Analiza: Ukoliko bi se desio veći požar na Trebjesi poginulo bi 15 ljudi, 450 bi bilo hospitalizovano
"Trebjesa je maltene zaboravljena od svih, liše pojedinaca koji daju sve od sebe da je sačuvaju. Sve više je ugrožena od požara, klimatskih promjena, kao i nesavjesnih pojedinaca"
"Ukoliko bi se u avgustu desio požar većih razmjera u park šumi Trebjesa posledice bi bile katastrofalne – nestao bi biljni i životinjski svijet, kulturno nasljeđe, cjelokupna Trebjesa“, kazao je Goran Tripković iz nikšićke Službe zaštite i spasavanja na panel diskusiji na temu „Upravljanje rizicima od katastrofa".
Da se to ne bi dogodilo i da bi, kako je kazao, u slučaju većih požara Trebjesi dali šansu da preživi, urađen je Plan procjene rizika od katastrofa, koji predstavlja vrlo važan dokument i akcentuje park šumu Trebjesa i požare.
„Trebjesa je maltene zaboravljena od svih, liše pojedinaca koji daju sve od sebe da je sačuvaju. Sve više je ugrožena od požara, klimatskih promjena, kao i nesavjesnih pojedinaca. Ciljano smo se okrenuli šta se može desiti ukoliko dođe do velikog požara u park šumi Trebjesi i došli smo do podataka da bi ona i sve što u njoj postoji nestalo“, kazao je Tripković.
Prema tom scenariju, veliki požar bi zahvatio 75 odsto park šume Trebjesa, doveo do gubitka 15 života, bilo bi hospitalizovano do 450 građana, a evakuisano njih do 5000, oštećeni gotovo svi sakralni objekti, dva privredna subjekta, i šteta bi bila nešto više od 87 miliona, od čega bi se skoro 77 miliona odnosilo na ekološku štetu.
„Da to ne bi dozvolili i da potomcima ostavimo sačuvanu Trebjesu predložili smo mjere koje moramo preduzeti da, i ako dođe do tog neželjenog efekta, damo šansu Trebjesi da preživi. Pošto je na veoma niskom nivou znanje o protivpožarnoj zaštiti smatramo da treba krenuti sa edukacijom i to od učenika osnovnih škola“, kazao je Tripković predstavljajući Plan procjene rizika od katastrofa.
Pomenuti plan, koji je uradio Centar za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja Crne Gore „Defendologija“, u saradnji sa Službom zaštite i spasavanja, kao i sa izviđačkom četom „Tibor“ i Turističkom organizacijom Nikšić, obuhvata mjere zaštite od požara, ali i buduće turističke valorizacije Trebjese.
„Plan zaštite od požara podrazumijeva planiranje preventivnih i mjera biološko-tehničke zaštite, podizanje mješovitih šuma, probijanje protivpožarnih puteva, otkrivanje požara korišćenjem senzora, izgradnju i održavanje prilaznih puteva, čišćenje i njegu četinara, obezbjeđivanje izletišta, snabdijevanje vodom za gašenje požara i operativni plan gašenja“, iznio je Tripković.
Prema riječima Jelene Milić, direktorice „Defendologija“ centra, pomenuti plan je urađen u sklopu projekta "Doprinesimo boljem prepoznavanju i upravljanju rizicima od katastrofa", a za njegovo predstavljanje je određen 13. oktobar, Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa.
„Požari u parku šumi Trebjesa predstavljaju veliki izazov. Rezultati ove procjene rizika nude nam dragocjene uvide i smjernice kako možemo bolje prepoznati rizike, razviti planove za njihovo upravljanje i reagovati u hitnim situacijama. Takođe nam omogućuju stvaranje boljih politika i mjera zaštite kako bismo smanjili buduće rizike i posljedice katastrofa“, kazala je Milić.
Prema njenim riječima, učenje iz iskustava požara u parku šumi Trebjesa i primjena rezultata plana su ključni koraci u uspostavijanju održive i sigurne okoline za buduće generacije.
„Dokazano je da je razumijevanje i suočavanje s rizicima od katastrofa od ključne važnosti za očuvanje sigurnosti i prosperiteta našeg grada. Ovaj dokument i rezultati procjene rizika predstavljaju ogroman korak naprijed u osiguranju bolje zaštite i pripreme naše Opštine Nikšić za potencijalne prirodne katastrofe. Za donošenje rješenja o formiranju radne grupe i imenovanju dodatnih članova koji su učestvovali u izradi ovog dokumenta zaslužna je Opština Nikšić koja je prepoznala važnost ovog dokumenta i rada na njemu, dok je samu izradu dokumenta predvodila Služba zaštite i spasavanja na čelu sa Boškom Roganovićem i njegovim kolegama Goranom Tripkovićem i Tijanom Rakočević“, kazala je Milić i zahvalila se svim članovima radne grupe, kao i panelistima.
Predsjednik Skupštine opštine Nikšić, Nemanja Vuković, kazao je da se Opština preko svojih službi i nadležnih sekretarijata aktivno uključila u pomenuti projekat, što samo pokazuje, kako je istakao, da lokalna uprava podržava sve ono što je „dobro, korisno i dobronamjerno i što ima za cilj suštinsko poboljšanje kvaliteta života svih građana“.
Pohvalio je rad „Defendologija“ centra i istakao da će kako pomenuta, tako i sve NVO, u lokalnoj upravi imati sigurnog partnera u zajedničkom nastojanju da doprinesu unaprjeđenju života svih građana.
„Postoji namjera da se park šuma Trebjesa dodatno turistički valorizuje izgradnjom tri sportsko-rekreativne trim staze. Projekat je vrijedan nešto više od milion eura i taj projekat smo kandidovali u budžet. Nadam se da ćemo ovoga puta imati više sreće i obezbijediti potrebna sredstva. Imamo i projekat uređenja prostora oko spomenika gdje bi bile urađene nove sportsko rekreativne zone“, kazao je Vuković.
Boro Vuković, iz Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, govorio je o statusu zaštite i prirodnoj osnovi park šume Trebjesa, Slavka Grgurević iz TO Nikšić o turističkoj valorizaciji Trebjese, dok je Tatjana Bjeletić iz Sekretarijata za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje, predstavila obaveze i nadležnosti Opštine po pitanju hazarda.
Projekt "Doprinesimo boljem prepoznavanju i upravljanju rizicima od katastrofa" je finansijski podržan kroz program „SMART Balkan, civilno društvo za povezan Zapadni Balkan“, koji se implementira u suradnji s Centrom za promociju civilnog društva, Centrom za istraživanje i politiku, te Institutom za demokratiju i medijaciju, uz finansijsku potporu Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
( Svetlana Mandić )