Obje strane se spremaju za razorne posljedice

Izrael je juče pokrenuo talas vazdušnih udara na Gazu, dan nakon što je pretrpio najkrvaviji napad u posljednjih nekoliko decenija kada su borci Hamasa harali izraelskim gradovima, pri čemu su poginule stotine ljudi na obje strane.

Razmjere napada izazvale su strahove da bi mogao izbiti širi sukob između Izraela i drugih frakcija koje mu se protive u regionu, uključujući libansku militantnu grupu Hezbolah.

Izraelski vojnici su se juče borili protiv pripadnika Hamasa na ulicama južnog Izraela, dok je u sjevernom Izraelu došlo do kratke razmjene vatre sa Hezbolahom.

Kabinet za bezbjednost Izraela juče je zvanično proglasio ratno stanje i saopštio da ta odluka formalno dozvoljava "preduzimanje značajnih vojnih koraka".

Johanan Plesner, šef Izraelskog instituta za demokratiju, lokalnog istraživačkog centra, rekao je da je ta odluka uglavnom simbolična, ali "pokazuje da vlada misli da ulazimo u duži, intenzivniji i značajniji period rata".

AP navodi da je sada glavno pitanje hoće li Izrael pokrenuti kopneni napad na Gazu.

Moguće je da je Hamas u Gazu odveo da stotinu izraelskih talaca, uključujući žene i djecu, objavili su neki izraelski mediji. Prema tim izvještajima, moguće je da su zarobljeni i neki palestinski civili koji su ušli u Izrael.

Veliki broj mrtvih, zarobljenih i spor odgovor na napad ukazali su na veliki obavještajni neuspjeh i nametnuli pitanje kako je militantna grupa iz jedne od najsiromašnijih enklava na svijetu mogla da pokrene tako razoran napad.

Izraelske obavještajne zvaničnike su naročito iznenadile metode koje su militanti Hamasa koristili da uđu i da napuste Izrael, rekao je za "Njujork tajms" visoki vojni zvaničnik upoznat sa informacijama prikupljenim o toj grupi. Ofanziva bi mogla promijeniti ukupni strateški pristup Izraela Hamasu i pojasu Gaze, rekao je zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman.

A to bi, kako navodi "Njujork tajms", moglo da ima dalekosežne posljedice za čitav Bliski istok.

Izrael je do sada obuzdavao Hamas i Gazu strategijom koja je zavisila od obavještajne mreže koja bi upozoravala na Hamasove poteze i od moći izraelske vojske da odbije kopnenu invaziju te grupe. U napadu u subotu, ove dvije mjere zaštite su omanule, ističe se u analizi "Tajmsa".

Izrael se tradicionalno doživljava kao najjača obavještajna sila u regionu, sa širokim pokrivanjem pojasa Gaze. A posljednjih mjeseci, izraelska obavještajna služba je više puta upozoravala da bi vojni sukob mogao da se razbukta jer Iran i pridružene milicije smatraju da je Izrael oslabljen dubokim podjelama u vezi sa reformom pravosuđa koju sprovodi ultradesničarska vladajuća koalicija premijera Benjamina Netanjahua, kazala su četiri visoka vojna zvaničnika za američki list.

Napad zahtijevao velike pripreme

Ipak, iako je izraelska obavještajna služba prikupila neke indicije da Hamas planira veliku operaciju, oni su bili daleko od formiranja jasne slike, dodao je jedan od zvaničnika.

Izrael, rekao je zvaničnik, nije znao za detaljne pripreme koje su najvjerovatnije bile potrebne za 250 militanata Hamasa zaduženih da predvode napad i gađaju vojne baze, gradove i kibuce.

Američki zvaničnici su takođe rekli da su i Izrael i SAD znali da je napad Hamasa u nekom trenutku moguć, ili čak vjerovatan. Međutim, oni su kazali da nije bilo nikakvog specifičnog taktičkog upozorenja o udarima u subotu, niti znaka koji bi omogućio Izraelu da preduzme konkretne mjere.

Mnogi su se pitali zašto su Izrael i Sjedinjene Države bili iznenađeni. Mik Malroj, bivši oficir CIA i visoki zvaničnik Pentagona, rekao je da složenost napada Hamasa ukazuje da je za to bilo potrebno mnogo priprema.

"Vjerovatno su postojale indicije o nagomilavanju municije i pripremi jurišnih snaga, a bilo je i sajber aktivnosti u Izraelu prije napada", rekao je Malroj.

Od izraelskog povlačenja iz pojasa Gaze 2005. godine, Hamas se iz militantne organizacije transformisao u lidera teritorije sa mnogim karakteristikama države. Ta grupa svakih nekoliko godina počinje runde borbi protiv Izraela, koje obično ne traju duže od nedjelju dana. Napadi uključuju ispaljivanje raketa na izraelske gradove i pokušaje kidnapovanja ili ubijanja Izraelaca. Ali ništa nije bilo tako opsežno kao napad u subotu.

Izrael je proteklih godina odgovarao ogromnom vatrenom moći, obično iz aviona, protiv ciljeva u Gazi i pokušao je da ubije visoke zvaničnike te organizacije. Međutim, izvodio je veoma ograničene kopnene manevre.

Strategija Izraela je, kako piše "Tajms", bila da ograniči borbu protiv militanata u pojasu Gaze, sve dok izraelski gubici nisu bili previsoki, što bi ga moglo primorati da se upusti u totalnu kopnenu invaziju.

Četiri uzastopna izraelska premijera zaključila su da bi cijena invazije i okupacije pojasa Gaze radi rušenja vlasti Hamasa bila previsoka, u životima izraelskih vojnika i Palestinaca, i da bi trošak upravljanja milionima stanovnika tamo bio suviše visok.

Izrael je nastavio da se ponaša na ovaj način iako je znao da su i Hamas i palestinski Islamski džihad dobili sredstva, obuku, oružje i naprednu borbenu i obavještajnu opremu od Irana, izjavila su tri zvaničnika, i da militantne grupe postaju sve jače.

Širi kontekst u regionu ključan za tajming

Izgleda da je Izrael računao da Hamas ne želi da ugrozi ekonomsku pomoć u posljednje dvije godine - izdavanje 18.500 dozvola muškarcima iz Gaze za rad u građevinarstvu i poljoprivredi u Izraelu, piše "Gardijan".

Kasam brigade, Hamasovo vojno krilo, i palestinski Islamski džihad, manja i tvrdokornija frakcija takođe aktivna u Gazi, imali druge planove, ocjenjuje britanski list. Zapadna obala je pogođena najgorim talasom nasilja u posljednjih 20 godina, koje je u velikoj mjeri podstakao Hamasom koji će, kako se čini, izazvati treću intifadu, ili palestinski ustanak, navodi "Gardijan".

"Čini se da su vođe grupe htjeli da udare prvi, pod svojim uslovima. Oni na taj način pokušavaju da sebe, a ne korumpiranu i slabu Palestinsku upravu na Zapadnoj obali, postave kao prave predstavnike palestinskog naroda", piše u analizi.

"Obzerver" piše da je vojno rukovodstvo Hamasa svjesno svojih mogućnosti i da je osvajanje i zadržavanje terena u Izraelu daleko van njegovog domašaja.

"Kao što jasno pokazuje kidnapovanje i ubijanje izraelskih civila, ovo je operacija koja je osmišljena i da teroriše i da ima što širu međunarodnu publiku", navodi list.

Ocjenjuje da je širi kontekst u regionu ključan za tajming ovog napada, naročito normalizacija odnosa između Izraela i Saudijske Arabije koja u posljednje vrijeme dobija zamah.

Agencija Rojters piše da je "spektakularni" napad na Izrael uperen i protiv napora za stvaranje novih regionalnih bezbjednosnih saveza koji bi mogli ugroziti palestinske težnje prema državnosti i ambicije Irana, glavnog podržavaoca Hamasa.

Ofanziva se poklapa sa naporima uz podršku SAD-a za normalizaciju odnosa Saudijske Arabije i Izraela u zamjenu za vojni sporazum između Vašingtona i Rijada, što bi zakočilo nedavno približavanje kraljevine Teheranu.

Iran podržava legitimnu odbranu palestinske nacije i smatra da su "cionistički režim i njegove pristalice odgovorni za nestabilnost u regionu"

Palestinski zvaničnici i jedan regionalni izvor rekli su Rojtersu da su napadači takođe poslali poruku da Palestinci ne mogu biti ignorisani ako Izrael želi bezbjednost, i da bi svaki dogovor sa Saudijskom Arabijom mogao poništiti poboljšanje odnosa s Iranom.

"Svi sporazumi o normalizaciji koje ste (arapske države) potpisali (sa Izraelom) neće okončati ovaj sukob", poručio je Ismail Hanije, lider Hamasa koji upravlja Gazom.

Regionalni izvor upoznat sa razmišljanjima Irana i Hezbolaha, koji ima podršku Teherana, dodao je: "Ovo je poruka Saudijskoj Arabiji, koja se primiče Izraelu, i Amerikancima koji podržavaju normalizaciju i podržavaju Izrael. Nema bezbjednosti u cijelom regionu sve dok su Palestinci izostavljeni iz te jednačine".

"Gardijan" podsjeća da se Hamas takođe okrenuo nasilju 1990-ih kako bi izrazio neodobravanje mirovnog procesa u Oslu između Izraela i Fataha, vladajuće partije Palestinske uprave.

Širom Bliskog istoka održane su demonstracije podrške Hamasu, dok su Iran i Hezbolah pohvalili napad.

Predsjednik Irana Ebrahim Raisi juče je izjavio da Iran podržava legitimnu odbranu palestinske nacije, te da su "cionistički režim i njegove pristalice odgovorni za nestabilnost u regionu".

Civili će platiti najvišu cijenu

"Gardijan" piše da nije sasvim jasno šta Hamas pokušava da postigne na duži rok i koliko je koordinacije i podrške tako ogroman napad dobio od spoljnih elemenata kao što su Hezbolah ili Iran. U najmanju ruku, napad je jasan signal da 16-godišnja opsada Gaze nije održiva, navodi se u analizi.

Jedina stvar koja se čini izvjesnom je da će stanovnici Gaze, već izmučeni tokom četiri rata za 16 godina, platiti najvišu cijenu, ističe "Gardijan".

Izrael će vjerovatno odgovoriti silom, a možda i kopnenom invazijom na Gazu, vjerujući da mu Hamas nije ostavio nikakav izbor, rekao je visoki izraelski vojni zvaničnik za "Njujork tajms".

SAD će poslati više vojnih brodova i aviona bliže Izraelu u znak podrške

Netanjahu je poručio da će Hamas "platiti cijenu bez presedana", ali je upozorio: "Ovaj rat će potrajati. Biće teško".

Jedno ključno pitanje koje će odrediti kako će se kriza odvijati jeste da li će Hezbolah ostati po strani ili će aktivirati svoje borce da napadnu Izrael. "Ako se Hezbolah direktno uključi u borbe, one će vjerovatno postati neke od najintenzivnijih u regionu posljednjih godina", ocjenjuje "Tajms".

Visoki zvaničnik Hezbolaha Hašem Safiedin rekao je juče da su "puške i rakete" njegove grupe sa palestinskim militantima.

"Naša istorija, naše oružje i naše rakete su sa vama. Sve što imamo je sa vama", rekao je Safiedin na događaju u uporištu Hezbolaha Dahieh na periferiji Bejruta u znak solidarnosti sa palestinskim borcima.

Procjenjuje se da Hezbolah ima na raspolaganju desetine hiljada raketa.

Zapadne zemlje, predvođene SAD, osudile su napad Hamasa. Predsjednik Džo Bajden uputio je oštro upozorenje Iranu i drugim zemljama: "Ovo nije trenutak da bilo koja strana neprijateljski nastrojena prema Izraelu iskoristi ove napade".

SAD će poslati više vojnih brodova i aviona bliže Izraelu u znak podrške, rekao je ministar odbrane Lojd Ostin.

Američki državni sekretar Antoni Blinken izjavio je ranije juče da je najnoviji napad Hamasa možda motivisan i remećenjem potencijalne normalizacije odnosa Izraela i Saudijske Arabije.

On je najavio novu pomoć SAD Izraelu, a napad Hamasa opisao kao "teroristički napad jedne terorističke organizacije".

Premijer Netanjahu razgovarao je juče sa liderima Njemačke, Ukrajine, Italije i Britanije, koji su izrazili podršku pravu Izraela da se brani "koliko god je potrebno", saopštio je njegov kabinet.

( Angelina Šofranac )