Crna Gora može u EU prije 2030.

Lideri zemalja učesnica Procesa Brdo-Brioni juče su u Skoplju usvojili Deklaraciju kojom je zatraženo da Evropska Unija (EU) i Zapadni Balkan budu spremni za proširenje što je prije moguće, ali ne kasnije od 2030. godine.

Predsjednici zapadnobalkanskih država, Hrvatske i Slovenije, Deklaracijom su se obavezali da intenziviraju strateški dijalog s institucijama EU radi ubrzanja procesa pristupanja Uniji, da ubrzaju prelazak na obnovljive izvore energije i povećaju energetsku efikasnost i rade na zadržavanju mladih u regionu.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon samita je novinarima kazao da Crna Gora ima realnu mogućnost da ispuni preduslove za učlanjenje u EU prije 2030. godine.

On je tražio izmjenu nacrta Deklaracije u kojoj je spomenuta 2030. godina na način koji, kako je rekao, nije bio dovoljno precizan i jasan.

“Ono na čemu sam ja insistirao u ime Crne Gore koja je dugi niz godina u procesu pregovaranja i najviše odmakla u procesu pridruživanja EU, je da je to, ipak, dosta daleko i onda je napravljen zajednički dogovor da se stavi da 2030. godina bude najkasniji datum, a da svaka zemlja može nekom svojom dinamikom u smislu pripremljenosti i unutrašnjih reformi da postane članica EU i mnogo ranije od te godine”, rekao je Milatović.

On je kazao i da je njegov predlog da Crna Gora bude zemlja domaćin narednog samita naišao na podršku svih učesnika.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, međutim, smatra da su izjave pojedinih učesnika o prijemu država Zapadnog Balkana u EU do 2030. godine “lijepe želje”.

“Ne pada im na pamet, možemo da dubimo na glavi, neće da nas prime ni 2026, ni 2027, ni 2028. godine. U Deklaraciji piše članstvo u EU što ranije, a najkasnije do 2030. godine. To su lijepe želje, ali ko sam ja da umanjujem ambiciju i optimizam drugih. Super ako tako bude, a da li će da bude, nisam siguran”, rekao je Vučić, prenio je Tanjug.

Na skupu u Skuplju su kao kodomaćini učestvovovali predsjednik Hrvatske Zoran Milanović i predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Albanije Bajram Begaj, kao i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine: Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović.

Proces Brdo-Brioni prvi put je održan 2013. godine na zajedničku inicijativu predsjednika Slovenije i Hrvatske na Brdu kod Kranja. Cilj tog procesa je integracija zemalja regiona u EU i stabilizacija situacije na ZB kroz jačanje regionalne saradnje i rješavanje otvorenih pitanja.

Milatović: Imam puno povjerenje u Spajića

Milatović je novinarima rekao da mandatar za sastav nove vlade Milojko Spajić ima njegovo puno povjerenje i da je odluka o formiranju nove vlade “stvar Crne Gore”.

Novinari su Milatovića pitali da li je poslije dva sastanka sa njegovim partijskim kolegom Spajićem došlo do približavanja stavova oko formiranja nove vlade, odnosno da li ostaje pri stavu da koalicija Za budućnost Crne Gore treba da bude dio nove vlade.

Dodao je da je njegovo mišljenje da bi kvalifikovana većina trebalo da podrži narednu vladu uz jasna programska opredjeljenja, a to je kontinuitet spoljne politike, odnosno članstvo u NATO savezu i snažnije zalaganje za ubrzanje evropskog puta.

Nije želio da komentariše to što neki poslanici Pokreta Evrope sad ne podržavaju trenutni predlog Spajića o sastavu nove vlade.

“To je stvar između Poslaničkog kluba, poslanika koji imaju svoje mišljenje i stavove, i mandatara. Konačno je demokratija stigla u Crnu Goru i mislim da ćemo morati svi u narednom periodu da se ozbiljnije i odgovornije odnosimo i prema raznim predlozima, inkluzivnošću procesa i na kraju krajeva odgovornim političkim postupcima”, poručio je.

( Biljana Matijašević )