Domaći kilovati spasili Crnu Goru od energetske krize

Crna Gora je za razliku od brojnih evropskih zemalja uspješno prebrodila energetsku krizu zahvaljujući raznovrsnoj domaćoj proizvodnji struje iz različitih izvora - hidroelektrana, uglja i vjetroelektrana. Očekujemo da će energetski sektor igrati važnu ulogu u pokretanju ekonomskog rasta u srednjem roku, zahvaljujući značajnom potencijalu koji država ima za proizvodnju energije sunca i vjetra.

To je jedna od ključnih ocjena američke bonitetne agencije (S&P) koja je nedavno potvrdila kreditni rejting Crne Gore ‘B/B’ i zadržala stabilne izglede. “Vijesti” imaju uvid u taj izvještaj u kome piše da se kreditni rejting može podići, ako bude brže konsolidacije budžeta.

“Ovaj energetski portfelj - hidroelektrane (40%), ugalj (40%) i vjetroelektrane (20%), je pomogao da se zemlja izoluje od panevropskih problema sa snabdijevanjem prirodnim gasom koji su se pokazali kao prepreka za druge zemlje”, istaknuto je u izvještaju.

Ocijenjeno je i da se turizam, koji je okosnica crnogorske ekonomije, održao uprkos sukobu Rusije i Ukrajine.

Inflacija će odložiti strane investicije

Agencija očekuje da će crnogorska ekonomija u ovoj godini rasti po stopi od 3,2 odsto, za razliku od prošlogodišnjih 6,1 odsto.

“Rast će ostati pretežno podržan privatnom potrošnjom i investicijama, ali i ključnim turističkim sektorom. Dok privreda još uvijek u velikoj mjeri zavisi od turizma i stranih direktnih investicija (SDI), u toku su inicijative za povećanje SDI u oblastima kao što su proizvodnja energije sunca i vjetra. Crnogorska ekonomija nastavlja da privlači visoke nivoe SDI. Vlasti preduzimaju napore da se one povećaju u drugim sektorima, posebno onima koji se odnose na tranziciju energije, kao što je proizvodnja solarne energije i energije vjetra. Očekujemo da će nivoi ovih investicija ostati na oko 10% BDP-a godišnje”, navedeno je u izvještaju u kome se konstatuje da će i dalje visok nivo inflacije vjerovatno dovesti do odlaganja nekih investicija.

U decembru 2022. godine stopa inflacije u Crnoj Gori dostigla je vrhunac od 17,15%, podstaknuta, kako navodi “S&P”, skokovima u hrani i cijeni energije.

“Međutim, do jula, inflacija se značajno ublažila, pala na 6,9% zbog baznih efekata i nižih cijena robe. S obzirom na ublažavanje globalnih cijena roba i pooštravanje uslova kreditiranja, očekujemo da će inflacija nastaviti da usporava i u prosjeku iznosi oko 8,5% u ovoj godini”.

Povećani državni dug Crne Gore i oslanjanje na spoljno finansiranje ostaju ključni rizici, a Agencija očekuje da će se deficit budžeta smanjiti na 3,2% BDP-a u 2023. sa 5,2% BDP-a u 2022. godini, zahvaljujući snažnom rastu prihoda. Procjena je da će budžetski deficit ostati na oko 3,7% BDP-a do 2026. godine, a dug države na oko 62 odsto u 2025. godini.

“Povišeni nivoi državnog duga Crne Gore i potrebe za fiskalnim finansiranjem od oko 11% od BDP u 2023. će državu izložiti strožim uslovima finansiranja sa spoljnog tržišta. Očekujemo da Vlada ispuni svoje finansijske potrebe kroz kombinaciju tržišnog finansiranja, korišćenjem postojećeg novca i angažovanjem u programima zajma kod zvaničnih zajmodavaca. Zato što su stroži uslovi kreditiranja na međunarodnom planu, očekujemo da će se troškovi finansiranja Crne Gore značajno povećati u poređenju sa prethodnim emitovanjem euroobveznica 2020. godine. Pristup Crne Gore svjetskim finansijskim tržištima je sve skuplji, jer globalne kamatne stope su porasle. Očekujemo da će vlada iskoristiti tržište euroobveznica kasnije tokom 2023. kako bi pokrila preostale potrebe za finansiranjem”, navodi se u izvještaju.

Agencija ukazuje da 2025. na naplatu dolazi pola milijarde euroobveznica, te da se crnogorskim euroobveznicama, koje dospijevaju 2027. godine, trguje po približnom prinosu do dospijeća od 7%. Zbog ovoga, kako se navodi u izvještaju, eskalirajući rashodi za kamate će u prosjeku biti oko 6% državnih prihoda do 2026. godine.

“Naša prognoza duga ne obuhvata eventualne preuzete dugove za dalje dionice auto-puta Bar - Boljare”, konstatovano je u dokumentu.

Turizam se održao uprkos ratu

Agencija je istakla da očekuje da će turizam i dalje doprinositi ekonomskom rastu Crne Gore, te da se turizam održao usred sukoba između Rusije i Ukrajine.

“Crnogorska ekonomija se u velikoj mjeri oslanja na sektor turizma. U 2022. ovaj sektor je činio 27% nominalnog BDP-a (ovaj odnos se povećava kada se uključe indirektni ekonomski efekti). Ovakva zavisnost od turizma čini crnogorsku ekonomiju posebno ranjivom do eksternih šokova, o čemu svjedoči pad nivoa turizma 2020. godine zbog pandemije koronavirusa. Ipak, crnogorski turistički sektor se uspješno oporavio nakon pandemije i dolasci turista od januara do juna 2023. iznosili su 0,58 miliona, što je povećanje od 14,9 odsto u odnosu na isti period 2019. godine”.

Dok se politički pejzaž mijenja, kapacitet Crne Gore da se suprotstavi ekonomskim šokovima je, kako piše u izvještaju, ograničen svojom fiskalnom pozicijom i odsustvom monetarne fleksibilnosti (jednostranim uvođenjem eura 2002. godine).

“Značajan faktor koji ograničava fiskalnu poziciju Vlade je dug ugovoren za izgradnju auto-puta koji povezuje Luku Bar sa srpskim pograničnim gradom Boljarima, projekat koji će na kraju obezbijediti direktnu rutu od Bara do Beograda. Inicijalna faza ovog projekta auto-puta povećala je udio duga u BDP-u za oko 15 odsto. Uprkos višestrukim kašnjenjima i rastućim troškovima, ova dionica je otvorena u julu 2022. Razumijemo da Vlada ostaje posvećena izgradnji preostalih dionica auto-puta, iako vremenska linija ostaje neizvjesna, posebno imajući u vidu trenutnu političku klimu”.

EBRD mora revidirati studiju za auto-put

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je prošle godine zaključila studiju izvodljivosti koja se odnosi na preostale dionice auto-puta, međutim, s obzirom na pomjeranje inflatornog pejzaža, ovaj nalaz, piše u izvještaju, EBRD će ponovo procjenjivati.

Iz Agencije navode da je ova studija ključna jer bi pozitivna presuda o ekonomskoj održivosti auto-puta mogla biti uslov za finansiranje aranžmana s međunarodnim finansijskim institucijama.

“Vlada će vjerovatno tražiti investicione grantove u okviru finansijskog okvira EU za Zapadni Balkan za pokrivanje značajnog dijela troškova izgradnje, s obzirom na ionako visok nivo javnog duga”, konstatovano je u izvještaju.

Agencija smatra da se crnogorski institucionalni okvir generalno može okarakterisati kao “razvijajući”.

“Prijavljeni su slučajevi korupcije i nepravilnog poštovanja vladavine prava, a mi mislimo da će nastaviti da ometaju poslovno okruženje. Međutim, crnogorske institucionalne postavke imaju koristi od statusa zemlje kao kandidata za članstvo u EU. Reforme implementirane kao dio pristupnih pregovora imaju potencijal da ojačaju okvir politike zemlje i usklade Crnu Goru sa pravnim tekovinama EU. Smatramo da je proces pristupanja postepen, a ne vidimo da će Crna Gora postati država članica EU u okviru našeg prognostičkog horizonta do 2026. godine”.

Centralna banka nema kontrolu nad kamatnim stopama

U izvještaju je konstatovano da jednostrano usvajanje eura sprečava Centralnu banku (CBCG) da utvrđuje kamatne stope i kontroliše ponudu novca.

“Uz to, ograničava njenu sposobnost da djeluje kao zajmodavac u posljednjem slučaju. Iako CBCG ima neke opcije da obezbijedi likvidnost domaćim bankama, po našem mišljenju, njegova nesposobnost da stvori dodatnu likvidnost u stresnom scenariju efikasno je sprečava da ispuni funkciju zajmodavca u krajnjoj instanci”, konstatovala je agencija.

Ukazano je da crnogorski bankarski sistem ima solidan nivo kapitala i dovoljno likvidnosti, te da su loši krediti ispod sedam odsto.

Politički ćorsokak

Agencija navodi da je Crna Gora nedavno doživjela politički ćorsokak jer su dvije vlade izgubile povjerenje u 2022. godini, a već godinu dana postoji tehnička nadzorna uprava.

“U aprila 2023. u zemlji su održani predsjednički izbori na kojima je pobijedio Jakov Milatović iz novoformiranog Pokreta Evropa Sad (PES). Milatović je naslijedio dugogodišnjeg lidera Mila Đukanovića. Zatim su u junu 2023. održani vanredni parlamentarni izbori. PES, na čelu sa Milojkom Spajićem, obezbijedio je najveći udio glasova sa 25,6%. Nasuprot tome, istorijski dominantna Demokratska partija socijalista (DPS) i njene savezničke partije osvojile su 23,8 odsto glasova. PES trenutno pregovara o formiranju koalicije s drugim strankama. Očekujemo da će nova vlada biti formirana kasnije tokom godine. Posebno, PES-ov centar za prioritete oko jačanja ekonomskih izgleda Crne Gore, borbe protiv korupcije i održavanja pro-EU stava”, konstatovano je u izvještaju.

( Marija Mirjačić )