikovane većine" u oblastima poput spoljne politike, gdje se trenutno zahtijeva jednoglasnost.

"Ono što vidimo... jeste da trenutni okvir, bilo da se radi o budžetu ili politici ili procedurama donošenja odluka, nije prikladan za Evropu sa tridesetak članica", rekao je portugalski ministar za Evropu Tijago Antunes. "Ponekad je veoma, veoma teško, kao što znate, i sa 27", dodao je.

Veliko širenje u EU bi takođe pomjerilo centar gravitacije bloka na istok, potencijalno razvodnjavajući tradicionalno odlučujući uticaj Francuske i Njemačke na ključne odluke, piše u analizi briselskog portala.

Grupa zakonodavaca EU već sastavlja nacrte dalekosežnih planova za promjenu ugovora za koje tvrde da bi bili potrebni za proširenje. Međutim, promjena fundamentalnih ugovora EU je mučan proces koji zahtijeva referendume u nekoliko zemalja. "Politiko" piše da je spremnost tako nešto ograničena među diplomatama EU, od kojih neki tvrde da se reforme mogu sprovesti u okviru postojećeg Lisabonskog sporazuma bloka.

"U Savjetu nema većine za promjenu ugovora", rekao je jedan diplomata EU. "Pravna služba Savjeta nas već mjesecima obavještava da je Lisabonski ugovor otporan na proširenje", dodao je.

"Teško je ne biti nestrpljiv"

"Politiko" navodi i da uprkos intenzivnom fokusu na Ukrajinu, manje zemlje koje teže članstvu uporno kucaju na vrata bloka.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani, čija zemlja je prošle godine formalno aplicirala za punopravno članstvo u EU, oprezno je pozdravila to što je proširenje ponovo na dnevnom redu. "Vjerujemo da je u interesu svih država zapadnog Balkana da se pridruže", rekla je Osmani.

Ona je, međutim, dodala da države nisu voljne da vječno čekaju da EU donese odluku. "Teško je ne biti nestrpljiv, posebno kada uradite sve što je od vas traženo, a onda se ne desi ništa," dodala je predsjednica Kosova.

( A. Šofranac )