Države regiona sarađuju, mafija još i bolje

Ispod Njegoševe ulice u srcu Podgorice mafija je ljetos nešto više od mjesec kopala svoj put - podzemni tunel dugačak tridesetak metara. Udarnici podzemlja za kratko vrijeme povezali su iznajmljeni suteren i depo Višeg suda, a potom su, kako se vjeruje, vršljali i odnijeli dio dokaznog materijala - 19 komada oružja, koje je godinama čuvano u crnogorskom hramu pravosuđa.

Još u prvim danima, kada je 11. septembra otkriven tajni prolaz, Uprava policije i tužilaštvo su počeli da sarađuju sa policijama regiona jer su prvi operativni podaci ukazivali da su rudari stigli iz komšijskih zemalja.

Policija je brzo pronašla kombi, dio alata, a potom su uz pomoć kolega iz Srbije, a nakon što je vršilac dužnosti direktora Uprave policije Nikola Terzić otišao u Beograd, identifikovane četiri osobe - bjegunci iz Loznice Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić, za kojima je Crna Gora, posljednjeg radnog dana septembra, raspisala međunarodne potjernice.

Prvi čovjek crnogorske policije kazao je za “Vijesti” da su u ovom predmetu sarađivali sa Srbijiom i Bosnom i Hercegovinom.

“Moram da naglasim da je saradnja sa policijama Srbije i BiH u ovom predmetu bila na najvećem mogućem novu. Zaista je sve funkcionisalo bez greške, što je i donijelo rezultate”, kazao je Terzić.

Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Duško Milanović saopštio je “Vijestima” da je u tom predmetu saradnja policija regiona “bila odlična”.

“Davali smo naloge Upravi policije i oni su u ovom predmetu sarađivali sa kolegama iz regiona. Za odbjegla lica smo predložili sudu izdavanje potjernica, što je sud prihvatio, a Ministarstvo pravde potvrdilo saglasnost”, kazao je Milanović.

Ministarstvo pravde je, shodno Zakoniku o krivičnom postupku Crne Gore, u ovom predmetu dalo saglasnost za raspisivanje međunarodne potjernice za osumnjičenim jer su se to stekli zakonski uslovi.

“Pravna pomoć u tom slučaju do sada nije tražena, jer se za osumnjičenim licima još traga, a Ministarstvo pravde je nadležno podnijeti molbu za izručenje ukoliko dobijemo obavještenje o lišenju slobode tih lica u nekoj državi”, navodi se u odgovoru Ministarstva pravde Crne Gore.

Slučaj kopanja tajnog prolaza u samom centru Podgorice još nije rasvijetljen do kraja jer istražitelji treba da otkriju ko je organizovao grupu, platio projekat ali i koji je motiv zbog kojeg je ljetos izveden zahtjevan poduhvat u podzemlju.

Sarađuju kad im odgovara

Da u prethodnim godinama nije sve funkcionisalo besprekorno kao u slučaju tunela pokazuje i analiza “Saradnja Crne Gore i Srbije u borbi protiv organizovanog kriminala”, na kojoj su tokom prošle godine radili saradnica na projektima u Institutu alternativa Dragana Jaćimović i Miloš Jovanović, a u okviru regionalnog projekta “Radar organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu”.

“Politika igra važnu ulogu kad je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala u Srbiji i Crnoj Gori, a taj faktor i kreira tu borbu”, bio je ključni zaključak te analize.

Autorka projekta Dragana Jaćimović “Vijestima” je kazala da je analiza, koju su radili sa kolegama iz Beograda, pokazala je da Srbija i Crna Gora sarađuju u dijelu koji se tiče borbe protiv organizovanog kriminala, ali da se ta formalna saradnja uglavnom odvija u dijelu pružanja pravne pomoći.

“U suštini ove dvije zemlje ne sarađuju u dijelu koji se tiče istraga organizovanog kriminala, informacije se ne razmjenjuju u dovoljnoj mjeri, a institucije ne sarađuju u realnom vremenu i vode paralelne istrage. Jedan od podataka je i da, na primjer, zemlje nisu zajednički sprovodile kontrolisane isporuke, mjeru tajnog nadzora koja podrazumijeva nadgledanje ilegalnog transporta preko granica, npr. droge ili drugog predmeta krivičnog djela, da bi se kasnije izvršila intervencija. Nije poznato da li su formirani zajednički istražni timovi, koji bi se bavili organizovanim kriminalnim grupama, iako potpisani bilateralni sporazumi predviđaju i tu mogućnost, a što je godinama najavljivano”, kazala je Jaćimović.

Da je teško i bilo napraviti statistički pregled saradnje dviju zemalja govori podatak da izvještaji institucija ne sadrže istu vrstu informacija, a pojedini podaci nisu uporedivi.

Na osnovu dostupnih i komparativnih podataka dviju zemalja, autori su došli do zaključka da se pravosudni organi Crne Gore češće obraćaju srpskim kolegama u vezi sa predmetima vezanim za organizovani kriminal i da u tom aspektu postoji mogućnost da se saradnja između tužilaštava unaprijedi.

“Balkanski ratnik” bio prvi test

Nekoliko godina nakon što je Crna Gora 2006. godine postala nezavisna država, potpisani su bilaterarni sporazumi o saradnji sa zemljama regiona.

Prvi veliki test primjene takvih sporazuma bila je međunarodna operacija - “Balkanski ratnik” kada je, uprkos potpisanim sporazumima, postojalo određeno nepovjerenje, zbog čega je došlo i do brojnih propusta u postupanju nadležnih institucija u predmetu šverca preko 2,1 tonu kokaina.

Loša saradnja i pravne igre u prvim mjesecima, nakon što je u vodama Atlantika otkriven vrijedan tovar, iskoristio je tada prvooptuženi Pljevljak Darko Šarić, koji se sve do raspisivanja Interpolove potjernice, bez pritiska policije mjesecima nalazio u Crnoj Gori odakle je pobjegao, a potom se prije predaje u martu 2014. godine, godinama krio...

Analiza, na kojem je radio Institut alternativa, pokazala je statističke podatke prema kojima su Podgorica i Beograd od 2010. do prve polovine 2022. godine sprovele 21 zajedničku akciju u predmetima organizovanog kriminala, a najviše ih je bilo tokom 2020. godine kada je zajednički rađeno u okviru četiri istrage. Policijske organizacije te dvije zemlje proteklih 12 godina zajednički su bile uključene u 21 međunarodnu istragu, a najviše ih je bilo tokom 2011. i 2020.

Praćenje saradnje u ovoj oblasti onemogućile su različite evidencije tužilačkih organizacija i nemogućnost pretraživanja postojećih evidencija po vrsti međunarodne pravne pomoći, odnosno po vrsti krivičnih djela. Sudeći prema dostupnim podacima, pravosudni organi Crne Gore češće se obraćaju kolegama u Beogradu u vezi sa predmetima organizovanog kriminala.

Lani 107 zamolnica

Tužilački savjet tek u Izvještaju o radu za 2022. godinu ubacio je i statističke podatke o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, a koji su im dozvoljeni na osnovu multilateralnih i bilateralnih ugovora.

U izvještajnoj godini, crnogorska tužilaštva uputila su zamolnice zemljama regiona za tkz. “malu” međunarodnu pravnu pomoć u 25 predmeta. Najveći broj zamolnica odnosio se na saslušanje osumnjičenih ili svjedoka, dostavljanje dokumentacije ili preduzimanje procesnih radnji - pribavljanje bankovnih podataka, računarskih podataka, posebnih dokaznih radnji, ustupanje krivičnog gonjenja, preuzimanje krivičnog gonjenja...

Tokom 2022. godine crnogorska tužilaštva uputila je ukupno 107 zamolnica, a u trećini tih zahtjeva odnosno 36,64% nije dobijena povratna informacija.

Prošle godine, kako navodi Tužilački savjet, Državno tužilaštvo je ostvarilo saradnju sa zemljama Evropske unije u 92 predmeta.

Srbija: Međunarodnom saradnjom na prekogranični kriminal

Ukoliko postoji jedna društvena sfera koju dezintegracija nekadašnje zajedničke države nije okrznula, onda je to oblast organizovanog kriminala. Štaviše, stiče se utisak da što su nacionalne države više odvojene, to su kriminalni subjekti unutar njih dublje i snažnije povezani.

Motivisane isključivo zaradom, kriminalne grupe su u stanju da stave sa strane sve ono što političke i društvene elite nisu. Za pripadnike kriminalne sfere, Balkan je već otvoren. Sukobi, kada ih i bude, isključivo su poslovne prirode.

Odličan podsjetnik koliko blisko sarađuju kriminalci iz bivših jugoslovenskih republika, stigao je nedavno iz Španije, gdje je lokalna policija, uz saradnju američke DEA, uhapsila pet osoba. Oni su u blizini grada Vigo na sjeverozapadu zemlje presreli jedan brod, na kojem su pronašli 2,3 tona kokaina. Droga je, kako su saopštili, pripadala Balkanskom kartelu, kriminalnoj grupi koja se pozicionirala kao jedna od bitnijih u poslu krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Hapšenju je prethodila istraga koja je utvrdila da je plan kartela bio da koriste španske luke kao tranzitnu tačku u kojoj bi drogu prebacivali iz prekookenskih kontejnera u manje čamce.

Četiri mjeseca prije akcije u Španiji, kartel je “načelo” Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije. U pitanju je opet bila međunarodna akcija, gdje su osim domaće policije i Tužilaštva za organizovani kriminal, posredstvom Evropola učestvovale i policije Holandije i Belgije. U akciji je uhapšeno trinaest osoba, među kojima su bile i vođe ovog, kako je istaknuto, “najvećeg kartela u Evropi”.

Pripadnici ove grupe sumnjiče se da su samo tokom 2020. godine učestvovali u nabavci i transportu više od šest tona kokaina iz Južne Amerike ka zemljama Zapadne Evrope. U saopštenju MUP-a je takođe istaknuto i da su tokom predistražnog postupka prikupljeni dokazi koji se odnose na korišćenje Skaj aplikacije putem međunarodne pravne pomoći.

Upravo u tome se nalazi ključ uspješnosti srpskih istražnih organa u procesuiranju ovih organizovanih kriminalnih grupa. Sva veća hapšenja ljudi koji se sumnjiče za organizovani kriminal bila su inicirana ili posredovana kroz međunarodnu saradnju.

U tom smislu su ključne institucije Europol i Eurojust. Srbija je sa Europolom zaključila sporazum o saradnji 2008. godine, dok je sličan aranžman sa Eurojustom uspostavljen 2019. godine. Ovi sporazumi omogućavaju policiji i tužilaštvu u Srbiji direktnu saradnju i razmjenu informacija sa svim evropskim zemljama, a posredstvom navedenih agencija Evropske unije.

Još jedan zajednički imenitelj predmetima organizovanog kriminala u Srbiji je i Skaj aplikacija. Komunikacija preko ove aplikacije jedan je od ključnih dokaza u brojnim sudskim predmetima pred Posebnim odeljenjem Višeg suda u Beogradu, počev od predmeta Belivuk, preko novog predmeta Šarić, do grupe Vračaraca. Bez Skaja, dokaza dobijenog putem međunarodne saradnje, veliko je pitanje da li bi danas i bilo ovih postupaka pred beogradskim sudom.

I iako je posljednje dvije godine primjetno povećanje broja istraga i optužnica koje se tiču organizovanog kriminala, upitan je njihov uticaj na širu sliku. Naime, nedavno objavljeni Globalni indeks organizovanog kriminala okarakterisao je Srbiju kao evropsku zemlju sa najviše rasprostranjenim organizovanim kriminalom, izuzimajući Rusiju i Ukrajinu.

U dijelu izvještaja koji se odnosi na trgovinu drogom, istaknuto je da je najrasprostranjenije tržište heroina, imajući u vidu da Srbija služi kao čvorište koje povezuje istok i zapad. Slična situacija je i sa opojnom drogom kokain, gdje je Srbija tranzitna i odredišna zemlja. U izvještaju se konstatuje da srpske kriminalne grupe sarađuju sa crnogorskim, te da su stvorili kriminalnu mrežu koja je povećala količinu kokaina koji se iz Južne Amerike distribuira u Evropu. Potrošnja ove droge u zemlji, iako u porastu, i dalje je ispod prosjeka. Ilegalna droga koja se najviše koristi u zemlji je kanabis, a razlog za zabrinutost je opadanje godina starosti korisnika ove droge. Osim narkotika, Srbija je zemlja izvora, tranzita i odredišta i za žrtve trgovine ljudima.

Osim što daje kliničku sliku organizovanog kriminala, globalni indeks istovremeno upire prstom i u manjkavosti borbe protiv organizovanog kriminala. U Srbiji, primijećena je selektivna primjena zakona.

“Iako su političari na visokom nivou davali izjave protiv organizovanog kriminala, sprovođenje pravnog okvira koji se odnosi na organizovani kriminal i dalje je neefikasno, posebno u politički osjetljivim slučajevima”, ističe se.

Kako se napominje, nekažnjivost omogućava srpskim bandama da budu uključene u tržišta droge i oružja na lokalnom i transnacionalnom nivou bez većih posljedica:

“Njihov profit je takav da su uložili znatna sredstva u legalnu ekonomiju. Veza između kriminalnih aktera i političara u Srbiji se proteže na kontrolu medija, privatizaciju i javne nabavke, čineći neke kriminalce gotovo nedodirljivim”.

Bosna i Hercegovina: Mafija se ne osvrće na nacije i granice

Da kriminalne grupe odlično sarađuju u različitim zemljama i iskorištavaju fleksibilne političke i pravosudne sisteme, javnosti je dobro poznato. Kao i to da su iz dana u dan jači, da im se teže suprotstaviti jer neprestano prilagođavaju svoje alate, taktike i tehnike pa su, što bi se reklo, uvijek “korak ispred policije i tužilaštva”.

“Kada govorimo o mjerama koje preduzima država, odnosno državne institucije, policijske i sigurnosne agencije u borbi protiv organizovanog kriminala evidentno je da postoje i zakonske i druge pretpostavke da ta borba bude efikasna i na svim nivoima postoje određeni planovi i strategije naročito kada je riječ o borbi protiv organizovanog kriminala. Tu je podrška i međunarodnih partnera. Međutim, kroz pojedine slučajeve je vidljivo da je ta saradnja u određenim, komplikovanijim slučajevima međunarodnog organizovanog kriminala pokazala slabost u razmjeni informacija. Nije tu bilo sakrivanja, ali jednostavno je takav sistem u Bosni i Hercegovini, naročito ako se operacije vode između kantonalnih i entitetskih ministarstava unutrašnjih poslova. Logično je da je tu protok informacija sporiji. To je taj dio gdje ima prostora da međupolicijska saradnja bude na višem nivou”, smatra Safet Mušić, ekspert za sigurnost.

S druge strane, saradnja kriminalnih grupa iz BiH i regiona je mnogo bolja, mišljenja je Mušić.

“Radi se o saradnji koja je zasnovana na finansijskoj koristi, tako da te kriminalne grupe brzo i jednostavno mogu doći do saradnje, odnosno do željenog cilja, naročito ako se radi o krijumčarenju droge i oružja. Te međunarodne kriminalne grupe, možemo slobodno reći, sarađuju intenzivnije i sa većim uspjehom koji je vidljiviji nego kada policijske agencije otkrivaju djela koje su te grupe počinile”, naglašava Mušić.

U prilog njegovim riječima ide i činjenica koju je državni tužilac Džermin Pašić nedavno iznio, navodeći da je veliki dio kriminalnih grupa, koje su otkrivene zahvaljujući dešifrovanju poruka na aplikacijama Sky i Anom, komunicirao bez da su ikada imali susret.

“Ove grupe su poslove dogovarale putem poruka i fotografija i svako je imao svoj zadatak. Neki od njih nikada se nisu ni sreli, ali su poslovi bili urađeni na besprekoran način”, naveo je tada tužitelj Pašić u Sudu BiH.

Treba navesti i to da je BiH osma u Evropi po Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. a broj evidentiranih organizovanih kriminalnih grupa koje djeluju na poljima trgovine drogom, krijumčarenja ljudi, privrednog kriminala, korupcije, trgovine oružjem, kompjuterskog kriminala, trgovine ljudima i imovinskog kriminala posljednjih godina je u porastu.

U BiH, dodaje se u pomenutom izvještaju, postoji značajan broj kriminalnih grupa koje su veoma dobro umrežene sa grupama iz drugih zemalja u regionu, posebno iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske, a u prilog tome ide i nedavna akcija pripadnika MUP- a Kantona Sarajevo koji su, zahvaljujući Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, uhapsili Dušana Jovanovića Gibu i Darka Dulovića, koji su u Sarajevo navodno stigli kako bi likvidirali policijskog inspektora. Dvojac važi za istaknute članove Kavačkog klana.

Evidentno je da kriminalne grupe traže put najmanjeg otpora, ali pravosudni sistem treba i mora pokazati da nije politički zarobljenik te borba protiv organizovanog kriminala mora biti mnogo agresivnija i efikasnija.

Slučaj Marović: Sedam godina ćutnje

Punih sedam godina prošlo je od kako je Crna Gora tražila izručenje posljednjeg predsjednika Državne zajednice Srbije i Crne Gore i bivšeg drugog čovjeka Demokratske partije socijalista Svetozara Marovića.

Crna Gora traži njegovo izručenje da bi služio kaznu zatvora od 4 godine i 9 mjeseci na koju je 2016. pravosnažno osuđen zbog prevare, zloupotrebe službenog položaja i malverzacija tokom prodaje državnog zemljišta i gradnjom u Budvi.

“Mislim da će se situacija završiti tako što će isteći zakonski rok za Marovićevo krivično gonjenje. To je još tri godine”, rekao je ljetos Marovićev advokat Zdravko Begović.

Ministarstvo pravde Crne Gore je u odgovoru “Vijestima” navelo da su do sada poslate dvije zamolnice za izručenje i četiri urgencije.

Potjernica za Marovićem raspisana je 2017. godine, a Ministarstvo pravde Crne Gore je u aprilu 2019. godine uputilo prvu zamolnicu Ministarstvu pravde Srbije za izručenje Marovića.

Crna Gora je krajem 2020. godine obnovila molbu za izručenje Marovića, a potom su slane i urgencije ...

Slučaj Marović bilo je pitanje tokom prve službene posjete novog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa Aleksandrom Vučićem, tokom susreta 10. jula u Beogradu. Milatović je ponovio zahtjev da se Marović izruči radi odsluženja kazne u Crnoj Gori. Vučić je odgovorio da će to pitanje Srbija razmotriti i Podgorici proslijediti utemeljen odgovor...

Ministarstvo pravde: Najveći obim saradnje sa Srbijom

Crna Gora ostvaruje kvalitetnu međunarodnu pravosudnu saradnju sa svim državama u Evropi i šire, a najveći stepen saradnje se, prirodno, ostvaruje sa zemljama regiona, jer nema jezičkih barijera i potreba za prevođenjem, te se radi o sličnim zakonodavstvima.

“Najveći obim saradnje je sa Srbijom oko 40%”, to se navodi u odgovoru Ministarstva pravde Crne Gore, gdje je pojašnjeno da sa Srbijom, Sjevernom Makedonijom, Hrvatskom i BiH imaju zaključena po tri bilateralna ugovora - ugovori o izručenju, ugovori o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima i ugovori o međusobnom izvršavanju odluka u krivičnim stvarima.

“Sa Slovenijom nemamo zaključenih bilateralnih ugovora, ali je bez obzira na to, saradnja sa Slovenijom veoma kvalitetna, u mjeri u kojoj postoji”, navodi Ministarstvo pravde.

Pravna pomoć, kako su pojasnili, između država se pruža od strane i na zahtjev pravosudnih organa (sudova i tužilaštava) dok ministarstva pravde služe kao centralni organi komunikacije, odnosno posrednici.

“Važno je napomenuti da Crna Gora sa svim državama regiona ima mogućnost izručenja sopstvenih državljana za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala, što potvrđuje kvalitet saradnje u toj oblasti, a svakako je prema našim podacima, kvalitetna i saradnja Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore sa istovjetnim tužilaštvima u regionu, jer nemamo podataka koji bi podržali suprotnu tezu”, navodi Ministarstvo pravde Crne Gore.

( Biljana Nikolić (Vijesti), Vuk Jeremić (Danas), Amra Brkić-Čekić (Oslobođenje) )