Šteta od rekordnih poplava u Grčkoj procjenjuje se na milijarde eura

Jabuke su bile skoro zrele za berbu kada su najgore oluje u posljednjih više od jednog vijeka prije nedjelju dana pogodile Tesaliju, grčku žitnicu i centar druge poljoprivredne proizvodnje.

Sada voćari na šumovitim padinama planine Pilion, koja gleda na ravnicu Tesalije, kažu da je šteta u milionima eura. Imaće sreće ako spasu trećinu i roda i voćki, ali samo ako se brzo pokrpe oštećeni putevi do voćnjaka.

Poljoprivrednike u ravnici Tesalije je pogodilo još veće razaranje tokom nezapamćene prošlonedjeljne katastrofalne poplave u kojoj je poginulo 16 ljudi, svega nekoliko dana pošto su šumski požari ubili 20 ljudi u sjeveroistočnoj Grčkoj.

Oluja je poplavila čak 720 kvadratnih kilometara uglavnom vrhunskog poljoprivrednog zemljišta, potpuno uništivši usjeve. I dalje su preplavljene stotine zgrada, kičme željeznice i drumskog saobraćaja Grčke, seoskih puteva i mostova više nema, udavile su se desetine hiljada grla stoke.

Tesalija - glavni poljoprivredni centar hiljadama godina, daje oko pet odsto BDP Grčke i mnogo veći udio poljoprivrednih proizvoda, iako su to sada mahom pamuk i duvan.

Neka područja su i dalje u opasnosti, a stanovnici upozoreni da se pripreme za evakuaciju ako bude potrebno.

Grčka, koja se vratila u koliko-toliko fiskalno stanje poslije osmogodišnje finansijske krize koja je potresla i globalna tržišta, sada procjenjuje zapanjujuće troškove poplava.

Ministar finansija Kostis Hacidakis rekao je da je precizna suma neuhvatljiva.

"Ali... govorimo o milijardama (eura)", rekao je on privatnoj televiziji Antena, dodavši da vlada desnog centra sastavlja nacrt dopunskog državnog budžeta od oko 600 miliona eura za ovogodišnju neposrednu potrebe za finansiranjem.

Očekuje se da će premijer Kirijakos Micotakis večeras u Solunu iznijeti detalje tokom svog glavnog godišnjeg govora o ekonomskoj politici.

Prirodna katastrofa je stigla usred krize troškova života koju je pokrenuo ruski rat u Ukrajini koji je, poslije pandemije kovida-19, naduvao državnu socijalnu potrošnju kroz niz subvencija.

Hacidakis je upozorio da bi te mjere sada mogle biti smanjene. Vlada je nepokolebljiva da mora da ispuni svoje ciljeve štednje kako bi dokazala da je Grčka zauvijek odbacila bivšu rasipnost i da željno čeka nagoviještene kredite da bi podstakla strane investicije i smanjila troškove zaduživanja.

"Ako pošaljemo poruku da mi u Grčkoj ponovo postajemo opušteni i držimo se pogrešne prakse iz prošlosti, vratićemo se u pređašnje stanje", rekao je Hacidakis. "Poslije toliko žrtava tokom toliko godina i napretka poslednjih godina, (to) bila bi ogromna sramota", ukazao je on.

Zvaničnici su uvjereni da će cilj uštede biti ispunjen, a Evropska unija koja je takođe obećala sredstva za pomoć poslije poplava, rekla je da ta hitna potrošnja neće biti podložna njenim ograničenjima budžeta Grčke koja datiraju iz finansijske krize 2010-2018.

Vlada kaže da će pomoć EU doprinijeti hitnim popravkama infrastrukture u Tesaliji, počevši od uništenog dijela glavne željezničke pruge od juga do sjevera zemlje.

Nikos Tahiaos, zamjenik ministra za infrastrukturu, rekao je da je šteta "ogromna", posebno na železnici, gdje je 50 kilometara jedine linije koja prevozi robu i putnike između južne i sjeverne Grčke u velikoj mjeri uništen.

Rekao je da bi moglo potrajati i do dva meseca da samo jedan kolosjek počne da djelimično funkcioniše.

"Ali potpuna obnova železničke mreže će trajati dugo... i s mnogo novca", rekao je Tahiaos za državnu televiziju ERT.

Poplavljeni dio glavnog autoputa sjever-jug, od Peloponeza, prek Atine do granice sa Sjevernom Makedonijom, djelimično je ponovo otvoren u petak uveče, dok su u toku napori da vodu za piće ponovo dobije Volos, grad od oko 85.000 stanovnika u sjenci Piliona.

Vlada je takođe obećala brzu odštetu hiljadama ljudi čije su kuće poplavljene i koji su izgubili stoku i poljoprivrednu mehanizaciju. Do sada je registrovan gubitak blizu 90.000 ovaca, koza, svinja i krava i više od 120.000 živine.

U selu Zagora na Pilionu, lider sindikata poljoprivrednika Todoris Georgadakis pozvao je vlasti da poprave neprohodne puteve koji vode do voćnjaka u kojima jabuke čekaju berbu.

"Troškovi oluje mogli bi da premaše 10 miliona eura samo za uzgajivače jabuka", rekao je on za Asošijeted pres.

"Očekujemo da će ova berba dostići 6.500 tona, a u normalnoj godini je što je manje sa 22.000 tona. A i to samo ako se putevi uskoro poprave", kazao je on.

Šteta na usjevima takođe bi mogla da podstakne već naduvane cijene hrane širom Grčke, sa dvocifrenim povećanjem u nekim oblastima. Izražena je i bojazan da će poplavljena polja biti neupotrebljiva godinama, iako je Ministarstvo poljoprivrede nastojalo da umanji tu zabrinutost.

U saopštenju Ministarstva u petak se upozorava da će se vlasti obračunati sa profiterstvom, dodajući da Tesalija donosi samo 7,5 odsto ukupne količine svježeg voća i povrća, "a veoma malo toga je pogođeno".

Na južnom Pilionu, predsjednik Opštine Majkl Micikos zabrinut je zbog uticaja na važnu turističku industriju, posebno u teško štećenim primorskim selima čiji su gosti morali da budu evakuisani morem jer im put uništila bujica.

Micikos je rekao da je šteta "neprocjenjiva".

"Jer turisti su pobjegli iz iznajmljenih soba i hotela (usred poplava), a svi drugi su otkazali", rekao je on o kraju gdje turistička sezona u priobalnim oblastima traje sve do početka novembra.

( Beta )