Ćutalo se oko doktorata, diploma: Kako je plagiranje postalo društveno prihvatljivo u CG

Nakon bure koju je u javnosti izazvao slučaj plagiranja školskog programa koji su sastavili hrvatski nastavnici, oglasili su se iz crnogorskog Zavoda za školstvo. Oni su priznali da su se unutar sopstvenog metodološkog okvira oslanjali na hrvatska dokumenta i najavili da će uraditi analizu situacije, koju je Ministarstvo prosvjete danas od njih zahtijevalo.

Zavod za školstvo će uraditi izvještaj o urađenim predmetnim programima da bi utvrdio u kojoj mjeri su kompatibilni sa hrvatskim kurikulumom, i isti će proslijediti Ministarstvu prosvjete na osnovu ćega će se zauzeti stav.

Profesorica književnosti Božena Jelušić, koja je u prethodnoj reformi obrazovanja radila na nekoliko različitih programima uključujući i Crnogorski jezik i književnost, kaže da se tada nije radilo na prečac, a tuđi programi nisu prepisivali već konsultovali.

"Sve smo ih uzimali na znanje, ali smo pravili program koji je bio autentično crnogorski, primjeren našem dotadašnjem sistemu, uz uvažavanje naših osobenosti, i onoga što je kod nas bilo primjenjivo...Mi rastjerujemo stručnjake i svoje najbolje kadrove ne želimo da koristimo zato što su ili politički neprihvatljivi ili ih je teško kontrolisati", ocjenjuje Jelušić.

Da je riječ o širem društvenom problemu, saglasan je i književnik Balša Brković. Plagiranje je u Crnoj Gori postalo ne samo prihvatljivo, već je, tvrdi on, postalo pokazatelj funkcionisanja našeg društva.

"Vi zapravo vidite da, ne samo što je taj momenat plagiranja postao nešto što je socijalno i društveno prihvatljivo u Crnoj Gori...u ovom društvu taj folirantski manir je postao nešto na čemu zapravo počivaju ova vlast i ovo društvo", navodi Brković.

U Centru za građansko obrazovanje, na čiju je incijativu plagijat postao dio naših zakona, ističu da Ministarstvo prosvjete ovim povodom mora reagovati.

"Obrazovne vlasti su te koje bi duh ovih normi trebale najagilnije promovisati, a ovim primjerom oni postupaju potpuno suprotno. Zavod za školstvo je ovakvim primjerom i ovakvim gestom napravio veliku štetu svom kredibilitetu, unutrašnjoj obrazovnoj reformi u Crnoj Gori i na kraju ugledu same države", poručila je Snežana Kaluđerović iz CGO.

Ovaj incident, saglasni su sagovornici TV Vijesti, podriva kredibilitet same reforme, čiji cilj bi trebalo da bude unapređivanje kvaliteta obrazovanja i stanja u akademskoj zajednici.

"Jasno je da se kvalitet u obrazovanju ne promoviše neovlašćenim preuzimanjem materijala od bilo koga", priča Kaluđerović.

"Mi smo, naime, paradigmu već postavili žmureći na sumnjive doktorate, na sumnjive diplome...", podsjeća Jelušić.

A objašnjenje Zavoda za školstvo, da je u slučaju plagiranja školskih programa riječ o “umjerenim identičnostima” između crnogorskih i hrvatskih dokumenata, vidi kao klasičnu obmanu javnosti.

"Kad hoćete da varate, onda morate da unakazite jezik. Nema umjerene identičnosti, identičnost znači samo jedno. Vi kad vidite te ljude i njihove smiješne odbrane, u situaciji kada nema odbrane, ali njima je zapravo važno da sačuvaju svoju partijsku ili neku drugu poziciju i onda cijenu plaća cijelo društvo...", pojašnjava Brković.

Poslanica opozicionog Demokratskog fronta, profesorica Branka Bošnjak, očekuje, međutim, da će, umjesto kazne, plagijatori biti nagrađeni i, kako je rekla, poslati u neku od naših ambasada u evropskim metropolama.

Da su crnogorski i hrvatski školski programi u velikoj mjeri podudarni, otkrila je hrvatska učiteljica Ljiljana Hanžek koja je učestvovala u izradi hrvatskog originala. To je potvrdio i Boris Jokić, koji se nalazio na čelu ekspertske grupe koja je osmislila hrvatsku obrazovnu reformu.

( Matija Otašević )