Ko je Zvonko Veselinović: Na crnoj listi SAD, milioni od Srbije, dovođen u vezu sa ubistvom Ivanovića...

Za Srbiju biznismen, za Kosovo kriminalac, u Sjedinjenim Državama na crnoj listi.

Zvonko Veselinović povezivan je sa organizacijom barikada i neredima na sjeveru Kosova, ubistvom političara Olivera Ivanovića, švercom nafte, droge i oružja, ali nikada zbog toga nije odgovarao.

U Srbiji mu se sudilo dva puta zbog malverzacija i zloupotrebe položaja i oba puta je oslobođen.

Posljednji put je u policiji bio 4. oktobra kada je negirao navode da je naručio i platio ubistva policijskih inspektora koji su 2019. otkrili plantažu marihuane u Jovanjici.

Poslovni partner mu je organizator oružanog napada na kosovsku policiju Milan Radoičić. Njihove građevinske firme angažovane su na državnim projektima i bilježe milionske zarade.

Za razliku od Radoičića, koji je bio potpredsjednik najveće stranke kosovskih Srba, Veselinović nikada nije imao političku funkciju.

Ipak, zvaničnici u Beogradu su ga, uz Radoičića, označavali kao "zaštitnika Srba na Kosovu".

Hapšenja zbog droge i krađe

Prvi put je, kako su tada prenijeli mediji, uhapšen 2003. zbog sumnje da je preprodavao drogu. Tri godine kasnije je presudom suda u Kraljevu u Srbiji, oslobođen odgovornosti.

Na Kosovu je 2005. hapšen zbog navodne krađe automobila.

Kako je objavila Mreža za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK), u Bijeloj knjizi organizovanog kriminala srpske policije iz 2001. pominje se kao vođa grupe koja je krala i krijumčarila automobile na Kosovu.

Grupa se, navodno, bavila i iznudama i falsifikovanjem dokumenata.

Barikade i neredi na sjeveru Kosova

U žižu javnosti dospio je tokom barikada na Kosovu 2011. i 2012. godine, koje su lokalni pripadnici srpske zajednice postavili protiveći se prisustvu kosovske policije i carinika na sjevernim granicama.

NATO misija na Kosovu (KFOR) označila je Zvonka i njegovog brata Žarka Veselinovića kao organizatore barikada, nereda i napada na pripadnika te misije.

Komadant KFOR-a Erhard Drevs izjavio je da su dokazi u vidu video snimaka prosleđeni EULEX-u (misiji Evropske unije za vladavinu prava na Kosovu).

Tadašnji ministar policije Ivica Dačić izjavio je decembra 2011. da Srbiji nisu dostavljeni zvanični zahtjevi za hapšenjem braće Veselinović i da se srpska policija tim slučajem ne bavi.

Srbi na Kosovu su u to vrijeme Veselinovića nazivali simbolom otpora na barikadama, a prije nego što je 2012. preuzeo funkciju predsjednika Srbije, na njegov slučaj osvrnuo se i Tomislav Nikolić.

"Zaista treba dosta dokaza da se opravda hapšenje čovjeka koji je pomogao Srbima da izdrže ova tri najteža mjeseca", govorio je Nikolić u decembru 2011.

Krijumčarenje nafte

Iste, 2011. godine, o Veselinoviću su pisali i svjetski mediji.

"Herald Tribune" i "New York Times" dovodili su ga u vezu albanskim biznismenom Mentorom Bećirijem (Beqiri) sa kojim je, navodno, krijumčario naftu.

U jednom od rijetkih intervjua za beogradski tabloid "Pečat" u oktobru 2011. Veselinović je odbacio optužbe za krijumčarenje i naveo da mu barikade na sjeveru Kosova "ne idu u prilog".

"Prije četiri ili pet godina počeo sam ozbiljno da se bavim biznisom. Nisam ništa krijumčario, švercovao, nikakvim kriminalom se bavio nisam. Napravio sam novac na osnovu toga što smo imali povlastice iz Republike Srbije", rekao je Veselinović za Pečat.

Naveo je i da "svi građani Mitrovice znaju da još od 1999. godine uz narod aktivno pruža otpor albanskoj okupaciji".

"Za mene radi 30 kamiona, neki su i moje vlasništvo, neki pripadaju mojim prijateljima, ali su u mojoj službi. Jedan kamion mjesečno donosi tri hiljade eura čistog novca. Od kada su počele ove blokade, moji kamioni su svi parkirani. Svi moji i kamioni mojih prijatelja stavljeni su na raspolaganje narodu i predsjednicima opština, da se od njih prave blokade", rekao je tada Veselinović.

Hapšenje na Kopaoniku

Kada je Zvonko Veselinović sa bratom Žarkom uhapšen u decembru 2011. na Kopaoniku, u prvom trenutku nije bilo jasno da li je to učinjeno zbog organizovanja barikada na sjeveru Kosova.

Kosovski Srbi su tada organizovali niz protesta i prijetili prekidom saradnje sa EULEX-om ako Veselinović ne bude pušten.

Slučaj je razjasnio tadašnji ministar policije Ivica Dačić, navodeći da Veselinović nije uhapšen po zahtjevu EULEX-a, već po nalogu srpskog tužilaštva.

Veselinovićev advokat bio je Goran Petronijević, koji danas zastupa Milana Radoičića organizatora oružanog napada na kosovsku policiju u selu Banjska 24. septembra.

Petronijević je tada za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavio da protiv Veselinovića nikada nije pokrenut postupak povodom navoda o organizovanju nereda na sjeveru Kosova.

Prisvajanje kamiona Hipo lizinga

Ispostavilo se da se radi o optužnici prema kojoj se Veselinović i Milan Radoičić terete da su podstrekavali svog poslovnog partnera Dragana Ćurčića, vlasnika firme "Euro kop", da i nakon raskida ugovora o lizingu zadrži kamione Hipo Alpe Adria Lizinga i da ih da njima na korišćenje.

Ćurčića su, kako se navodi u optužnici, više puta zvali i nagovarali da zajedno koriste kamione na teritoriji Kosova.

Krađom i korišćenjem kamiona, tvrdilo je tužilaštvo, zaradili su oko dva miliona eura.

Veselinović je u decembru 2012. pušten da se brani sa slobode.

U martu 2016. godine Veselinović i Radoičić su pravosnažno oslobođeni optužbe, a Ćurčić je osuđen na tri godine.

Veselinović je bio osumnjičen i za nedozvoljenu proizvodnju i promet oružja i eksploziva, ali je od tih optužbi tužilac odustao.

Ilegalno iskopavanje šljunka

U februaru 2013. protiv Veselinovića, Radoičića i još dvojice njihovih saradnika podignuta je optužnica zbog malverzacija na izgradnji Koridora 10.

Optuženi su da su iskopavali šljunak bez saglasnosti nadležnog Ministarstva i bez plaćanja naknade lokalnim vlastima, a zatim ga koristili za gradnju puta.

Viši sud u Pirotu ih je 2017. godine oslobodio optužbi, ali je Apelacioni sud naložio ponavljanje postupka.

U januaru 2019. godine sud u Pirotu je Veselinovića osudio na dvije godine zatvora, a Radoičić je oslobođen.

Šest mjeseci kasnije, Apelacioni sud je oslobodio i Veselinovića.

Ubistvo Olivera Ivanovića

Tužilaštvo Kosova Veselinovića i Radoičića dovodi u vezu sa ubistvom političara sa sjevera Kosova Olivera Ivanovića 2018. godine u Mitrovici.

Oni su pomenuti kao navodni organizatori kriminalne grupe, ali protiv njih nije podignuta optužnica jer su tada bili u bjekstvu.

Zakon Kosova ne dozvoljava da protiv osoba u bjekstvu podižu optužnice, ukoliko one nisu prethodno ispitane.

Zvaničnici u Srbiji ovaj postupak ocjenjuju kao politički motivisan.

Istragu ubistva Ivanovića vodi i Specijalno tužilaštvo Srbije, ali ona nije odmakla dalje od predistražnih radnji.

Crna lista SAD

Krajem 2021. američko ministarstvo finansija stavlja Veselinovića na listu sankcija. Na istoj se našao i njegov brat Žarko Veselinović, Milan Radoičić i još deset sa njima povezanih osoba.

Ministarstvo finansija SAD označilo je Zvonka Veselinovića kao lidera organizovane kriminalne grupe, i jednu od najozloglašenijih koruptivnih figura na Kosovu.

SAD su saopštile da je njegova kriminalna grupa umiješana u šemu podmićivanja velikog spektra, zajedno sa kosovskim i srpskim bezbjednosnim zvaničnicima koji joj olakšavaju nelegalnu trgovinu robom, novcem, narkoticima i oružjem između Kosova i Srbije.

U koruptivnoj šemi pominju se i političari, kojima je Veselinović, kako se navodi, pomagao u izbornoj kampanji, a zauzvrat bi ga oni "nagrađivali najboljim infrastrukturnim ugovorima".

"Na kraju će ih optužiti što ne poštuju granicu između Kosova i Srbije, ali to je već njihova stvar. Ako postoje neke ozbiljne optužbe, naši državni organi će ih i te kako ispitati", rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u decembru 2021.

Vučić je negirao da je vladajuća Srpska napredna stranka uzimala novac od Zvonka Veselinovića.

"Ni dinara nam nisu dali, što se tiče ostalih ne znam", rekao je Vučić.

Predsjednik Srbije i premijerka Ana Brnabić su Veselinovića i Radoičića "branili" i u Skupštini Srbije.

"Kada mi kažete kriminalna grupa Zvonka Veselinovića i Milana Radoičića, a vi mi pokažite presude gdje su oni kriminalna grupa ili nemojte da kriminalizujete Srbe sa Kosova", rekla je Brnabić u oktobru 2022. odgovarajući poslanicima opozicije.

Godinu dana poslije SAD, Veselinovića je na listu sankcija stavila i Velika Britanija u okviru globalnih antikorupcijskih mjera.

Milioni od države Srbije

Krajem novembra 2018. Veselinović i Radoičić su ozvaničili vlasništvo u firmi Inkop iz Ćuprije, koja je od države dobijala unosne poslove na izgradnji Koridora 11, a čije je i sjedište jedno vrijeme bilo na državnoj adresi, pokazalo je istraživanje RSE.

Milionski poslovi dodjeljivani su im i nakon američkih sankcija.

RSE je u aprilu 2023. utvrdio da su tri firme povezane sa Veselinovićem i Radoičićem u protekle dvije i po godine gradile najmanje tri velike saobraćajnice u Srbiji.

U vlasništvu Inkopa je i hotelijerska firma Dolly Bell koja ima hotel Grej na Kopaoniku.

Taj hotel je kosovska policija označila kao mjesto u kojem se okupljala oružana grupa koja je 24. septembra napala kosovsku policiju.

Afera prisluškivanja

U septembru 2021. ime Zvonka Veselinovića spomenuto je i u aferi prisluškivanja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Potpredsjednica opozicione Stranke slobode i pravde Marinika Tepić izjavila je da je policija prisluškivala Vučića jer je razgovarao sa ljudima koji se dovode u vezu sa kriminalom.

Vučić je ove optužbe demantovao, navodeći da nikada nije razgovarao sa Veselinovićem i Radoičićem i da ga policija sigurno nije prisluškivala zbog toga.

"Ja sam dva puta vidio na Kosovu Veselinovića, a mislim da se nikada u životu nismo čuli. Nemam ni njegov broj memorisan u aparatu", rekao je tada Vučić.

Rušenje u Savamali

U februaru 2022. mediji su prenijeli svjedočenje vođe kriminalnog klana Veljka Belivuka, koji je na saslušanju u tužilaštvu navodno rekao da su on i Zvonko Veselinović "slali svoje ljude da ruše u Savamali u centru Beograda" 2016. godine.

Tužilaštvo za organizovani kriminal i Ministarstvo unutrašnjih poslova se nisu oglasili povodom ovih navoda.

U noći između 24. i 25. aprila 2016. maskirane osobe su bagerima porušile objekte u Hercegovačkoj ulici u kvartu Savamala.

Policija se nije odazvala na pozive građana, a izvršioci do danas nisu otkriveni.

Na mjestu rušenja u Savamali je nakon toga počeo da niče državni projekat Beograd na vodi.

Kamion na barikadi u Banjskoj

Istraživanje RSE pokazalo je da je firma čije je ime ispisano na jednom od kamiona kojim je oružana grupa 24. septembra blokirala put ka selu Banjska poslovni partner preduzeća braće Veselinović i Milana Radoičića.

Nakon što je policija pokušala da ukloni barikadu, policijski službenici su napadnuti. Ubijen je policajac Afrim Bunjaku, a nekoliko drugih je povrijeđeno.

Radoičić je preuzeo odgovornost za organizaciju napada, dok se ime Zvonka Veselinovića u ovom slučaju ne pominje u izjavama kosovskih i srpskih zvaničnika.

( Radio Slobodna Evropa )