Volker: Nadam se da Spajić neće podleći pritisku, sugestije SAD su u interesu Crne Gore

Novi izbori bolje su rješenje od uvođenja u vladu snaga koje su protiv Crne Gore i Evrope, sa ideologijom suprotnom onoj koju zastupa većina građana, ocijenio je u intervjuu za Glas Amerike Kurt Volker, bivši američki ambasador pri NATO-u.

Volker, bivši izaslanik za Ukrajinu i jedan od vodećih američkih eksperata za spoljnu politiku, poručio da je bi američki zvaničnici trebalo da budu dosljedni u porukama o tome šta se očekuje od nove crnogorske vlade, što su uradili i na sastancima sa predsjednikom Crne Gore u Njujorku.

Takođe smatra da bi trebalo odložiti popis u Crnoj Gori, zakazan za novembar, i u taj proces uključiti međunarodne institucije, piše Glas Amerike.

Gotovo četiri mjeseca nakon parlamentarnih izbora, u Crnoj Gori još nije formirana vlada. Mandatar Milojko Spajić i dalje nije u mogućnosti da prikupi dovoljnu podršku za njeno formiranje, a takođe je pod pritiskom da u vladu uključi koaliciju “Za budućnost Crne Gore” (bivši Demokratski front) koju Amerika smatra antizapadnom. Kako vidite rješenje situacije u Crnoj Gori. Da li smatrate da će mandatar podleći pritiscima i da li su mogući novi izbori?

Haos u Crnoj Gori zvuči kao onaj u Predstavničkom domu (američkog Kongresa). S vremena s vrijeme, svi se suočavamo sa takvim poremećajima.

Ne brinem za Predstavnički dom, zato što će se stvari nekako riješiti, a isto tako nisam zabrinut za Crnu Goru zato što znam da većina građana u potpunosti želi da bude dio Evrope, NATO-a, povezana sa Zapadom.

I odbacuju tu vrstu ekstremizma i nacionalizma koji Srbija dugo zastupa u Crnoj Gori i regionu. Prikupljanje glasova u parlamentu za izbor vlade slično je izazovu s kojim se suočavamo u Predstavničkom domu. Imamo veliku većinu republikanaca koji podržavaju snažnu nacionalnu odbranu, fiskalnu odgovornost, društvene norme, ali postoje i ekstremisti. I to je veoma slično.

U slučaju Crne Gore, zaista ne znam kako će se stvari završiti, ali jesam zabrinut zbog napora da se u vladu uvedu ekstremističke snage koje su protiv Crne Gore i Evrope, da uđu u vladu koja je po imenu proevropska. Time se u obzir uzima matematika za izbor vlade, ali bez jedinstvenog cilja ili identiteta, sa uvođenjem ideologije koja je suprotna onome za što se zalaže većina Crnogoraca. Zbog toga se nadam da on (mandatar Spajić) neće podleći tom pritisku. Takođe mislim da ima gorih stvari od novih izbora. Oni ne bi trebalo da budu cilj i trebalo bi da ima dovoljno proevropskih snaga u Crnoj Gori koje mogu da sarađuju. Međutim, bilo bi bolje imati nove izbore nego ponovo uvesti te ekstremističke snage u vladu.

A kada kažete ekstremističke, mislite na Koaliciju “Za budućnost Crne Gore”, odnosno bivši Demokratski front?

Tačno. Oni koji su zaista protiv crnogorske nezavisnosti. Ekstremističke su možda prejaka riječ, ali oni zastupaju stav o demokratiji i nacionalizmu i nacionalnom identitetu koji je u suprotnosti sa onim koji građani zastupaju. I u suprotnosti je sa napretkom na Zapadnom Balkanu generalno.

Američki zvaničnici jasno su stavili do znanja šta očekuju od nove crnogorske vlade i poručili da bi trebalo izbjeći da se u vladu uvede bivši Demokratski front. Tu poruku su direktno prenijeli crnogorskom predsjedniku Jakovu Milatoviću na marginama zasjedanja Ujedinjenih nacija u Njujorku. Međutim, Milatović i dalje zastupa stav da bi koalicija “Za budućnost Crne Gore” trebalo da bude dio vlade. Šta Amerika može da uradi u ovom slučaju?

Postoji nekoliko stvari. Prvo, Sjedinjene Države bi trebalo da budu dosljedne. I američki stav iznesen u Njujorku prije nekoliko nedelja je zaista jedna od prvih prilika na visokom nivou gdje su SAD to uradile.

Znači, trebalo bi da budemo dosljedni u tome koji su naši stavovi. Drugo, srećni smo što je Senat potvrdio imenovanje Džima O' Brajena za novog pomoćnika državnog sekretara. Džim poznaje region Zapadnog Balkana veoma dobro, poznaje mnogo ljudi tamo i mislim da će usmjeriti novu energiju i pažnju na region. To će biti od pomoći u toj dosljednosti poruka.

I treće, kao i u SAD - a ne želim da držim pridike s pozicije kao da je sve divno ovdje - ali isto kao i u Americi, potrebno je da sve strane rade zajedno, a ne samo da upire prst u jednu. I koliko god možemo da kažemo da je određena ideologija u Crnoj Gori neprihvatljiva, takođe nam je potrebno da drugi zatim rade zajedno i da ucrtaju put naprijed za zemlju.

Po povratku u Crnu Goru, predsjednik Milatović je u intervjuu Vijestima, na pitanje da prokomentariše izjave zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijela Eskobara o crnogorskoj vladi date za Glas Amerike, rekao da je u Njujorku imao susrete sa više američkih zvaničnika koji su po hijerarhiji na višim pozicijama od Eskobara. Da li bi dobio drugačiju poruku od zvaničnika Stejt departmenta na višoj poziciji?

Američka vlada koordiniše svoje stavove. Zvaničnici sarađuju, komuniciraju jedni s drugima dok pokušavaju da utvrde jedinstvenu poruku.

Da li bi bilo posljedica ako bi koalicija “Za budućnost Crne Gore” bila dio vlade, u kontekstu odnosa sa Amerikom i crnogorske pozicije u NATO-u?

Mislim da će to uvijek zavisiti od politika koje se usvajaju i implementiraju, a ne ličnosti. Zabrinuti smo zbog onoga što su govorili, ali će u stvari zavisiti od onoga šta bi uradili u vladi, ako bi uradili nešto što bi izazvalo takvu vrstu odgovora. Zbog toga ne bi trebalo spekulisati o tome kakav bi odgovor mogao da bude. Međutim, sve što bi predstavljalo izgradnju bližih odnosa sa Rusijom, kompromitovanje odbrambenih snaga ili obavještajnih službi, ili protivljenje EU procesu ili razvoju ka integraciji u Evropu, sve bi to bio povod za veoma ozbiljnu zabrinutost.

Zvaničnici Stejt departmenta takođe su upozorili na spoljne pritiske na proces formiranja vlade u Crnoj Gori. Da li smatrate da ima takvih pritisaka, i da li se i poruke američkih zvaničnika mogu smatrati nekom vrstom pritiska, kako neki tvrde?

Crna Gora je mala zemlja okružena veoma velikim snagama, susjedima i međunarodnim snagama. Ima Evropsku uniju, SAD, NATO, Srbiju, Rusiju. I uvijek će biti pod određenim spoljnim pritiskom, zato što će svi pokušavati da je usmjere ili utvrde pravac u kojem će se kretati. I na Crnogorcima je da odluče šta je u njihovom najboljem interesu. I ovdje postoji razlika, zato što će SAD ili Evropska unija sugerisati ono što je zaista u najboljem interesu Crne Gore i njenih građana, dok Srbija, Rusija ili druge nacionalističke snage teže onom što je u njihovom interesu, a ne interesu Crnogoraca.

Crna Gora svakako nije ni prva, a ni poslednja članica NATO-a koja ima neriješenu političku situaciju. Vi ste već govorili o situaciji u Americi. Međutim, koliko neizvjesnost u Crnoj Gori može da utiče na njenu poziciju, kako je Amerika smatra, pouzdanog i kredibilnog NATO partnera?

Mislim da sada ne utiče previše. Međutim, brinulo bi ako bi se to promijenilo i ako bi, kao što sam već kazao, bilo poteza koji bi kompromitovali obavještajne službe ili odbrambene snage, na primjer saradnjom sa Rusijom. I NATO bi zbog toga bio zabrinut i to bi moglo da dovede do određenih koraka u alijansi. Ali nismo u toj situaciji, i to se nije dogodilo još.

U međuvremenu, proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji je u zastoju, političke i etničke podjele su duboke, a velike su i tenzije oko identitetskih i vjerskih pitanja. Takođe, važne odluke i dalje donosi vlada kojoj je prije više od godinu dana izglasano nepovjerenje. Da li vidite put naprijed iz takve situacije za Crnu Goru?

U nacionalnom je interesu zemlje da se vrati na put napretka ka Evropskoj uniji, naročito u vrijeme kada je EU sve ozbiljnija u pogledu prijema drugih zemlja. Podstaknuta Ukrajinom i ruskim ratom protiv te zemlje, EU shvata da joj šteti ostavljanje sivih zona netaknutim, zbog čega postaje sve ozbiljnija u pogledu proširenja. Crna Gora to ne bi trebalo da propusti. Trebalo bi da bude spremna i da naporno radi ka tome da bude obuhvaćana budućim proširenjem. To znači da bi sve stranke, koje dijele stav o integraciji u Evropu, trebalo po strani da ostave razlike i da rade na tome.

Posljednjih dana i nedelja, vodi se i debata o popisu koji bi u Crnoj Gori trebalo da bude održan u novembru. Opozicija traži odlaganje, a i preporuka je međunarodne zajednice da popis ne bi trebalo održavati u uslovima nestabilnosti. Kako vi komentarišete to pitanje?

Malo sam zabrinut, zato što mislim da postoji ozbiljna opasnost da je cilj popisa da se promijeni politička ravnoteža u zemlji u korist anti-crnogorskih politika i percepcija, davanjem prava biračima koji ne žive u zemlji, nisu bili dio crnogorske nezavisnosti, ekonomskog razvoja, a ipak bi imali moć da utiču na ono što se događa u zemlji. I zbog toga sam zabrinut, jer mislim da se popis radi sa političkom namjerom da se preoblikuje politički teren u zemlji.

Da li mislite da bi trebalo da bude odložen, kao što to traži opozicija?

Da, trebalo bi da bude odložen. I bilo koji popis, imajući u vidu političke implikacije, bi takođe trebalo da bude podložan nekoj vrsti međunarodnog razmatranja, kao što je recimo Venecijanska komisija, da bi se osiguralo da se poštuju demokratski standardi.

( Glas Amerike )