Brković: Antiženski stav je slika monoteizma kao takvog, Crkva je po definiciji veoma antiženska
"Sve je u krizi, a populizam je u zamahu. Tamo gdje je populizam u zamahu žene postaju samo mašine za rađanje", smatra Brković
Izraz "tuđa večera" sakriva prirodu crnogorskog društva koje je antižensko, kazao je pisac i publicista, Balša Brković tokom panel diskusije "Tuđa večera" u Kuslevovoj kući u Podgorici.
On je rekao da u crnogorskom društvu žena nije protagonista svoje sudbine, već objekat.
"Antiženski stav je slika samog monoteizma kao takvog. Crkva je po definiciji veoma antiženska institucija, svaka dominacija crkve u društvu povećava stepen tog antiženskog. Sve je u krizi, a populizam je u zamahu. Tamo gdje je populizam u zamahu žene postaju samo mašine za rađanje", smatra Brković.
Civilni aktivista nevladine organizacije (NVO) "Koračajte sa nama", Elvis Beriša kazao je da u romskom jeziku postoji sličan naziv za "tuđu večeru" - tuđa vrata.
"Taj naziv me asocira na udaljenost moje sestre iz porodice. U romskoj zajednici stepen neravnopravnosti žena je još veći. Mi muškarci imamo više prava da odlučimo o svojoj sudbini. Svi govorimo o demokratiji a prihvatamo je onako kako nama odgovara", poručio je Beriša.
Predsjednik Saveza građana CIVIS, Srđan Pavićević kazao je da je izraz "tuđa večera" notorna glupost koju je iznjedrila tradicija.
"To je sublimat i sinteza tužne i jezive istine. Sve polazi iz porodice i iz kuće, pa i svijest o rodnoj ravnopravnosti", kazao je Pavićević.
Po njegovim riječima, problem je što ljudi sjednu mirne glave i dogovore selektivni abortus.
"Zbog toga u našim porodicama rastu nevoljena ženska djeca. Važno je da stanemo uz žene u kampanjama poput Neželjena i da sve naučimo da žensku djecu ne zovu "sine". Nema zemlje na svijetu u kojoj svoje ćerke oslovljavaju na taj način", rekao je Pavićević.
Zaštitnik ljudskih prava, Siniša Bjeković kazao je da teško može odvojiti profesionalno od ličnog kada dođe žrtva nasilja.
"Kada nasilnik postane heroj, suočimo se sa činjenicom da nismo ni blizu rodne ravnopravnosti, već da idemo unazad. Fitilj mržnje prema ženama se brzo pali, a indeks rodne ravnopravnosti je pao i još uvijek kaska u mnogim demokratskim društvima. Mi se stalno bavimo posljedicama, umjesto uzrocima", smatra Bjeković.
On je kazao i da svaka privilegovana grupa nastoji da zadrži svoj privilegovani položaj, a umjesto broja nasilnika brojimo žrtve nasilja.
Drektor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija (MKM), Neđeljko Rudović je kazao da jedan od velikih iskoraka je to što sva djeca danas idu u školu.
"Kod nas postoji mentalitet "zar da ulažemo u nekoga ko će biti tuđa večera?" Ostalo je nešto što se odnosi na to šta je dužnost žena - da rode muško dijete, muškog nasljednika i da sačuvaju lozu - to je teret koji postoji u crnogorskom društvu i njega prati selektivni abortus, kazao je on.
Rudović smatra da ženska djeca u crnogorskom društvu nemaju isto pravo na imovinu svojih roditelja, te da ona rastu sa tim da to nije njihovo i da to ostaje samo bratu.
"To su dvije komponente koje vjekovima oblikuju naše društvo, i tome moramo stati na kraj", ocijenio je Rudović.
Savez građana CIVIS je organizovao događaj.
( Jelena Kočanović )