Gazdić: Kotor gubi status svjetske baštine Uneska; Jokić: Niti gubi, niti je status ugrožen

Kotor će izgubiti status prirodnog i kulturno-istorijskog područja na Listi svjetske baštine Uneska, potvrdio je "Vijestima" direktor Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) Milan Gazdić, pozivajući se na svoja nezvanična saznanja.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić tvrdi da to nije tačno. "Kotor neće izgubiti status, niti je ugrožen", napisao je na Fejsbuku.

Gazdić je naveo da će sljedeći samit Uneska u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji, biti "težak za Crnu Goru" i da će Nacionalni park "Durmitor" biti stavljen na crvenu listu. On je, na konferenciji "Zaštita prirode i životne sredine, stanje, značaj i perspektive", rekao da je to poraz naše države.

Jokić je rekao da će se u Rijadu usvojiti odluka u vezi sa Kotorom, "koja će u tekstu biti 'problematična', ali kao rezultat nedovoljne razmjene informacija između strana".

"Sve smo to sistematizovali i upućujemo im da kroz činjenice pokažemo da je u pitanju samo šum u komunikaciji. Sve i da jeste ta odluka zasnovana na stvarnom stanju, a nije, tako usvojena odluka bi značila upozorenje koje bi se moglo riješiti kroz jedan do dva izvještajna perioda, a ako ne, onda bi išli eventualno nekad kao ugrožena kulturna baština (što je Ohrid vec iha-ha, ili što je Kotor bio decenijama nakon zemljotresa) pa ako ni to ne bi bilo, onda ide krajnja sankcija", dodao je Jokić u objavi na Fejsbuku.

Potom se oglasio i saopštenjem, u kojem je iznio dodatna pojašnjenja.

"Kotor nije izgubio status na Uneskovij listi, niti će ga izgubiti, niti je njegov status na listi ugrožen. Nakon procesa koji smo vodili od 2017. do 2020. godine čiji je rezultat planski dokument i sistem zaštite usklađen sa Uneskom, sa punom odgovornošću tvrdim da opasnost za status Kotora na listi svjetske baštine ne postoji. Koristim ovu priliku da još jednom u ime grada Kotora i u svoje lično ime izrazim ogromnu zahvalnost svima koji su u tom periodu činili tim koji je doveo do ovih rezultata", saopštio je Jokić.

Podsjeća da je Prostorno-urbanistički plan opštine Kotor usvojen uz saglasnost Uneska, kao i da su sve preporuke reaktivne misije Uneska sprovedene i implementirane.

"Pred nama je još uvijek put na kojem moramo raditi na daljem osiguravanju sistema zaštite jedinstvene univerzalne vrijednosti, kroz usvajanje menadžment plana, poboljšanja sistema kontrole i nadzora, kao i efikasnijeg rada institucija u sistemu zaštite. Sve ovo, u najvećem dijelu, predstavlja suštinu odluke Komiteta Uneska", dodaje.

Poručio je da status Kotora na Uneskovoj listi nije pitanje puke formalnosti:

"Kotor je od strane civilizacije prepoznat kao jedan od rijetkih dragulja naše planete, a njegova izuzetna univerzalna vrijednost, nešto što je nama dato na čuvanje. Naša je obaveza da najprije očuvamo tu vrijednost, a tek potom da nam formalno prisustvo na listi bude prioritet. U potpunosti smo posvećeni ovoj civilizacijskoj obavezi, što smo do sada našim djelima i dokazali. Svako suprotno postupanje bi značilo ispisivanje iz civilizacije, što Kotor sebi nikada neće dozvoliti", zaključio je on.

"Ne dozvoliti da se Unesko odrekne Durmitora"

Gazdić je poručio da Crna Gora ne smije da dozvoli da se Unesko odrekne Durmitora, te da je trenutna situacija alarmantna.

"Umjesto da Unesko na svoju listu dodaje područja naše države, mi smo došli u veoma težak položaj, treba da se borimo i spasavamo zvanja koja imamo", naveo je Gazdić.

Kaže i da je porazno "što nam vojska i policija brane prirodu".

"Brane je od nas samih. Rijeke i jezera su nam puna smeća, eksploatacija šljunka je ogromna. Ipak uradili smo i nešto dobro: imamo zaštićena morska područja, urađene su revizije zastićenih područja... Očistili smo neke od najpoasnijih ekoloških crnih tačaka, a eko-volonteri su se uspjeli izboriti sa ilegalnom eksploatacijom šljunka. Ušli smo u rat protiv šumske mafije, ali je potrebno samo da struka bude u zaštiti prirode, a ne kapitala i investitora", istakao je Gazdić, kako je prenio Portal RTCG.

Kazao je da naredna četiri dana organizuju naučni skup u Plavu i Gusinju, jer je taj dio Crne Gore nepravedno zapostavljen.

Na tom skupu, najavio je Gazdić, biće riječi o najvećim problemima sa kojima se država susreće u pogledu očuvanja zivotne sredine.

Gazdić je istakao da je dosad samo rađeno na "gašenju ekološke ideje" koja je bila naša razvojna šansa.

"Umjesto da pratimo zdravu ideju, ponavljali smo tuđe greške. Najvažnija naša grana, turizam, ugrožen je zbog prirode koja je devastirana", napomenuo je.

Konferencija je organizavana povodom jubileja - 15 godina od osnivanja i rada EPA i 32 godine od proglašenja Crne Gore ekološkom državom.

Gazdić je kazao da je prošle sedmice održana sjednica Savjeta za borbu protv kropucije i da su govoril o borbi protiv "šumske mafije".

"Naši eksperti svakodnevno su na terenu i moraju da zgaze svaku stopu naše teritorije i nevjerovatni su primjeri uništavanja šuma. To je tako na cijeloj teritoriji Crne Gore i situacija je strašna i to nas je motivisalo da pokrenemo ovu priču. Istrajaćemo, kao što smo i za ilegalnu eksploataciju šljunka i to je priča koju je pokrenula nestabilnost i kriza", istakao je Gazdić.

Rekao je da policija "jako dobro radi" na terenu i da su se angažovali da saznaju ko siječe šume.

"Na terenu imamo oduzimanje opreme i kamiona, ali štetu je teško procijeniti", navodi Gazdić.

( B.H. )