Bivša vlast u Podgorici zametala tragove o arčenju državnih para

Bivša podgorička vlast kupovala naklonost službenika i rukovodilaca naknadama u brojnim komisijama, takozvanim socijalnim stanovima, tolerisanjem višemjesečnih bolovanja koja su pojačana nakon smjene vlasti u aprilu ove godine

35563 pregleda51 komentar(a)
U jednoj gradskoj službi od 66 zaposlenih, 11 na bolovanju: sa sjednice Skupštine, Foto: Luka Zekovic

Višemjesečna bolovanja o državnom trošku, zloupotreba takozvanih socijalnih stanova, naknade za članstvo u desetinama komisija - neke su od privilegija koje je bivša gradska vlast koristila vladajući Podgoricom prethodnih decenija.

Iako su najavili reviziju svega nakon što su došli na čelo grada, nova uprava još nije ušla u trag svim aranžmanima jer su dokumenta kontradiktorna, ili se iz njih ništa ne može utvrditi.

S druge strane, iz Demokratske partije socijalista (DPS), koja je bila stub vlasti u glavnom gradu prethodne 24 godine, kazali su da “o licemjerstvu vlasti najbolje govore lažni navodi da je prethodna vlast za sobom ostavila pustoš i nered u svakom preduzeću”.

Namjera toga je, kako tvrdi DPS, skloniti fokus sa katastrofalnih rezultata usljed enormnog neznanja i nesposobnost.

Vlast gradonačelnika Ivana Vukovića (DPS), kako je rečeno “Vijestima” iz nove uprave, lojalnost rukovodilaca i službenika obezbjeđivala je i time što su im omogućavali da budu u raznim komisijama. U dokumentaciji Glavnog grada, kako su rekli izvori, ne može se sa sigurnošću utvrditi koliko je komisija postojalo, koje su ukinute, da li neka još formalno postoji i koliko je novca isplaćeno u te svrhe.

U odlukama o formiranju, koje je potpisivao gradonačelnik, navodi se da član komisije ima pravo na naknadu koja će se odrediti posebnom odlukom. Ko je sve i koliko novca primao, utvđuje se, navodi izvor.

Isto je i sa takozvanim socijalnim stanovima, koje je u kampanji za lokalne izbore pominjao bivši gradonačelnik navodeći da ih ima 450.

Prema posljednjim informacijama, Glavni grad ima oko 600 socijalnih stanova, ali nije poznato ko u njima živi i da li su zaista to socijalni slučajevi.

Da bi se to utvrdilo, biće formirana posebna komisija, koja će obići svaki stan i provjeriti ko ga koristi. Razlog tome je što su dokumenta, prema nezvaničnim informacijama, sročena tako da u njima samo piše da je razlog korišćenja loš materijalni osnov, ali bez ikakvih činjenica na osnovu kojih bi se to provjerilo.

U odgovorima iz PG biroa navodi se da, na osnovu evidencije nakon stupanja na dužnost nove gradske uprave koju su dobili od Agencije za stanovanje, Glavni grad po različitim osnovama raspolaže sa oko 600 stanova.

“U evidenciji ima stanova koji su trenutno prazni ili neuseljivani, dati u zakup po rješenju Sekretarijata za socijalno staranje, rješenjima Komisije za rješavanje stambenih potreba lica itd. U procesu je izrada novog registra koji će u potpunosti oslikavati stvarno stanje - uz precizne podatke koji se odnose na korisnike, ali i opravdanost rješenja po kojima su stanovi ustupljeni na korišćenje ili dati u zakup”, piše u odgovoru.

U tu priču krenulo se, između ostalog, kako saznaju “Vijesti”, nakon što je utvrđeno da u jednom od njih, u cenru grada, živi bivša službenica koja nikako nije socijalno ugrožena. Dokumenta upućuju, rekao je izvor, da je stan i renovirala o trošku grada.

“To je, međutim, teško dokazati, jer u rješenju piše samo ulica, ali ne i broj stana”, objasnio je izvor.

Takođe, zabrinjavajuće je za gradsku upravu mogućnost zloupotrebe bolovanja. Od 840 zaposlenih u Glavnom gradu i njegovim službama (preduzeća nijesu uračunata), trenutno je na bolovanju više od 200 osoba. Najmanje polovina njih ima bolovanje koje traje duže od dva mjeseca, što znači o trošku države.

“U periodu od januara do jula preko 200 zaposlenih je koristilo bolovanje, dok je u avgustu 78 zaposlenih odsutno po tom osnovu. Samo u jednoj od službi - od 66 zaposlenih tokom avgusta 11 ih je na bolovanju”, navodi se u odgovorima PG biroa.

Na pitanje, da li je naložena provjera mogućih zloupotreba, u odgovorima se navodi da se sumnja u određene zloupotrebe:

“...Posebno imajući u vidu da je povećan broj bolovanja realizovan u periodu stupanja na dužnost nove gradske uprave. Ipak, samo utvrđivanje činjenica nije u našoj nadležnosti pa ne možemo sa sigurnošću govoriti o postojanju istih”, navodi se.

Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju propisuje da “privremenu spriječenost za rad do 30 dana utvrđuje izabrani tim ili izabrani doktor, a poslije 30 dana nadležna ljekarska komisija”.

Naknadu zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad dužan je da obračuna i isplati poslodavac, a poslije isteka 60 dana privremene spriječenosti za rad, naknadu zarade obračunava i isplaćuje poslodavac, a Fond zdravstva poslodavcu refundira isplaćena sredstva, precizira zakon.

Pitanje zloupotrebe bolovanja otvoreno je godinama. U tu priču je bilo uključeno i tužilaštvo, 2013. godine, a po prijavi tadašnjeg ministra rada i socijalnog staranja Predraga Boškovića (DPS). Međutim, ona se ticala uglavnom privatnih firmi.

Bošković je tada podnio zahtjev tužilaštvu da provjeri da li pojedini poslodavci, zloupotrebljavaju pravo na refundaciju troškova za porodiljsko, koji su tada iznosili oko 10 miliona eura.

Podaci Glavnog grada, prema nezvaničnim informacijama, ukazuju na to da je ogroman broj onih koji su na bolovanjima po osnovu roditeljskog bolovanja.

Utvrdili nezakonito imenovanje Kalezić tek po smjeni vlasti

Sekretarijat za saobraćaj godinama je vodila Lazarela Kalezić, za koju je upravna inspekcija poslije skoro četiri godine utvrdila da je nezakonito na tom mjestu jer nema adekvatnu školsku spremu.

Nju je Ivan Vuković imenovao na tu poziciju 2019. iako je inženjer za ratarstvo, a Pravilnikom o unutrašnjoj sistematizaciji bilo je propisano da to treba biti fakultet iz oblasti prirodnih, tehničkih ili društvenih nauka.

Takođe u trenutku imenovanja, nije postojao kadrovski plan, zaključila je inspekcija, a navodi se u izvještaju u koji su “Vijesti” imale uvid.

Upravna inspekcija Ministarstva javne uprave, tek je u martu 2023. po službenoj dužnosti, utvrdila nezakonito imenovanje i o tome obavjestila gradonačelnicu Oliveru Injac, tražeći da ispravi pogrešku prethodnika. U dokumentu se navodi da je upravna inspektorka postupala po službenoj dužnosti.

Kalezićeva ju je, međutim, preduhitrila i podnijela ostavku.

Nju je inače prethodno ove godine Vlada Dritana Abazovića sa pozicije sekretarke za saobraćaj imenovala u Radnu grupu za pregovaračko poglavlje 15 - saobraćajna politika - kao predstavnicu zajednice opština.

DPS: Optužbama kriju neznanje i nesposobnost

Podgorički odbor DPS-a tvrdi u jučerašnjem saopštenju da nova vlast optužbama protiv njih “želi maći fokus sa svojih katastrofalnih rezultata usljed enormnog neznanja i nesposobnosti”.

Tvrde da je prethodna lokalna samouprava, predvođena DPS-om, na računu ostavila više od 17 miliona eura, da u godinama kad je DPS sa svojim koalicionim partnerima vršio vlast grad bio čist i u istom nije prijetila zaraza, te da su radnici Vodovoda uredno svakog mjeseca na vrijeme primali vrijednim radom zarađenu platu”. Takođe, u prethodne 4 godine glavna tema u Podgorici, za razliku od danas, bio je rast kapitalnog budžeta, pa je tako prethodne godine realizovan u rekordnom iznosu od 54 miliona eura, a nažalost ove godine to može biti samo nedostižni cilj nove gradske uprave”, poručuje DPS.