Gazdić: Kompanije nisu dostavile predlog mjera sanacije zbog štete učinjene u koritu Morače

Kompanije “Montenegro petrol”, “Bemax”, “Cijevna komerc” i “Beton Montenegro” nisu ispoštovale zakonsku obavezu i do danas Agenciji za zaštitu životne sredine nisu na saglasnost dostavile predlog mjera sanacije zbog štete učinjene u koritu rijeke Morače.

To su juče “Vijestima” rekli iz Agencije, na čijem je čelu Milan Gazdić.

Agencija je rješenja kojim je utvrđeno da su četiri kompanije pričinile štetu u koritu rijeke Morače donijela posljednjeg dana jula.

U odnosu na to kompanije su predlog mjera sanacije trebale da dostave u roku od 45 dana.

Zakon o odgovornosti za štetu u životnoj sredini predviđa prekršajnu novčanu kaznu od dvije do 40.000 eura za pravno lice koje u roku koji je određen rješenjem ne sačini i ne dostavi predlog mjera remedijacije.

U međuvremenu svi predmeti u vezi sa devastacijom korita Morače, u vezi sa kojima je dokumentaciju Agencija ranije predala Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), dostavljeni su njihovim kolegama u Osnovnom.

“SDT je, nakon što je u izviđaju prikupilo određene podatke, obavještenja i dokaze, krivični predmet, 13. septembra ove godine, dostavilo Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, radi daljeg postupanja”, navodi u odgovoru državni tužilac i portparol Vukas Radonjić.

“Vijesti” su SDT-u upit u vezi sa devastacijom korita Morače dostavile 7. avgusta. Odgovor su redakciji poslali dva mjeseca kasnije.

Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Duško Milanović potvrdio je navode da su predmeti proslijeđeni njima.

“U vezi vašeg pitanja od dana 9. oktobra 2023. godine, obavještavam vas da je u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po dopisima Agencije za zaštitu životne sredine formirano više predmeta ovim povodom. Svi navedeni predmeti su u fazi izviđaja”, rekao je Milanović.

Iz Agencije su dokumentaciju o devastaciji prirodnih vrijednosti u koritu rijeke Morače SDT-u, zaštitniku imovinsko-pravnih interesa i inspekciji dostavili početkom avgusta. Kako su tada saopštili, utvrđeno je da su kompanije “Montenegro petrol”, “Bemax”, “Cijevna komerc” i “Beton Montenegro” pričinile značajnu devastaciju.

Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) “Vijestima” su rekli da su tokom kontrola na terenu, u ovoj godini, inspektori za vode na kontrolisanoj dionci vodotoka Morače podnijeli jednu krivičnu prijavu protiv NN lica i jednu dopunu krivične prijave, jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, u jednom predmetu kontrole zauzimanja državnog vodnog zemljišta.

“Spisi predmeta su dostavljeni zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore”, rekli su, pored ostalog, iz Odsjeka inspekcije za vodu UIP, na upit o nadzoru.

Kazali su da su u četiri predmeta spisi dostavljeni Upravi policije, kako bi u saradnji sa ODT ocijenili da li ima elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.

“U dva predmeta izvođenja radova na iskopu prirodnog resursa sa zemljišta koje po klasifikaciji ne pripada vodnom dobru, spisi predmeta su dostavljeni poljoprivrednoj i šumarskoj inspekciji na dalju nadležnost i postupanje”, kazali su “Vijestima” iz UIP.

Agencija je početkom avgusta donijela rješenja kojim je utvrđeno da su četiri kompanije pričinile štetu životnoj sredini kršenjem Zakona i profesionalnih standarda, internih pravila poslovanja.

“I grubom nepažnjom operatera usljed devastacije prirodnih vrijednosti u koritu rijeke Morače na potezu od ušća Sitnice do Vukovačkog mosta, čime je pričinjena šteta koja ima značajan negativan uticaj na dostizanje ili održavanje povoljnog statusa zaštićenih vrsta i prirodnih staništa predmetnog područja, kao i izdašnost vodoizvorišta Bolje sestre”, piše u jednom od rješenja koje se odnosi na “Montenegro petrol”.

U obrazloženju koje je Agencija uputila kompaniji i ekološkoj inspekciji, navodi se da je eksploatacija u donjem toku Morače dovela do negativnog uticaja na faunu riba, što se manifestuje na više načina.

“Eksploatacijom se utiče na riblja staništa, bilo da se uništava pogodan supstrat za mrijest ili se uništava stanište u kojem se razvija druga fauna koja služi ribama kao hrana. Prilikom eksploatacije dolazi do znatnih promjena u kvalitetu vode, a vrlo često i do zamućenja i podizanja materija u kojima riblje vrste ne mogu da egzistiraju...”, navodi se u rješenju.

Iz Agencije su dodali i da je tokom eksploatacije pijeska i šljunka u koritu rijeke na potezu od ušća Sitnice do Vukovačkog mosta došlo do narušavanja kvaliteta stanišnih uslova zbog prisustva ljudi, mašina, odnosno njihovog rada, kao i emitovanja jake buke, lokalnog zagađenja vazduha usljed emisija prašine i izduvnih gasova...

Riblje zajednice, kako su naveli, su migrirale uzvodno ili nizdvodno u okolni prostor zbog višegodišnjeg izvođenja radova, dok su sesilni bentonski organizmi nestali uklanjanjem njihovog staništa.

U rješenju Agencije piše i da je nakon dugogodišnje eksploatacije pijeska i šljunka iz korita rijeke Morače došlo do devastacije njenih obala, posebno desne, gdje su se na pojedinim mjestima stvorile nove vodne površine, jezerca.

Iz Agencije su dodali i da su na osnovu dokumentacije, ali i obilaska terena, konstatovali da je prilikom eksploatacije šljunka iz vodotoka na vodnom zemljištu, kao i na zemljištu koje se ne vodi kao vodno, u užoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre gdje su radovi zabranjeni, došlo do oštećenja u životnoj sredini i pada izdašnosti samog vodoizvorišta u površini od preko 3,5 kilometara kvadratnih.

Zaključili su da je za posljedicu nekontrolisane regulacije i eksploatacije došlo do ugrožavanja stabilnosti rječne trase i rušenja obala, što dovodi do proširenja, odnosno izmještanja rječnog korita.

U dokumentu piše i da je taj prostor pretrpio velike hidromorfološke promjene i da su nivoi u bunarima u Grbavcima opali za više od tri metra, a mnogi i potpuno presušili između 2007. i 2021. godine, ali i da su otkriveni gubici vode iz korita u Lekićima do ušća Cijevne.

Iz Agencije su naveli da se i poslije prestanka eksploatacije šljunka i pijeska stanišni uslovi neće bitnije promijeniti nabolje kroz duži vremenski period, odnosno da ne postoji mogućnost brzog vraćanja.

Osnovni sud u Podgorici odredio je krajem prošle godine privremenu mjeru kojom je zabranio “Montenegro petrol” d.o.o. da eksploatiše šljunak i pijesak iz korita rijeka Cijevne i Morače sa državnih parcela.

Zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Marija Božović prethodno je dopisom obavijestila glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da su se nastavile nezakonite aktivnosti - eksploatacija šljunka i pijeska iz korita rijeka Cijevne i Morače i sa državnih parcela.

Na rijeci Morači u februaru odlukom inspekcije srušena su postrojenja, odnosno nelegalni objekti “Montenegro petrola” za proizvodnju šljunka.

DOO “Zaštita prostora” početkom septembra je, po nalogu Ministarstva ekologije, prostorng planiranja i urbanizma, započelo radove na sanaciji korita rijeke Morače.

( Damira Kalač )