Sve je više onkoloških pacijenata

Došao je OKTOBAR, a mi onkološki pacijenti smo tu oko vas u sve većem broju, nažalost. Mislim da je ovo prava pandemija koja ima svoj tok, pun bola i neizvjesnosti.

Prema procjeni Međunarodne agencije za istraživanje kancera, sa sjedištem u Lionu, u Crnoj Gori su tokom prethodne godine od kancera oboljele 3.184 osobe, a od posljedica maligniteta umrlo je 1.765.

Registrator oboljelih se vodi tek od 2013. godine, a broj je u povećanju.

Pandemija korone je dosta doprinjela da se uspori normalno funkcionisanje i za ovu najranjiviju grupu pacijenata.

Kancer je samo dijagnoza u fazama, metode liječenja uključuju operativno liječenje, hemioterapiju, radioterapiju i hormonsku terapiju, od zavisnosti vrste kancera.

Tema i priča vezano za oktobar medijski je propraćena i to tako ostaje do sljedeće godine. Mi onkološki pacijenti imamo puno pitanja i odgovore tražimo uglavnom sami, a trebalo bi i medijski i u saradnji sa ljekarima dobiti te odgovore, da oni ne bude tabu tema.

Ono što muči svakog pacijenta jeste procenat preživljavanja - od 5, 10, 20, 50 procenata. Naravno, i nakon uspješnog liječenja ljekari su suzdržani da koriste riječ “ izliječen“ jer ćelije raka godinama umiju da se skrivaju.

Kako dalje kada se nekome ustanovi metastatski kancer dojke? To znači da su ćelije raka otputovale i u druge djelove tijela. Jer rak dojke se može širiti na 3 načina: iz dojke u okolna područja, kao što su limfni čvorovi ispod ruke ili blizu ključne kosti, zatim kroz krvotok kao i kroz sistem limfnih čvorova na pluća, jetru, kosti i ponekad na mozak.

U istraživanju od 7. januara 2021, u časopisu Cell, naučnica iz centra za kancer Catherine O'Brien i njen tim otkrili su da sve ćelije kancera, a ne samo njihova podgrupa, kada su pod prijetnjom imaju sposobnost prelaska u stanje “hibernacije“ koji koriste životinje, poput medveda, prilikom zimskog sna.

Koliko znamo ili ne znamo o masnim ćelijama, njihovoj dobi, nedovoljno kiseonika, tjelovježbi za oporavak kod onkoloških pacijenata, jer su nus pojave identične i priča za sebe?

Malo pričamo o ishrani nakon svega, uključujući nutricioniste. A tek o limfnom sistemu koji je sistem svih kancera ujedno i glavni imuni sistem jer svaka ćelija pravi otpad, a nama se odrazi na otoke ruku, nogu, stomaka.

Koliko smo opremljeni advekatnom aparaturom, stručnim kadrom, fizioterapeutskim ambulantama, odnosno centrima za liječenje i kvalitet ostatka života, a da je sve na jednom mjestu? Nemamo i dalje.

Zajednica, društvo i, kao prvo, Ministarstvo zdravlja treba malo više da se interesuju za ovu kategoriju pacijenata bez obzira na godine i vrste kancera. Apeli da se ide na kontrole i saradnja NVO i ordinacija u tom pogledu su za pohvalu i daju rezultate da se na vrijeme otkrije najčešći kancer kod žena - u pitanju su dojke i grlić materice.

Kada ćemo mi u Crnoj Gori imati Pet Sken, s obzirom na penzije, plate i socijalnu grupu ili smo i dalje samo brojevi označeni i obelježeni sa C20, C50 itd?

Imamo kadar ali nam treba timski rad bez sujete, uslovi za ljekare i nas pacijente, pa će biti više izliječenih a manje bolesnih, jer bolest ne bira.

Oktobar prođe, idu dani, godine, ružičasti baloni se rasprše, niska od ružičastog đerdana se kida, simbolične vrpce na reverima u skupštinskim klupama, a nama nikako nije bolje.

Nama ostaje noć i dan sa pitanjima da li smo izliječeni ili samo zaliječeni. Brojevi za registratore.

Mi ružičasti imamo svoj jezik, najbolje se razumijemo i ćutanjem, ljutnjom i vječitom borbom sa samima sobom. A to je najteže.

( Suzana Jovićević )