Neki u zatvoru, a neki u kabinetu Zelenskog

Tokom godina na poziciji izvršnog direktora jedne od najvećih građevinskih firmi u Ukrajini Oleh Majboroda je čuvao svežnjeve dolarskih novčanica u sefu iza svog radnog stola.

Novac je, kako je Majboroda kazao za Rojters, bio namijenjen za podmićivanje javnih zvaničnika kako bi odobrili građevinske projekte. Zadatak baratanja novcem je, prema njegovim riječima, bio povjeren advokatu Olehu Tatarovu, sada visokom savjetniku ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

“Tatarov je rješavao sve probleme sa policijom i pravosuđem”, rekao je Majboroda u intervjuu u Beču, gdje se sklonio kako bi izbjegao krivično gonjenje u Ukrajini zbog navodne uloge u korupcionaškim šemama koje uključuju građevinsku firmu “Ukrbud Development LLC”.

Majboroda tvrdi da je podmićivanje išlo preko Tatarova od 2014. do 2019. Zbog njegovih kontakata kao advokata sa policijom, sudovima i tužiocima bio je savršen posrednik. “Naravno da je plaćao” kako bi projekti prošli glatko kod vlasti, uključujući i obezbjeđivanje građevinskih dozvola, kazao je Majboroda za Rojters.

Njegovi komentari prijete da rasplamsaju kontroverzu koja muči predsjednika Volodimira Zelenskog čak i u ratnim vremenima: optužbe političkih protivnika i boraca protiv korupcije da moćni ljudi štite Tatarova od krivičnog gonjenja.

Majboroda nije dokazima potkrijepio svoje optužbe, ali one podsjećaju na tvrdnje ukrajinskih agencija za borbu protiv korupcije da je on organizovao podmićivanje. Tužioci su zatvorili slučaj u aprilu 2022. iz proceduralnih razloga.

Tatarov, savjetnik premijera za pravosuđe i bezbjednosne agencije od 2020, negirao je optužbe i nikada nije osuđen. On tvrdi da oni koji ga optužuju pokušavaju da izravnaju političke račune. Zelenski je ranije kazao da korupciji nema mjesta u njegovoj administraciji. “Želim da naglasim: ako su oni koji rade sa mnom osumnjičeni za korupciju, biće otpušteni. Takve primjere još nijesam vidio u mom kabinetu”, kazao je on u intervjuu za ukrajinski magazin “Fokus” u decembru 2020.

Ni Zelenski ni Tatarov nijesu odgovorili na detaljna Rojtersova pitanja za ovaj članak.

Zelenskog od početka ruske invazije hvale kao ratnog lidera. Ipak, pojedini i dalje dovode u pitanje njegovu posvećenost da ispuni obećanja u borbi protiv korupcije. Ukrajina je konstantno rangirana u donjoj polovini godišnjeg globalnog indeksa percepcije korupcije Transparensi internešnel, a u posljednjem istraživanju za 2022. godinu samo je Rusija ocijenjena kao korumpiranija u Evropi.

Milijarde dolara pomoći opredijeljene za vladu Zelenskog, kao i ambicije da uđe u Evropsku uniju, podstiču Ukrajinu da dokaže da je ozbiljna u borbi protiv korupcije.

Zelenski je Tatarova 2020. godine imenovao za savjetnika za pravosuđe i bezbjednosne službe. Zelenski je tada kazao da ne bi bilo fer okarakterisati sve zvaničnike koji su radili za vrijeme Janukoviča kao predstavnike stare garde. “Glavna stvar je da je osoba poštena”, kazao je Zelenski nekoliko dana nakon imenovanja Tatarova

U izvještaju iz juna, Međunarodni monetarni fond je naveo da donatori i strani investitori treba da “bez odlaganja” vide reforme za unapređivanje upravljanja, transparentnosti i suzbijanja korupcije.

U ocjeni o šansama Ukrajine za članstvo u EU, objavljenoj u junu 2022, Evropska komisija je opisala korupciju kao “ozbiljan izazov koji zahtijeva kontinuiranu pažnju”.

Anketa koju su sprovela dva kijevska istraživača javnog mnjenja, objavljena 11. septembra, pokazala je da 78% Ukrajinaca smatra Zelenskog odgovornim za korupciju u vladi. Povezana anketa je pokazala da 55% vjeruje da bi zapadna vojna pomoć trebala biti uslovljena borbom protiv korupcije.

Posljednjih mjeseci Zelenski je napravio korake kako bi odgovorio na te kritike.

U januaru je otpustio više od desetinu visokih zvaničnika rekavši: “Svi interni problemi koji utiču na državu se rješavaju i biće riješeni”. Ranije ovog mjeseca, Zelenski je smijenio ministra odbrane Oleksija Reznikova, navodeći kao razlog potrebu za “novim pristupima”. To je uslijedilo nakon niza navoda u ukrajinskim medijima da ministarstvo odbrane nabavlja robu po naduvanim cijenama. Reznikov je na konferenciji za novinare prije smjene kategorično odbacio optužbe.

Smjene nijesu dotakle Tatarova koji je ostao na svojoj poziciji. Nekoliko upućenih izvora kazalo je za Rojters da je on ključna osoba koja pomaže Zelenskom da kontroliše bezbjednosne i pravosudne službe.

“Tatarov je postao simbol tolerancije Zelenskog prema korupciji u njegovom najužem okruženju”, objavio je list “Nezavisni Kijev” ranije ove godine.

Darija Kalenjuk, izvršna direktorka nevladine organizacije Akciona antikorupcijska mreža (AntAC) Ukrajine, vjeruje da u zdravoj demokratiji svaki zvaničnik optužen za korupciju treba da bude suspendovan dok se ne dokaže njegova nevinost. “Ako se Zelenski ne riješi Tatarova, niko neće smatrati da je ozbiljan u namjeri da očisti zemlju od korupcije”, kazala je ona za Rojters.

Saveznici Tatarova tvrde da je on žrtva sopstvene efikasnosti kao glavni čovjek Zelenskog za službe za sprovođenje zakona. “Pokušaće sve da sruše tog čovjeka, jer je on vrh strijele”, kazao je Nikola Mirto, italijanski preduzetnik i bivši klijent Tatarova. Mirto je kazao da je Tatarov navukao bijes moćnih interesnih grupa podrškom ukrajinskim antikorupcijskim naporima protiv oligarha.

Kontroverzna izjava o stradanju demonstranata

Zelenski je, nakon što se proslavio kao glumac u televizijskoj političkoj satiri, postao predsjednik u maju 2019. uz obećanje da će očistiti kronizam i korupciju koji decenijama muče Ukrajinu.

Karijera Tatarova u vladi je počela nekoliko godina ranije. On je bio zvaničnik za vrijeme Viktora Janukoviča, proruskog predsjednika koji je zbačen u narodnom ustanku 2014. Tatarov je tada izazvao kontroverzu jednom izjavom nakon što su bezbjednosne snage otvorile vatru na demonstrante. Tatarov je tvrdio da su neki pucnji krenuli iz mase. Više od 100 ljudi je poginulo tokom tri dana nasilja.

“Pojedini stradali imaju povrede na pozadini glave”, kazao je on na sastanku sa evropskim diplomatama koji je prenošen na ukrajinskoj televiziji. To je, prema njegovim riječima, pokazalo da “su meci ispaljeni iz blizine, od strane pojedinaca koji su bili među demonstrantima”. Tatarov tada nije ponudio više dokaza za svoju tvrdnju.

Nakon zbacivanja Janukovića, Tatarov je otvorio privatnu advokatsku praksu. Takođe je postao pravni savjetnik građevinske kompanije koja je dio državne Ukrbud korporacije. U postsovjetskoj Ukrajini građevinski sektor je primjer zamagljivanja linija između javnog i privatnog sektora.

Registri kompanija, kao i sudska dokumenta, pokazuju da je tadašnji predsjednik kompanije Ukrbud, Maksim Mikitas, došao do kontrole više od 75% akcija privatne firme pod nazivom Ukrbud Development LLC, koja je ovlašćena za korišćenje logotipa državne korporacije. Mikitas se nalazi u zatvoru optužen za drugu navodnu korupcionašku šemu, koja se odnosi na ugovor o metrou, što on negira.

Prema Majborodi, Mikitas je koristio Tatarova za teške zadatke, uključujući isplate mita u ime kompanije Ukrbud Development.

U izjavi za Rojters, Mikitas je optužio Majborodu za “lažne izjave” i naveo da se on ponaša kao “progonjena životinja” nakon što je i sam optužen za korupciju. Rekao je da se kontakti i uticaj Tatarova “preuveličavaju”.

Majboroda je kazao da je Tatarov bio vješt operater, koji se sa kontaktima nije sastajao u kancelariji i uvijek je koristio šifrovane aplikacije za komunikaciju. “Poznavao je sistem i upozorio nas je da budemo pažljivi u vezi sa onim što pričamo preko telefona”, kazao je Majboroda za Rojters.

Zelenski je Tatarova 2020. godine imenovao za savjetnika za pravosuđe i bezbjednosne službe. Zelenski je tada kazao da ne bi bilo fer okarakterisati sve zvaničnike koji su radili za vrijeme Janukoviča kao predstavnike stare garde. “Glavna stvar je da je osoba poštena”, kazao je Zelenski nekoliko dana nakon imenovanja Tatarova.

Ubrzo nakon toga, nezavisna agencija Nacionalni biro za borbu protiv korupcije (NABU) otvorila je istragu o Tatarovu zbog sumnje da je 2017. organizovao podmićivanje jednog zvaničnika ministarstva unutrašnjih poslova u ime kompanije Ukrbud Development.

Dva upućena izvora kazala su za Rojters da je Mikitas priznao podmićivanje i rekao da je Tatarov organizovao isplatu. U intervjuu za jedan ukrajinski portal u decembru 2020, Mikitas je kazao: “Tatarov i ja smo sve radili zajedno, ali ako Tatarov sjedi u kabinetu predsjednika zašto bih ja bio u zatvoru?”.

Od slučaja protiv Tatarova se u aprilu 2022. odustalo iz proceduralnih razloga nakon što je prvo promijenjen tim koji se bavio istragom, a slučaj kasnije proslijeđen državnoj bezbjednosnoj službi SBU.

Artem Sitnik, tadašnji šef NABU-a, kazao je za Rojters da on smatra da je slučaj zatvoren iz političkih razloga jer je njegova agencija predstavila pregršt dokaza protiv Tatarova.

“Zeleni kardinal”

Tatarov nije jedini član užeg kruga Zelenskog za kojeg se vezuju kontroverze. Isto važi i za šefa kabineta predsjednika Andrija Jermaka, koji je bio saradnik Zelenskog tokom njegove karijere u šou biznisu.

Kao sin sovjetskog diplomate, Jermak je prethodno radio u filmskoj i televizijskoj produkciji. Ovih dana on je često pored Zelenskog na sastancima vlade i javnim događajima. Među stranim diplomatama poznat je kao “zeleni kardinal” zbog uticaja koji imao i zbog toga što kao i njegov šef nosi odjeću maslinaste boje.

U martu 2020. godine, mjesec dana nakon što je Jermak postao šef kabineta, pojavili su se video zapisi na kojima se čuje Jermakov brat Denis, koji je sada vojnik, kako razgovara o imenovanjima na državne funkcije i sugeriše da on može otvoriti vrata. Denis je potvrdio da je on na snimku, ali je kazao da je razgovarao sa kandidatima i razmatrao ideje za projekte koje je predlagao vladi putem apela građana. Kazao je da su snimci bili montirani u politički motivisanom pokušaju da se diskredituje njegov brat. Andrij Jermak je odbacio snimke kao politički motivisan napad.

Snimke je zabilježio bivši policijski instruktor, Dmitro Štanko, koji je poginuo na istoku Ukrajine u oktobru 2022, kazala je za Rojters njegova udovica Ljudmila Bjeljevcova. Ona je kazala da je njegov cilj bio razotkrivanje korupcije na visokom nivou i da se njen suprug vodio osjećajem dužnosti: “Želio je da Ukrajina bude normalna zemlja”, kazala je ona.

U oktobru 2021. postavljana su pitanja i u vezi sa Zelenskim pošto je objavljeno da je koristio ofšor kompanije za upravljanje svojim bogatstvom i da je kratko prije izbora prenio dio vlasništva u firmi sa Britanskih Djevičanskih ostrva na svog saradnika. Saradnik, Sergej Šefir, kasnije je imenovan za visokog savjetnika Zelenskoga, radeći volonterski bez nadoknade. Zelenski je u oktobru 2021. godine rekao da je ofšor aranžmane koristio kako bi zaštitio svoj produkcijski posao od političkog pritiska vlade Janukoviča.

“Tatarov i ja smo sve radili zajedno, ali ako Tatarov sjedi u kabinetu predsjednika zašto bih ja bio u zatvoru”, upitao je Mikitas

Nacionalna agencija za prevenciju korupciju u izvještaju iz oktobra 2021. godine navodi da “nijesu nađeni dokazi za nezakonito bogaćenje”.

Šefir je za Rojters kazao da su sve njegove poslovne aktivnosti bile zakonite i da je sve prijavljeno poreskoj upravi.

Jaja i krompir po naduvanim cijenama

Administracija Zelenskog je takođe na meti kritika zbog kupovine robe po cijenama iznad tržišnih. U januaru, ukrajinski mediji su objavili da je Ministarstvo odbrane kupovalo jaja po više nego duplo većoj cijeni od tržište i krompir po tri puta većoj cijeni. Saradnik ministra odbrane je zbog tih članaka podnio ostavku. Protiv njega je podignuta optužnica zbog kupovine robe lošeg kvaliteta po naduvanim cijenama, što on poriče.

Jaroslav Železnjak, opozicioni poslanik, kazao je da zapadni donatori treba da uzmu u razmatranje izvještaje o korupciji. Do sada je više od 41 zemlje opredijelilo ukupno preko 140 milijardi dolara za civilnu i vojnu pomoć Ukrajini, uključujući više od 70 milijardi dolara od strane SAD.

Železnjak je za Rojters kazao da ukoliko se ne pozabave korupcijom, zapadni donatori rizikuju da izgube značajne sume. “Sada oni kradu naš novac”, kazao je on komentarišući zvaničnike koji tolerišu korupciju. “U budućnosti mogli bi ukrasti vaš novac”.

Kako rastu zahtjevi za utvrđivanje odgovornosti, Zelenski je preduzeo korake u borbi protiv korupcije tokom rata. On je 11. avgusta otpustio sve regionalne šefove centara za vojnu regrutaciju nakon što su istragom utvrđene navodne zloupotrebe od strane zvaničnika, uključujući nelegalno bogaćenje i pomaganje regrutima da izbjegnu službu. Ranije ovog mjeseca, policija je uhapsila jednog od najbogatijih ljudi u Ukrajini, Igora Kolomojskog, zbog sumnje na prevaru i pranje novca. Kolomojski je ranije negirao nezakonite radnje.

Ukrajinske antikorupcijske vlasti su pojačale rad i tvrde da su ostvarile veći napredak od osnivanja 2015. godine. U prvoj polovini ove godine, pokrenuli su gotovo 300 slučajeva i poslali 58 optužnica sudu, navodi NABU. Trenutni direktor NABU-a, Semen Krivonos, rekao je za Rojters da njegova agencija daje prioritet zločinima tokom rata u ključnim sektorima kao što su odbrana i rekonstrukcija, uključujući visokorangirane zvaničnike.

Opozicioni poslanik Jaroslav Železnjak je kazao da ukoliko se ne pozabave korupcijom, zapadni donatori rizikuju da izgube značajne sume. “Sada oni kradu naš novac. U budućnosti mogli bi ukrasti vaš novac”, rekao je

Stav da korupcija opstaje i u ratnim vremenima je rasprostranjen među desetinama građana sa kojima je Rojters razgovarao u nekoliko gradova i sela sjeverno od Kijeva koji su prošle godine bili zahvaćeni sukobima. Takođe postoji nada da je, nakon ratne žrtve, zemlja došla do prekretnice.

Pokazujući na uličicu u Irpinu gdje su ruski vojnici ubili dobrovoljce koji su donosili hranu stanovnicima, Haljna, 44-godišnja mještanka, rekla je da danas, kada ima posla sa lokalnim zvaničnicima, “više nema ni naznake o podmićivanju”.

Kalenjuk, borac protiv korupcije, vjeruje da je rat stvorio nepovratan pritisak za reforme. “Sve se promijenilo” od ruskog invazije, rekao je. “Potražnja za promjenom u društvu je ogromna. Isto važi i za zahtjeve za reformama kako bi se postiglo ono što ljudi žele: integracija u NATO i Evropsku uniju”.

Priredila: N. Bogetić

( Rojters )