Dogovorena minimalna cijena otkupa: Jagnjad 3,7e/kg, proizvođači nezadovoljni

Predsjednik Unije stočara Crne Gore Milko Živković potvrdio da je dogovorena minimalna cijena otkupa, te da je Ministarstvo prihvatilo da subvencioniše proizvođače sa 15 eura po jagnjetu

20285 pregleda19 komentar(a)
Cijena nametnuta: Milko Živković, Foto: Goran Malidžan

Otkup tržišnih viškova jagnjadi uskoro će početi na području cijele države, nakon što je postignut dogovor Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i stočara o minimalnoj otkupnoj cijeni.

Predsjednik Unije stočara Crne Gore Milko Živković potvrdio je “Vijestima” da je dogovoreno da minimalna otkupna cijena jagnjadi iznosi 3,7 eura po kilogramu.

Kazao je da je Upravni odbor Unije imao intenzivnu komunikaciju prethodnih dana sa resornim Ministarstvom.

“Ministarstvo je prihvatilo da u visini od 15 eura po jagnjetu subvencioniše otkup tržišnih viškova i da minimalna cijena otkupljenih jagnjadi ne može biti manja od 3,7 eura. Ostavljen je i prostor da se proizvođači dogovore sa otkupljivačima oko cijene. Znači, cijena ne može biti manja od 3,7 eura, a ostalo je sve stvar dogovaranja proizvođača i otkupljivača”, rekao je Živković.

Istakao je i da proizvođači nijesu zadovoljni ponuđenom cijenom.

“To je cijena koja nam je nametnuta, ali klasična industrija nije htjela da ponudi više. Mogu da kažem da nisam zadovoljan ponuđenom cijenom, niti su zadovoljni proizvođači”, rekao je Živković.

Postignut je i dogovor da se sve ponuđene količine jagnjadi otkupe do 1. decembra.

Očekuje se da će biti otkupljeno između 10 i 12 hiljada jagnjadi.

Odložen najavljeni protest proizvođača sira

Živković je kazao i da su pljevaljski proizvođači sira za sedam dana odložili protest najavljen za danas, kako bi pokušali sa Ministarstvom poljoprivrede da riješe problem oko dodjele subvencije za proizvođe mlijeka.

Stočari su protest namjeravali da iskažu blokadom regionalnog puta prema Podgorici i Žabljku, na mostu na Đurđevića Tari, nakon što su mnogi od njih ove godine ostali bez premije zbog, kako tvrde, prestrogih kriterijuma inspekcije koja je obišla proizvođače.

U Pljevljima ima oko pet stotina proizvođača sira, a kriterijum za dodjelu subvencije nije ispunila većina njih.

Živković je kazao da je ovaj problem prisutan u cijeloj Crnoj Gori, ali da su pljevaljski proizvođači prvi riješili da blokadom puta na pola sata iskažu svoje nezadovoljstvo.

“Proizvođači smatraju da su inspektori koji su obišli teren u junu bili prestrogi i da je zbog toga veliki broj njih ostao bez premije”, rekao je Živković.

Proizvođači su najčešće odbijeni zbog nedostataka u objektima u kojima proizvode sir, kao što su nemanje komarnika, tople i hladne vode, frižidera, posebnog ulaza u prostoriju...

“Proizvođači smatraju da im treba dati još jednu šansu kako bi do 1. juna sljedeće godine otklonili nedostatke, odnosno ispunili zahtjeve koji su predviđeni pravilnikom. Upravni odbor Unije stočara će u toku sljedeće nedelje pokušati da konstruktivnim razgovorom sa predstavnicima Ministarstva pomogne proizvođačima sira, kako bi se ovaj problem riješio”, rekao je Živković.

Prema informacijama sa kojima on raspolaže, u Crnoj Gori bez prava na premiju ostalo je oko 1.500 proizvođača sira.

“Riječ je o nekim trivijalnim stvarima, koje nijesu trebalo da tako skupo da koštaju proizvođače. Pokušaćemo da nađemo dogovor sa nadležnim Ministarstvom, a ukoliko ga ne bude, pljevaljski proizvođači sira blokiraće most na Đurđevića Tari”.

Živković je istakao i da su proizvođači bili upoznati sa uslovima koje objekat u kojem se proizvodi sir treba da zadovolji da bi dobili subvencije.

“Pokušaćemo da se dogovorimo da se proizvođačima kojima su uzorci sira bili ispravni da još jedna šansa. Zaboravljamo i da je pljevaljski sir tradicionalni proizvod koji se vjekovima radio u drvenim kolibama, zemljanog poda i da je to bio vrhunski kvalitet koji je mogao da traje do sljedeće sezone. Sama ta činjenica govori, iako ga niko nije ispitivao, o njegovoj mikrobiološkoj ispravnosti. Da li ćemo mi sa normama izgubiti na specifičnosti ukusa koji su pratili pljevaljski sir. Ima italijanskih i švajcarskih sireva koji sazrijevaju u pećini i niko im nije tražio takve uslove”, rekao je Živković.

Prethodnih godina, ističe Živković, inspekcije su bile tolerantnije.