Izložba slika i skulptura u Budvi: Fantastično putovanje u prošlost Dragana Stanišića, nepoznatog budvanskog virtuoza
"Iako je gotovo kompletan radni vijek vezao za budvansku Poštu, srce i um su gotovo bezpredaha pratili pasiju i veliku želju još od dječačkih dana, a koja se ogledala unastojanju da upiše likovnu akademiju"
Retrospektivna posthumna izložba „Brojgelovski pogledi na Budvu“ umjetnika Dragana Stanišića naišla je sinoć na veliko interesovanje budvanske publike zbog rijetko viđenog talenta umjetnika, slikarslog amatera.
Pretposljednje večeri sedmog Festivala „Ćirilicom“ sinoć je u crkva Sveta Marija na Rtu, u budvanskom Starom gradu, uz veliko interesovanje i prisustvo publike, upriličeno otvaranje retrospektivne posthumne izložbe slika i skulptura „Brojgelovski pogledi na Budvu“ umjetnika Dragana Stanišića (1953 – 2007) čiji je rad pobrao do sada neviđene simpatije.
Na otvaranju izložbe govorili su istoričar umjetnosti Miljan Živković, uz Marka Kenteru jedan od priređivača izložbe, te u ime porodice Ivana Domazetović, dok je istoričarka umjetnosti, magistrica Lucija Đurašković otvorila izložbu.
Živković je u svom izlaganju naveo osnovne podatke iz biografije umjetnika Dragana Stanišića, istakavši da je Stanišić još od djetinjstva pokazivao sklonost ka raznim oblicima umjetnosti – slikarstvu, vajarstvu, maketarstvu, radu sa staklom, dok je spektar interesovanja iz teorije upotpunio istorijom umjetnosti i arheologijom.
„Iako je gotovo kompletan radni vijek vezao za budvansku Poštu, srce i um su gotovo bezpredaha pratili pasiju i veliku želju još od dječačkih dana, a koja se ogledala unastojanju da upiše likovnu akademiju. Svoje hobije i vještine savršeno je uklapao upraksi, pa je tokom mnogobrojnih ronilačkih akcija uspijevao da sa morskog dna donese i amfore, koje bi velikodušno donirao budvanskom Muzeju. Ova trbušasta vaza javlja se ikao jedan od životnih amblema našeg umjetnika, jer je u mladosti je pripadao klubu kojije zajedno sa društvom nazvao upravo „Amfora“. Osim pomenutog kluba Dragan je pripadao i nekadašnjem Udruženju slikara Budve koje je međusobno i nesebično razmjenjivalo poglede i ideje vezane za djelovanje u najfinijoj od životnih sfera. Zajedno sa suprugom Zoricom podigao je troje djece – Ivu, Steva i Marka, u čijim bićima i danas živi posvećenost svemu što je imalo veze za umjetnošću".
Inače Stanišić je rođen na Cetinju 1953.godine. Dragan Stanišić je najranije djetinjstvo proveo u Dubrovniku, a osnovno i gimnazijsko školovanje završio je u Budvi. Likovno nadaren želio je studirati likovnu akademiju ili istoriju umjetnosti, ali sticajem porodičnih okolnosti upisuje Pravni fakultet koji napušta nakon druge godine.
Bavio se slikanjem, vajanjem, rezbarenjem, nadogradnjom starih amfora, izradom maketa gradova, sakupljao stari novac i sačinio kolekciju… Bio je član Udruženja slikara Budve i na jednoj grupnoj izložbi nakon njegove smrti, u Modernoj galeriji u Budvi bili su izloženi neki njegovi radovi.
Ovo je prva samostalna izložba, posthumno upriličena. Na otvaranju izložbe u ime porodice i prijatelja prisutnima se obratila Ivana Domazetović koja je zahvalila organizatorima i priređivačima izložbe i svim prijateljima koji su omogućili publici da doživi slikarstvo ovog našeg rijetkog sugrađanina.
Domazetović je sa prisutnima podijelila i sjećanje kako je Dragan stvarao.„U tom periodu dok smo odrastali bili smo mali da prepoznamo značaj slike, a veliki da potvrdimo da su boje koje je koristio najpribližnije koloritu našeg grada.
Na četkicama koje su spretno bile smještene u metalnoj čaši stapale su se zemljane nijanse boja kojima je oslikan kamen, dajući slikama i vjekovima još veću trajnost i stamenost, te se na tragovima boje već moglo jasno, vez gledanja radova, prepoznati stil kojim jeslikao.
Uvijek je bilo fascinantno kako od jednog parčeta drveta kojeg je bura izbacila na obalu može nastati lik koji i dalje živi u našim pričama, sa svim karakternim osobinama i prožet duhovitim dosjetkama. Ovo je pokazatelj da nekad nije potrebno otići daleko i da nisu potrebne visoke škole za kvalitet stvaranja.
Potrebno je bilo samo da se zaviri iza škura jedne budvanske porodice koja je na jednom prostoru njegovala ljubav prema knjizi, skulpturi, umjetninama i slikama." Izložbu je svečano otvorila magistrica Lucija Đurašković koja je istakla da umjetnik Dragan Stanišić odmalena postaje autodidakt koji se pokazuje boljim od mnogih akademski obrazovanih umjetnika, te da, kao takav, predstavlja jedinstvenu pojavu ne samo na prostoru Budve, već i mnogo šire.
„Rekla bih, većeg talenta a skromnijeg duha teško da bi mogli sresti, ali, svjetlost kreacije i talenta uvijek pronađe put da zasija. Zato se posebno zahvaljujem kolegi Marku Kenteri, u ime poslenika likovne umjetnosti i kulture, a samim tim i lično, jer je sticajem okolnosti koje ne miruju otkrio Dragana Stanišića i uspio da ga, uz svog kolegu Miljana Živkovića, na jedan novi način oživi, afirmiše i predstavi u okviru ovog značajnog Festivala „Ćirilicom“ koji vaskrsava brojna imena naše kulturne prošlosti i to ovdje, u ovom najznačajnijem prostoru sakralne srednjovijekovne Budve, gdje on, svojom dušom opčinjenom ljubavlju prema umjetnosti, mitu, istoriji, heraldicii vizuri grada u kojem je živio, najistinskije neodoljivo i pripada i gdje kroz svojadjela i dalje živi sa nama. Bojim se da bih svojim značenjsko-formalnim tumačenjem njegovog djela, oplemenjenog i novom tehnologijom oživjavanja umjetnički već stvorenog, samo poremetila ono mistično i tajno, tačno usporedivo sa brojgelovskim, što svakafantastična i fascinantna Draganova slika, oslikani predmet ili skulputra skriva i nosi u svojoj sadržini, sa upravo onih hiljadu riječi koje se očituju u svakoj od njih. Poput flamanskih likovnih velikana 16. vijeka u kojima i danas inspiraciju nalaze mnogi umjetnici, Dragan nevjerovatnom lakoćom komponuje složene scene, prenoseći simbolične priče i pouke gdje razni likovi obavljaju različite zadatke imajući svoje mjesto i funkciju u prizoru, dok svi zajedno stvaraju živahnu sliku nekadašnjeg budvanskog svakodnevnog života“, navela je Đurašković.
Izložba „Brojgelovski pogledi na Budvu“, vrsnog ali manje poznatog budvanskog umjetnika, Dragana Stanišića, na kojoj je predstavljeno tridesetak radova, naišla je naveliko interesovanje i odličan prijem kod budvanske publike, a svi zainteresovani izložbu će moći da pogledaju do 24. septembra.
Njegovom je rukom u umjetninu pretočeno sve što naš grad čini vremenu prkosnim – priča, ponos, legenda i more. Poput univerzalnog recepta za savršen san ljetnje noći, Dragan je Budvu vezao za najjaču od emocija, oduvijek tako dominantno prisutnu i živu u navikama svih nas. Junak mora, Dragan Stanišić, sinoć je u Budvi bio, tvrde autori izložbe, junak vizije.
Završne večeri sedmog Festivala „Ćirilicom“ večeras, sa početkom u 21 sat na sceni između crkava u Starom gradu u Budvi biće izvedena predstava „Ne možeš pobjeći od nedjelje“. Koproducenti predstave su Srpsko narodno pozorište, Novi Sad, Teatar Promena –Novi Sad, JU Narodna biblioteka Budve i Turistička organizacija opštine Budva.
Festival „Ćirilicom“ od 2017. godine organizuju Narodna biblioteka Budve i Udruženje izdavača i knjižara.
( Vuk Lajović )