Slabi uticaj Rusije u bivšem SSSR-u

Javni spor između Rusije i Jermenije, jednog od njenih najbližih saveznika, produbljava sumnje oko sposobnosti Moskve da zadrži i projektuje moć širom djelova bivšeg Sovjetskog Saveza dok je usredsređena na vođenje rata u Ukrajini.

U Jermeniji je smještena ruska vojna baza koja uključuje garnizone na dvije lokacije i jednu vazduhoplovnu bazu i jedini je strateški saveznik Moskve na nemirnom Južnom Kavkazu, regionu ispresijecanom naftovodima i gasovodima.

Odnosi su godinama otopljavali i zahlađivali, ali je posljednjih sedmica Jermenija zapravo objavila da nema povjerenja u sposobnost Rusije da je zaštiti u okviru odbrambenog pakta i tražila je druge partnere dok eskalira napetost sa susjednim Azerbejdžanom, od kojeg je izgubila u kratkom ratu 2020, piše agencija Rojters.

Odsustvo Rusije moglo bi da otvori vrata drugim igračima - bilo da se radi o Turskoj, Azerbejdžanu, Iranu, Kini ili Zapadu - da pokušaju da zauzmu njeno mjesto na Južnom Kavkazu ili u drugim bivšim sovjetskim teritorijama koje ona otvoreno smatra svojom sferom uticaja, ocjenjuje se u analizi.

“Loš učinak Rusije u Ukrajini natjerao je bivše klijente da traže druge pouzdanije zaštitnike”, rekao je Entoni Brenton, bivši britanski ambasador u Rusiji.

“Siguran sam da će oni (Rusi) učiniti sve što mogu da uvjere druge (posebno Siriju) u njihovu stalnu podršku.

Jermenija kaže, na primjer, da Rusija ne može da obezbijedi oružje koje tradicionalno isporučuje jer joj je potrebno za Ukrajinu, pa se Jerevan umjesto toga okrenuo Indiji.

Iako je izričito odbijao da dozvoli vojnom bloku predvođenom Rusijom da održi manevre na jermenskom tlu, premijer Nikol Pašinjan je ove sedmice odobrio održavanje rijetke zajedničke vježbe sa Sjedinjenim Državama, najvećim podržavaocem Ukrajine.

“Rusija je sada rasijana i ne želi da se uključuje u bilo koji drugi problem ili krizu osim Ukrajine”, kaže Olesija Vartanjan, analitičarka za Južni Kavkaz u Međunarodnoj kriznoj grupi (ICG), organizaciji za prevenciju sukoba.

“Ruski zvaničnici poručuju svojim jermenskim kolegama: “Molimo vas, sačekajte, zauzeti smo ratom u Ukrajini”.

Ona je postavila pitanje koje resurse Moskva ima da rješava druge probleme ako nije u stanju da popravi odnose sa Jermenijom, svojim jedinim strateškim partnerom u regionu.

Zahladili su i odnosi sa energentima bogatim Kazahstanom, koji je odbio da podrži rusku “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini. Moldavija je morala da se nosi sa ogromnim prilivom izbjeglica iz rata u Ukrajini i ima prozapadnu vladu koja pokušava da smanji zavisnost od Moskve.

Situacija u Gruziji, gdje petinu teritorije drže ruske trupe koje podržavaju otcijepljene teritorije nakon rata 2008. godine, je nijansiranija. Vlasti donose neke odluke koje su povoljne za Moskvu iako se neki birači oštro protive.

Međutim, drugi su se približili.

Bjelorusija, čiji se autoritarni predsjednik Aleksandar Lukašenko sastaje sa ruskim liderom Vladimirom Putinom nekoliko puta godišnje, postala je lansirna rampa za invaziju 2022. godine, a sada su na njenoj teritoriji smješene ruske taktičke nuklearne rakete.

Iranska prodaja bespilotnih letjelica Rusiji dodatno je učvrstila odnose, a sjevernokorejski lider Kim Džong Un je u posjeti Rusiji ove sedmice.

Veze sa Indijom, Brazilom i Južnom Afrikom ostaju jake, ali Moskva izgleda kao mlađi partner u rastućem partnerstvu “bez ograničenja” sa Kinom koje je omogućilo Pekingu, uz velike popuste, da kupuje naftu i gas koje Rusija više ne može da prodaje Zapadu.

Vjerovatno će se pažljivo pratiti kako Rusija postupa sa Jermenijom, ocjenjuje Rojters.

Pašinjan je javno doveo u pitanje volju i sposobnost ruskih mirovnih snaga da ukinu devetomjesečnu de fakto azerbejdžansku blokadu enklave Nagorno-Karabah, naseljene etničkim Jermenima, i rekao da je pogrešno oslanjati se isključivo na Moskvu kada je u pitanju bezbjednost.

Olesija Vartanjan iz ICG-a je rekla da Jerevan strahuje da bi Azerbejdžan mogao da iskoristi uočenu slabost Moskve da preuzme kontrolu nad tom teritorijom, posebno u enklavi.

“Jermenski zvaničnici su tokom ljeta govorili da, dok Rusija nađe vremena da nam pomogne, više neće biti zemlje koja bi mogla da pomogne”, rekla je. “Oni su u kriznom režimu”.

Moskva je optužila Pašinjana za ponašanje koje se graniči sa bezobrazlukom, a u petak je pozvala ambasadora Jermenije da protestuje protiv “neprijateljskih koraka”.

Odluka Jermenije da u potpunosti pristupi Međunarodnom krivičnom sudu (MKS) - jer želi da podnese optužbe za ratne zločine protiv Azerbejdžana - predstavlja još jedan izvor napetosti. MKS je izdao nalog za hapšenje Putina zbog optužbi za ratne zločine, tako da taj korak povećava izglede da on možda neće moći da posjeti bliskog saveznika.

Pašinjan, koji je potez u vezi sa MKS nazvao “nesrećnom slučajnošću” u kontekstu Rusije, takođe je branio nedavnu posjetu njegove supruge Ukrajini kako bi dostavila humanitarnu pomoć.

Neimenovani ruski diplomata optužio je Pašinjana preko državne novinske agencije TASS da se ponaša kao oruđe Zapada u pokušaju da potisne Rusiju sa Južnog Kavkaza.

Putin je u utorak ipak umanjio značaj razdora, rekavši da ne misli da je Jerevan okrenuo leđa Moskvi, dok ga je optužio da odbacuje ruske predloge za mir s Azerbejdžanom.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je prošle nedjelje da Rusija “igra dosljednu, veoma važnu ulogu u stabilizaciji situacije u ovom regionu”, i da ne ide nikuda.

Rastu tenzije u Karabahu

Kremlj je juče izrazio zabrinutost da rastu tenzije između Jermenije i Azerbejdžana oko odmetnute oblasti Nagorno-Karabah, a jermenski premijer Pašinjan je situaciju na toj teritoriji opisao kao “kritičnu”.

Jermenija je posljednjih nedjelja optuživala Azerbejdžan da nagomilava snage oko Karabaha, koji Baku praktično blokira od decembra 2022, što je izazvalo akutnu glad u toj oblasti. Sporazum koji je postignut prošlog vikenda da se odblokiraju putevi ka toj teritoriji još nije potpuno stupio na snagu.

Karabah je međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, ali je pretežno naseljen etničkim Jermenima. Uz podršku Jerevana, taj region je stekao de fakto nezavisnost od Azerbejdžana nakon dugog rata početkom 1990-ih.

Azerbejdžan je povratio velike djelove teritorije u Karabahu i oko njega u drugom ratu 2020. i ostavio taj region zavisnim od jednog puta koji ga povezuje sa Jermenijom. Taj put je zatvoren od decembra 2022, što je izazvalo nestašice hrane, goriva i ljekova u Karabahu.

( A. Šofranac )