Francusko-njemački izvještaj: EU da postavi za cilj proširenje do 2030.

Francusko-njemački izvještaj kojim se definišu najbolji načini za reformisanje Evropske unije kako bi se pripremila za buduće članice i proširenje, biće danas predstavljen ministrima za evropske poslove EU.

Izvještaj je pripremila grupa od dvanaest nezavisnih eksperata, a čitav proces sastavljanja dokumenta podržale su francuska ministarka za evropske poslove Lorans Bon i njemačka ministarka Ana Lurman.

Jedna od značajnih tema u izvještaju je i fazno proširenje EU i mogućnost da buduće članice učestvuju u određenim politikama prije formalnog pristupanja, prenosi portal Nova.rs. To je, kako se ističe, dio šireg razgovora o „postepenoj integraciji“ koja se već razmatra u odnosu na zapadni Balkan i Ukrajinu.

U dokumentu se navodi da je za kredibilitet EU neophodno da postavi cilj koji podrazumijeva proširenje do 2030. godine.

„Kandidati za članstvo treba da rade na ispunjavanju kriterijuma za pristupanje EU ovog najranijeg datuma ulaska. Ovo obostrano opredjeljenje povećalo bi povjerenje u proces pristupanja koji je narušen nedostatkom posvećenosti i napretka u proteklih nekoliko godina. Jasno se ističe da ne postoji slobodan ulazak u EU i da je vremenski okvir cilj, a ne određeni datum. Novo političko rukovodstvo nakon evropskih izbora 2024. trebalo bi u potpunosti da se posveti ovom cilju i reformskom procesu, koji je potreban da bi se on postigao. Zajednički samit sa političkim rukovodstvima svih zemalja kandidata takođe bi mogao da doprinese obnovljenom osjećaju dinamike“, navodi se u dokumentu koji je portal Nova.rs dobio na uvid.

Obje opcije, navode autori, imaju svoje prednosti i mane.

„Opcija ‘en bloc’ (ulazak više država istovoremeno) očekuje da zemlje kandidati motivišu i podržavaju jedna drugu u reformskim procesima. Ali, to je u suprotnosti sa pristupom zasnovanim na zaslugama koji svakog kandidata čini ‘pejsmejkerom’ sopstvenog pristupanja. To znači da bi ili naprednije države trebalo da sačekaju one koje kasne, ili da oni definišu brzinu pristupanja, što podrazumijeva prijem zemalja koje još nisu spremne za pridruživanje. Princip 'regate' bi više bio u skladu sa zaslugama, ali to bi omogućilo državama članicama, uključujući i novopridošle da blokiraju pristupanje nekih zemalja zbog bilateralnih sukoba. Ovaj rizik bi se mogao ublažiti klauzulama u njihovim pristupnim ugovorima o prelaznom periodu koji im oduzima pravo da glasaju o budućim proširenjima za zajednički dogovoreni vremenski okvir. Takođe, o pristupanju bi se moglo razmišljati tek nakon što se riješe sukobi između zemalja kandidata“, navodi se u dokumentu.

Autori preporučuju da se, s obzirom na navedeno, runde pristupanja razdvoje na manje grupe zemalja sa pristupom zasnovanim na zaslugama i uzimajući u obzir potencijalne bilateralne sukobe.

Zašto proširenje 2030. godine

Napadom Rusije na Ukrajinu, autori dokumenta navode da se geostrateška uloga EU dramatično promijenila kroz veliku vojnu, humanitarnu, finansijsku i diplomatsku podršku koju pruža.

„Debata o kapacitetu EU da djeluje i njenom ukupnom suverenitetu je intenzivirana, a arhitektura kontinenta i odnos EU sa susjedima na istoku i jugu moraju biti temeljno preispitani zbog ozbiljnih prijetnji evropskom bezbjednosnom poretku. Evropski lideri su obnovili svoju posvećenost proširenju u kontekstu sve nepovoljnijeg međunarodnog konteksta. Ukrajina i Moldavija su se nedavno pridružile grupi od sada osam zemalja kandidata, a još dvije će vjerovatno uslijediti kasnije. Međutim, sama EU nije spremna da dočeka nove članice. Institucije i mehanizmi donošenja odluka nisu dizajnirani za grupu od najviše 37 zemalja… Isporuka javnih dobara građanima postala je sve veći izazov za EU i vlade njenih država članica, a time je učinila demokratiju ranjivom“, navodi se u dokumentu.

U dokumentu se ističe da neke članice EU dovode u pitanje vladavinu prava, primat prava EU nad nacionalnim pravom i zajedničke vrijednosti navedene u sporazumu EU.

„Evropska unija bi trebalo da radi na unutrašnjoj reformi kako bi poboljšala svoje funkcionisanje i bolje zaštitila interese budućih generacija. U tom kontekstu, francuska i njemačka vlada pozvale su 12 nezavisnih eksperata da formiraju radnu grupu za institucionalne reforme. Od nas je zatraženo da razvijemo predloge reformi koji pomažu u održavanju kapaciteta EU da djeluje, zaštiti njenih osnovnih vrijednosti, jačanju njene otpornosti i približavanju građanima u pripremi za potencijalno buduće proširenje“, ističu autori dokumenta.

Očekuje se da će lideri EU razmotriti ove predloge na neformalnom samitu u Granadi pod španskim predsjedavanjem EU u oktobru. Nakon toga, Evropska komisija će objaviti godišnje izvještaje o napretku zemalja kandidata u proširenju, a lideri EU će odlučiti o početku pregovora o pristupanju Ukrajine i Moldavije.

Dokument u cjelosti možete pročitati ovdje.

( B.H. )