Države kandidati da uđu u treći prsten Evrope

Evropski ministri razgovarali su juče o načinima kako da reformišu finansije i proces donošenja odluka u Evropskoj uniji kako bi blok bio spreman za prijem novih članica dok je Evropska komisija saopštila da će predložiti da države kandidati dobiju dodatni novac i pristup jedinstvenom tržištu EU u cilju ubrzanja njihovih priprema za članstvo.

Cilj ministarstkog sastanka u španskom gradu Mursija je postavljanje temelja za samit EU koji se održava 5. i 6. oktobra.

"Proširenje je jedan od najvećih izazova sa kojima se suočava Unija", kazao je španski šef diplomarije Hoze Manuel Albares na konferenciji za novinare nakon sastanka. "Treba da budemo spremni za proširenje".

Rojters podsjeća da osam država trenutno ima zvanični status kandidata za ulazak u EU - Turska, Ukrajina, Moldavija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija, dok Gruzija i Kosovo imaju status potencijalnih kandidata.

Komesar za proširenje EU Oliver Varhelji je na konferenciji za novinare kazao da će EU sprovesti interne reforme istovremeno sa pripremama država kandidata da ispune složene kriterijume za ulazak u EU.

Kako bi pomogla kandidatima da brže sprovedu reforme, EK će u narednih dvije nedjelje predstaviti paket mjera koji će ponuditi kandidatima postepeni pristup tržištu kao i dodatni novac, kazao je Varhelji.

"Za nekoliko nedjelja ćemo predstaviti nov način razmišljanja o proširenju i paket koji će sada uključivati 10 država kandidata, odnosno zemalja s evropskom perspektivom", rekao je Varhelji na konferenciji za novinare.

Varhelji je kazao da će EU tražiti način da pomogne kandidatima da se brže pripreme za članstvo u EU preko plana rasta za zapadni Balkan kako bi se smanjio "ekonomski i socijalni jaz" između ovih zemalja i ostatka EU prije pristupanja.

Ovaj novac biće dodat sredstvima EU za predpristupnu pomoć zemljama kandidatima, koja u okviru budžeta EU za period od 2021. do 2027. godine iznosi ukupno 14,2 milijarde eura.

Mjere bi, kako je kazao Varhelji, pokazale da je EU spremna da dočeka nove članice i stavila bi odgovornost na zemlje kandidate da u potpunosti iskoriste ove prilike.

Austrijski ministar spoljnih poslova Aleksander Šalenberg pozvao je evropske kolege da u oblastima u kojima je to moguće, ranije integrišu kandidate za članstvo sa zapadnog Balkana, umjesto što insistiraju na svakom zarezu iz pravnih tekovina EU, prenio je "Politiko".

U maju 2022. Šalenberg i njegova koleginica Karoline Edštadler, ministarka za evropske poslove, predložili su postepenu integraciju zapadnobalkanske šestorke u EU. Sada je to dvoje ministara identifikovalo konkretne oblasti politike za proces postepene integracije, navodi se u dokumentu u koji je "Politiko" imao uvid.

Paket mjera, koji uključuje novčanu pomoć i pristup jedinstvenom tržištu, pokazao bi da je EU spremna da dočeka nove članice i stavio odgovornost na zemlje kandidate da u potpunosti iskoriste ove prilike, kazao je Varhelji

"Umjesto da čekamo da se sprovede svaki zarez iz pravnih tekovina, hajde da zemlje kandidate ranije integrišemo u oblasti politike gdje je to moguće", rekao je Šalenberg za briselski portal.

"Uz dužni fokus na istok, ne treba da napravimo grešku i zaboravimo jugoistok Evrope", dodao je austrijski ministar.

U dokumentu se kao oblasti u kojima bi se kandidatima moglo dozvoliti da sarađuju prije punog priključenja EU, navode "industrijska i potrošačka roba, javne nabavke i e-trgovina", kao i "trgovina kroz carinsku saradnju", kritični ljekovi i neke energetske i transportne politike".

Okosnica neformalnog ministarskog sastanka u Španiji je dokument koji su pripremili francuski i njemački eksperti u kojem se poziva na radikalnu reformu procesa donošenja odluka u EU i finansiranja prije prijema novih članica 2030.

Rojters navodi da je proces donošenja odluka najbitnija stavka budući da EU sada zahtijeva jednoglasnost u vezi sa spoljnom i bezbjednosnom politikom, porezima, finansijama EU, nekim oblastima pravosuđa i unutrašnjih poslova, kao i socijalnom bezbjednošću i zaštitom.

Ovo je već kritikovano od strane nekih vlada i stručnjaka jer značajno usporava ili čak blokira razvoj EU, budući da sve odluke u ovim oblastima moraju biti svedene na najmanji zajednički imenilac.

Varhelji je nakon sastanka kazao da uprkos tim izazovima Komisija smatra da prihvatanje novih članica neće zahtijevati izmjenu povelja EU - što je potencijalno dug i složen proces koji takođe zahtijeva jednoglasnost.

U francusko-njemačkom dokumentu navodi se da bi EU, u slučaju prijema novih članica, morala da promijeni svoju poljoprivrednu i regionalnu politiku kao i budžet.

Poljoprivredna politika EU bi morala biti reformisana jer bi prijem poljoprivredne sile Ukrajine dramatično promijenio aktuelne direktne EU uplate poljoprivrednicima.

Slično važi i za regionalnu politiku EU, po kojoj siromašnije članice EU dobijaju novac od EU kako bi podigle životni standard.

Poljoprivredni i regionalni fondovi predstavljaju dvije trećine budžeta EU, koji iznosi oko jedan odsto od bruto nacionalnog dohotka bloka godišnje.U francusko-njemačkom dokumentu se navodi da budžet, koji za period 2021-27 iznosi oko bilion eura, traba da bude veći, što je ideja koja se ne dopada svima u EU.

U dokumentu, koji je podijelio vlade EU kada je prvi put razmatran 19. septembra, navodi se da nekim državama u EU treba da bude dozvoljeno da ostvare bližu saradnju od drugih, formiranjem četiri sloja Evropskih integracija.

Najdublja integracija bi bila u užem krugu sličnom eurozoni koja koristi zajedničku valutu i Šengen zonu, dok bi drugi sloj bila sama EU.

Treći, veći prsten bi se sastojao od Pridruženih članica koje bi učestvovale na jedinstvenom tržištu EU roba i usluga i pridržavala se zajedničkih principa, što je u skladu sa predlogom koji je najavio Varhelji.

Četvrti prsten bi bila Evropska politička zajednica, forum koji je predložila Francuska, kao spoljašnji sloj za političku saradnju bez obaveze da se pridržava zakona EU.

( N.Bogetić )