Građani na čekanju dok političari pregovaraju - pola godine nije donijet nijedan zakon

Već šest mjeseci u Crnoj Gori nije donijet nijedan zakon, jer političke elite ne rade posao za koji ih građani plaćaju.

Najprije bivši predsjednik Milo Đukanović nije potpisao set zakona jer ih je parlament usvojio nakon što ga je raspustio 16. marta i raspisao izbore.

Sada, ni tri mjeseca nakon vanrednih parlamentarnih izbora zakondavni dom ne funkcioniše, jer traju politički pregovori o formiranju nove vlasti.

Tako je na čekanju set za građane važnih zakona kao što su izmjene Zakona o privremenom izdržavanju djece, koje bi omogućile ponovnu aktivaciju Alimentacionog fonda i isplatu naknada.

Na čekanju je, između ostalog, i dugo najavljivani Predlog zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatonošću, tzv. “anti-mafija” zakon, izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti koji omogućava isplatu obeštećenja porodicama stradalih u bombardovanju u Murinama, Predlog zakona o sudovima, izbor jednog sudije Ustavnog suda.

U Skupštini još nijesu ratifikovana tri važna sporazuma unutar Berlinskog procesa, važni za integraciju Zapadnog Balkana. Riječ je o sporazumima o mobilnosti koji se odnose na slobodu kretanja sa ličnim kartama, priznavanje visokoškolskih kvalifikacija i stručnih kvalifikacija za doktore medicine, stomatologe i arhitekte.

Parlamentarni izbori održani su 11. juna, a konstitutivna sjednice Skupštine, na kojoj je izabran njen novi sastav, počela je 27. jula. Nastavak sjednice i izbor predsjednika parlamenta, zavisi od pregovora o sastavu nove vlade koji su u toku.

Mandatar, lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić, predložio je da novu vladu čine njegova stranka, Demokrate, SNP i partije manjina. Međutim, on za sada nema dovoljnu podršku za taj sastav vlade.

Analitičarka Ana Nenezić upozorava da u trenutnom kontekstu političke i institucionalne krize, ključne institucije države, poput Skupštine, ne bi smjele biti talac političkih igara.

“Nefuncionalnost Skupštine može imati dalekosežne posljedice za politički, ekonomski i socijalni život Crne Gore, i pregovori o sastavu vlade ne bi smjeli biti prepreka za njeno funkcionisanje. Građani su još u junu izabrali svoje predstavnike i očekuju da njihovi interesi budu stavljeni ispred političkih taktika i kombinatorika, odnosno da njihovi izabrani predstavnici djeluju u najboljem interesu zemlje, a ne da se bave političkim manevrima koji ometaju efikasno upravljanje”, rekla je Nenezić za “Vijesti”.

Sa druge strane, kako dodaje, iako su u koalicionim pregovorima svaka pozicija i resurs legitimno sredstvo pregovaranja, to je prihvatljivo samo ako postoje mehanizmi koji osiguravaju nesmetano funkcionisanje sistema.

“Za razliku od razvijenih demokratija koje imaju takve mehanizme, Crna Gora ih nema jer ni do danas nemamo zakon o Skupštini koji bi predvidio ovakve situacije i propisao rješenja za prevazilaženje blokada. U smislu značaja, recimo, sa trenutnom Vladom koja radi u tehničkom mandatu i bez aktivne Skupštine, nema adekvatnog nadzora nad njenim radom”, podsjetila je.

Izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić kaže da Skupština ne vrši ni jednu svoju ulogu, kako zakonodavnu tako ni nadzornu.

“Ni prošli saziv pralamenta nije uspio u uspostavljanju dogovora među parlamentarcima kada su brojni zakoni u pitanju. Tako je neslavno prošla i reforma izbornog zakonodavstva, izbori čelnih ljudi u pravosuđu, kao i izmjena brojnih zakona... Dogovor se nekada nije mogao uspostaviti ni unutar iste partije, a onda ni među njima samima. To dovoljno govori o političkoj zrelosti i svjesnosti nužnosti refomskih procesa na ključnim poljima. Pitanje je kada će u konačnome i početi novi saziv da radi i da li će se stvari u ovom dijelu promijeniti”, rekla je ona za “Vijesti”.

Ana Nenezić podsjeća da se Vlada bavi sistemski najvažnijim pitanjima, iako bez punog mandata, što može dovesti do smanjenja transparentnosti i potencijalne zloupotrebe vlasti, a ne postoje nikakvi nadzorni mehanizmi nad njenim radom.

“Osim toga, bez reformi u pravosuđu i izbora ključnih rukovodilaca, i ova grana vlasti je organičena u radu zbog nefunkcionalnosti Skupštine”, kazala je Nenezić.

Upozorava da postoji opasnost od probijanja važnih zakonodavnih rokova poput onih vezanih za budžet, što dalje može dovesti do ozbiljnih problema koji utiču na stabilnost, transparentnost i odgovornost državnog upravljanja.

Prema Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, Vlada treba da dostavi predlog zakona o budžetu Skupštini do 15. novembra, odnosno Vlada do kraja septembra mora dostaviti predlog zakona o završnom računu budžeta Skupštini.

“Dodatno, ako nam je put EU integracija zaista od ključnog značaja, onda bi bilo za očekivati da će svi politički akteri staviti fokus na što brže uspostavljanje potrebnih preduslova za punu fukcionalnost Skupštine jer sad imamo potpuni zastoj u ključnim reformskim inicijativama, imenovanjima, posebno u pravosuđu, ali i svakodnevnom zakonodavnom poslu potrebnom za efikasno funkcionisanje države”, zaključila je.

Bogdanović: Neodgovoran odnos prema građanima

Generalni sekretar Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandar Bogdanović za “Vijesti” je rekao da Skupština nije izabrala predsjednika niti radna tijela, a toliko zakona na čekanju i toliko problema u društvu kojih se tiču ti zakoni.

“Pogledajte visoku stopu inflacije, cijene goriva, životni standard građana. To iziskuje da Crna Gora što prije dobije ne samo vladu, nego i predsjednika parlamenta kako bi parlament počeo da funkcioniše, neophodno je odrediti i radna tijela u Skupštini koja bi se bavila razmatranjem tih rješenja. Mi ne da nijesmo na početku tog procesa, nego još nijesmo ni inicirali sjednicu na kojoj će se to desiti”, kazao je.

Bogdanović je ocijenio da se radi o neodgovornom odnosu prema građanima.

“Mi imamo dodatnu odgovornost da utičemo na to da što prije počnu zasjedanja Skupštine kako bi na taj način mogla da se baci u razmišljanje i rješavanje životnih problema građana”, poručio je.

( Biljana Matijašević, Nikola Dragaš )