Neki štede na hrani, drugi kupuju frižidere: Trgovci tvrde da projekat "Stop inflaciji" daje rezultate

Od početka druge akcije “Stop inflaciji 100+” značajno je porastao promet artikala koji su uvršteni na njen spisak a naročito mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa, bijele tehnike, toalet papira i pelena.

To su “Vijestima” kazali iz pet većih trgovačkih lanaca na crnogorskom tržištu, neki od njih tvrde i da bilježe povećanje prometa i od 100 odsto, poput mašina za suđe, kao i 70 odsto u prometu frižidera, dok drugi tvrde da nemaju dovoljno parametara za ocjenu, ili da ne vide razliku u prodaji.

Akcija “Stop inflaciji 100+” zvanično je počela 2. oktobra i njome su snižene cijene za više od 100 artikala među kojima je osim hrane i robe široke potrošnje i bijela tehnika, a planirano je da akcija traje do kraja godine. Cilj ove kampanje Vlade, trgovačkih lanaca i uvoznika je čuvanje standarda građana i usporavanje inflacije.

Odgovori "Vijestima" na pitanja o dosadašnjim rezultatima akcije nisu stigli od trgovinskih lanaca "Voli" i "HD Laković"

Na objavljenim spiskovima artikala nalaze se mlječni i mesni proizvodi, tjestenine, slatkiši, sokovi, hrane za bebe, šamponi, sapuni, kupke, deterdženti za pranje veša i suđa... Među njima ima takozvanih jeftinijih brendova, ali i onih koji se smatraju kvalitetnijim.

Redakcija se obratila crnogorskim poslodavcima i pitala ih da li bilježe rast u prometu proizvoda koji su dio “Stop inflaciji” i šta najviše potrošači kupuju.

Odgovori “Vijestima” nisu stigli od trgovinskih lanaca “Voli” i “HD Laković”.

U akciju će se od 16. oktobra uključiti i apoteke sa po jednim proizvodom iz 15 grupa ljekova i dijetetskih proizvoda.

Najveći rast prometa za bijelu tehniku

Iz firme “Tehnomax”, koja se bavi trgovinom bijelom i ugradnom tehnikom, kućnim aparatima i drugim uređajima, “Vijestima” su kazali da neki od proizvoda za deset dana trajanja akcije, u odnosu na septembar bilježe rast u prometu i do 100 odsto. Tvrde da je promet mašinama za suđe povećan 100 odsto, laptopovima za 71 odsto, televizorima za 43 odsto, frižiderima za 42 odsto...

" U antiinflacionoj korpi su, između ostalih, ljekovi poput "cardiopirina, "andola", "rapidola s", "blokmaxa", "paracetamola", "snupa", "caffetin colda", "pikovit" sirupa, "imunocinka" za djecu, "bulardija", "prolifa", kao i hrana za bebe i drugi proizvodi", rekao je Šćekić

Navode i da je najveća potražnja za bijelom tehnikom i malim kućnim aparatima, te da akciji “Stop inflaciji” daje rezultate. Dodali su da su se kampanji priključili 2. oktobra i da planiraju da je sprovode do kraja godine.

Najčešće se kupuju osnovne namirnice

Iz kompanije “Domaća trgovina” koja upravlja “Aroma”, “Conto” i “City” marketima su kazali da je prodaja artikala koji su na akciji “Stop inflaciji”, značajno porasla u odnosu na raniji period. Iz ove firme u odgovoru “Vijestima” su kazali da su crnogorski potrošači proteklih dana iz antiinflacione korpe najviše kupovali mliječne proizvode.

Iz budvanskog marketa “Mega promet” su naveli da je kod njih porastao promet osnovnih životnih namirnica koje su na akciji, te da se osim mlijeka i mliječnih proizvoda, bolje prodaju i pirinač, pasulj, tjestenine, supe, ali i sredstva za ličnu higijenu.

“Povećanje prometa se primjećuje kroz kompletnu listu artikala, što predstavlja dokaz da su potrošači prepoznali kampanju i da u njoj aktivno učestvuju”, kazali su iz ove kompanije.

Oni su kazali i da su sva njihova ranija povećanja cijena bila uslovljena povećanjem nabavnih cijena robe. Dodaju da su listu artikala ciljano formirali, kao i da će se odazvati svim kampanjama koje se bore protiv globalne inflacije.

Odgovori su stigli i od kompanije “Mercator”, koja drži markete “Idea” i “Franca”. Oni su kazali da postoji interesovanje za proizvode koji su dio antiinflatorne korpe, ali i naglasili da se po potražnji, još nijedna kategorija ne ističe drastično u odnosu na ostale. Nasuprot tome, iz ove firme su kazali da potrošači već osjećaju pozitivne efekte akcije te da će akcija “Stop inflaciji” građanima omogućiti bolji životni standard.

“Mliječni proizvodi, meso i mesni proizvodi, kao i sredstva za higijenu su zasada među najtraženijim”, kazali su iz “Mercatora”.

Da je akcija na samom početku i da nemaju sve potrebne parametre da bi zaključili za koje artikle je tražnja veća, kazali su “Vijestima” iz kompanije “MPM”, koja se bavi uvozom i izvozom i upravlja “Cosmetics” marketima. Iz te firme su, ipak, kazali da je interesovanje za te proizvode povećano.

Kako ističu, između ostalog, bolje se prodaje troslojni toalet papir “sici pura”, kuhinjski ubrusi istog brenda, “oxo” tablete za mašinsko pranje suđa, “septona” bejbi maramice, “daiper” pelene kao i “everyday” ženski ulošci. Iz te kompanije su naglasili da su akcijom obuhvaćeni i premijum brendovi, kao što su četkice za zube “swissdent” i omekšivač za robu “chicco”, te da visina popusta iznosi i do 35 odsto.

Pokazati društvenu odgovornost

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić je na jučerašnjoj sjednici Vlade kazao da će se 16. oktobra kampanji “Stop inflaciji” pridružiti i 170 apoteka. On je naglasio da će one u akciji učestvovati do kraja godine dok će se u antiinflacionoj korpi naći po jedan proizvod iz 15 grupa ljekova i dijetetskih proizvoda.

“Antiinflacionu korpu čine ljekovi protiv kašlja i prehlade, multivitamini za djecu, odrasle i trudnice, probiotici za djecu i odrasle, hrana i oprema za bebe. Tako su u korpi, između ostalih, ljekovi poput “cardiopirina, “andola”, “rapidola s”, “blokmaxa”, “paracetamola”, “snupa”, “caffetin colda”, “pikovit” sirupa, “imunocinka” za djecu, “bulardija”, “prolifa”, kao i hrana za bebe i drugi proizvodi”, rekao je Šćekić i naglasio da su akciju podržali i proizvođači ljekova i dijetetskih suplemenata “Alkaloid” i “Hemofarm”.

U akciji će učestvovati 170 apoteka iz sljedećih lanaca: “Montefarm” - 56 apoteka, “Tea Medica” - 45 apoteka, “Benu” - 35 apoteka, “Meditas” - 13 apoteka, MPM “Apoteke Cosmetics” - 11 apoteka, “Help” - 10 apoteka.

“Ministarstvo zdravlja poziva i ostale apoteke da se priključe akciji i na taj način pokažu društvenu odgovornost i daju svoj doprinos smanjenju inflacije i poboljšanju životnog standarda građana”, kazao je Šćekić.

Ministarstar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović na sjednci Vlade je rekao da smo tri koraka ispred svih u regionu u odnosu na mjere koje su sprovedene za ograničenje rasta cijena.

“Za razliku od svih u regiji imamo najveći broj proizvoda sa ograničenim cijenama do 31. decembra”, rekao je Đurović.

On je istakao da se “širi porodica privrednika koji se odgovorno ponašaju prema državi”.

Marže bile iste ili manje nego u regionu

Prema analizi kretanja cijena kod nas i u regionu, marže u trgovinama u Crnoj Gori bile su iste ili manje nego u svim lancima u regiji dok bilansi na kraju godine govore da se dobit trgovačkih lanaca kretala od 2,5 do 3 odsto, kazali su "Vijestima" iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma (MERT).

Redakcija je resor na čijem je čelu Goran Đurović pitala, da li su dosadašnje marže trgovaca bile visoke i jesu li kako je ranije kazao ministar finansija Aleksandar Damjanović, visoke marže i nezasiti apetiti trgovaca glavni razlog svakodnevnih poskupljenja.

"Nije za očekivati da bilo gdje u svijetu bilo koja kompanija radi bez zarade pa tako i kod nas. Crna Gora je i tokom korona krize a i kasnije bila jedna od rijetkih zemalja u kojoj nisu nedostajali proizvodi na rafovima i nije bilo nestašica što ne smijemo zaboraviti a tu naše kompanije imaju veliku zaslugu", kazali su MERT-a.

Iz tog resora su pojasnili da je rast cijena dominantno uslovljen globalnim uticajem i rastom ulaznih cijena. Dodali su i da živimo u tržišnoj ekonomiji u kojoj svako ima pravo da kreira poslovnu politiku svoje kompanije, shodno ponudi i tražnji pa tako i trgovci i sve ostale djelatnosti.

"Onoga momenta kada bi država određivala svima cijene tog trenutka bi srušili tržišnu ekonomiju i ostali bez kompanija jer niko ne bi imao interesa da posluje u takvim uslovima. Zbog svega toga, Vlada i MERT se trude da u dogovoru sa privredom dođu do najboljeg rešenja kao što je akcija "Stop inflaciji" koju su i druge države regije prihvatile i sprovele", navodi se u odgovoru.

( Mirko Kotlaš )