Brže do novca iz EU u zamjenu za stvarne reforme

Austrijski ambasador u Podgorici Karl Miler poručio je juče da nije nemoguće da Crna Gora postane naredna članica EU do 2028. godine, ako svi ulože napore, ali je upozorio da država bez vlade i funkcionalne Skupštine može da bude problem.

On je na brifingu sa novinarima rekao da Austrija vidi Crnu Goru kao predvodnika u evropskim integracijama i da je “prozor EU za Crnu Goru širom otvoren”. On je podsjetio na austrijski non-pejper iz maja 2022. kojim se želi ubrzati stagnirajući proces širenja EU.

U dokumentu se navodi da taj akcioni plan treba da obezbijedi konkretne korake za sprovođenje postepene integracije država Zapadnog Balkana (ZB) do 2024. godine i kasnije.

Austrija smatra da bi zemlje regiona trebalo da imaju pristup EU fondovima, jer bi to poslužilo kao veliki podsticaj za unapređenje reformi i usklađivanje sa pravnom tekovinom Unije.

“To je koncept postepene integracije... U osnovi bi uslovi trebalo da ostanu isti, što takođe znači, za Crnu Goru na primjer, imenovanja u pravosuđu i privremena mjerila za poglavlja 23 i 24, koja treba da ispuni”, rekao je Miler.

Diplomatski izvor rekao je “Vijestima” da će ovaj dokument biti razmatran u sklopu ovonedjeljnog samita lidera EU u Španiji, kao i njemačko-francuski predlog, koji se takođe bavi ubrzanjem proširenja EU.

“Austrijski predlog je detaljniji i na neki način naklonjeniji zemljama Zapadnog Balkana, uz konkretnije varijante bržeg dobijanja novca iz fondova EU, u zamjenu za konkretne rezultate u reformama”, rekao je sagovornik “Vijesti”.

Miler je kazao da nije zagovornik ideje da države ZB treba da uđu u paketu u EU, već više da to bude princip regate i da najbrža zemlja bude nagrađena.

On je naveo da nakon velikih političkih promjena koje su se desile 2020. godine u Crnoj Gori neke šanse za pristupanje EU su možda propuštene, ali poručuje da za to ne treba kriviti 42. i 43. Vladu.

“Reforma pravosuđa je prioritet, zemlja bez efikasnog pravosudnog sistema ne može raditi dobro. Finansijska podrška ne smije izostati u pravcu slobodnog pristupa programima Unije. Crna Gora mora sarađivati sa Europolom i snažnije komunicirati sa Evropskom komisijom”, poručio je.

Smatra da Crna Gora može da bude kao Luksemburg u Evropi i ekonomski tigar na Balkanu, jer je mala zemlja, a male države se lako transformišu.

On je rekao da nije zagovornik ideje da države Zapadnog Balkana treba da uđu u paketu u EU, već više da to bude princip regate i da najbrža zemlja treba da bude nagrađena.

Komentarišući to što su neke države EU jasno poručile da ne žele da prosrpska koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG) bude dio nove vlade, kazao je da EU članice nastoje da se ne miješaju u proces formiranja vlade.

“Realno je reći da je s nekim vladama lakše raditi nego s drugima. Objektivno, možda može usporiti put ta vlada (sa ZBCG), ali ne mora da znači, ne mogu tvrditi”, kazao je Miler.

U austrijskom non-pejperu, koji je nedavno ponovo upućen EU, navedeno je, između ostalog, da EU mora pronaći načine da proces pristupanja učini opipljivijim i da se napredak u reformama direktno poveže sa konkretnim koristima za kandidate.

Austrija predlaže da partneri iz ZB budu pozivani redovno na neformalne sastanke Savjeta EU i da samite EU - ZB treba održavati svake godine, a da se, što je prije moguće, odobri status posmatrača za zemlje regiona u drugim institucijama EU.

Predloženo je i da se zemljama regiona ponudi progresivna integracija u zajedničkom tržištu, inkluzija u trgovinskim i poreskim politikama, učešće u klimatskim i energetskim politikama ili u agencijama EU.

"Nestalo" dosta stručnjaka

Miler je rekao da se ne može poreći da su prethodne dvije crnogorske vlade radile dosta na pristupu EU, ali “potrebno je više, potrebna je efikasnija pregovaračka infrastruktura”. Ukazao je da je “nestalo dosta stručnosti” iz javne administracije Crne Gore posljednjih godina.

( Biljana Matijašević )