Bivši radnici najavili novi protest: Vlada da kupi akcije Solane
Radnici traže i novac koji im duguje stečajna uprava, ali i garantovane minimalne zarade od Fonda rada
Bivši radnici Solane "Bajo Sekulić" u stečaju održaće sjutra novi protest u krugu ovog najstarijeg ulcinjskog preduzeća, kako bi, kako su kazali, još jednom pokušali da skrenu pažnju javnosti i nadležnih institucija na dugogodišnji nezavidni položaj u kom se nalaze zbog ukupnih potraživanja u iznosu od oko 1,2 miliona eura.
Oni predlažu da država kupi akcije Solane, koje bi uskoro mogla da prodaje likvidaciona uprava Sora banke iz Vaduza u Lihtenštajnu.
Predstavnik radnika Saša Mitrović kazao je "Vijestima" da je Fondu rada upućen zahtjev za isplatu šest garantovanih minimalnih zarada za oko 60 radnika koji su u Solani ostali do kraja kada su im nakon posljednje berbe soli 2013. godine, uručeni otkazi. Većini od nekad 144 zaposlenih, stečajna uprava treba da uplati u prosjeku po osam do devet hiljada eura.
"Vidjećemo šta će biti, vjerovatno će o tome odlučiti novi ministar rada imajući u vidu da je u toku formiranje nove Vlade. U svakom slučaju, taj novac Fondu bio bi vraćen, jer bi nam prilikom isplate, ukupna potraživanja bila umanjena za taj iznos", kazao je Mitrović.
Protest bivših radnika Solane dolazi u svjetlu novih okolnosti nakon pravosnažne presude Regionalnog suda iz Vaduza u korist Sora banke u likvidaciji iz Lihtenštajna, bivše Alpinum banke, i njenog likvidacionog zastupnika KPMG, da im je Zatvoreni investicioni fond (ZIF) Eurofond iz Podgorice dužan 4,5 miliona eura i kamate za deset godina.
"Vijestima" je iz Privrednog suda ove sedmice potvrđeno da su pravni zastupnici Sora banke u likvidaciji pokrenuli postupak priznanja strane sudske odluke i da je taj postupak u toku, kao i da će odluka biti donijeta kad se za to steknu zakonski uslovi.
Mitrović je kazao da to znači da bi banka iz Lihtenštajna prinudnom naplatom potraživanja, imala 80 odsto akcija Solane, koje se sada vode na Eurofond i postala većinski vlasnik.
"Banka sigurno ne namjerava da upravlja Solanom, već će te akcije prodati nekom trećem licu. Možda bi država mogla da razmisli o tome i kupi te akcije", naveo je Mitrović.
On je učestvovao u posljednjoj procjeni imovine Solane 2005.
"Ukupna vrijednost preduzeća tada je iznosila oko 33 miliona eura, a knjigovodstvena vrijednost akcije blizu 10 eura. Danas, akcije Solane na tržištu vrijede 1,4 eura", podsjetio je Mitrović.
Dodao je da je stečajna uprava zadnji put 2018, na javnoj aukciji, prodavala cjelokupnu imovinu solane za 225 miliona eura, bez uspjeha. Tada je zemljište solane imalo status građevinskog, a sada je zaštićeno prirodno područje.
Stečajni upravnik Solane Miloš Popović juče nije odgovarao na pozive na broj dostupan "Vijestima".
Prema informacijama "Vijesti" dug Eurofonda sa kamatama i sudskim troškovima narastao je na oko deset miliona eura. Naplata duga po likvidacionom postupku znači blokadu dužnika, a ako na računu nema novca i blokadu sve imovine i njenu prodaju preko javnih izvršitelja. Povjerilac prinudnu naplatu može pokrenuti kada Privredni sud završi postupak priznanja inostrane pravosnažne presude, i kada ona time postane pravosnažna u Crnoj Gori.
Blokadom i bankrotom ZIF Eurofonda i formalno više hiljada njegovih preostalih akcionara bi ostalo bez imovine, ako ona uopšte više i vrijedi. Takođe, od ovog postupka zavisiće i sudbina firmi čiji je Eurofond i dalje većinski vlasnik, kao što su ulcinjska Solana i Izbor Bar.
Bivši radnici Solane, 6. maja ove godine ironično su obilježili 18 godina od kada je najstarije ulcinjske preduzeće neslavno završilo u stečaju.
"Želimo da pošaljemo mirnu poruku vlastima da radnici Solane, makar ih zvali i bivši, i dalje postoje i žive. Da imaju neisplaćena potraživanja u iznosu od oko 1,2 miliona eura, što predstavlja egzistencijalni problem i u malo razvijenim ekonomijama od naše", poručio je tada je Mitrović.
Postupak privatizacije solane je počeo 2001. godine masovnom vaučerskom privatizacijom, nakon koje je bivši privatizacioni fond Eurofond, kojim je tada rukovodio biznismen Veselin Barović, postao većinski vlasnik ulcinjske kompanije. Stečaj u ulcinjskom preduzeću uveden je 2005. godine, odnosno 5. maja. Kako plan reorganizacije nije uspio, ulcinjska kompanija je u klasičnom stečaju od 2011. godine.
Uprava za katastar i državnu imovinu, na osnovu mišljenja Savjeta za privatizaciju, donijela je u decembru 2021. rješenje kojim se dozvoljava da se zemljište Solane upiše kao državna imovina i da je Vlada jedini nosilac prava raspolaganja. Država je kao vlasnik zemljišta zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula 2022, dok je kompanija u stečaju korisnik većine imovine.
Predstavnici manjinskih akcionara su na takav upis podnijeli tužbu, koju je usvojio Upravni sud i poništio mišljenje Vlade. Sada JP "Nacionalni parkovi" upravljaju prostorom solane s ciljem zaštite biodiverziteta.
Sa 60 godina najmlađi radnik Solane
Mitrović kaže da su se naslušali praznih obećanja i od stare, ali i od nove vlasti.
“Nama će u fokusu ubuduće biti zahtjevi za isplatu svih potraživanja do zadnjeg centa. Doveli su nas do toga da više nemamo entuzijazma za rad. A i godine su zahvaljujući ‘predanom’ angažmanu svih struktura vlasti, najzad posložile kockice - ja sam sa 60 godina, najmlađi nekadašnji radnik jedine crnogorske solane”, kazao je Mitrović.
Vlada je prije dvije godine, donijela odluku da Solana bude vraćena pod okrilje države. Poslije toga, uslijedio je hladan tuš jer je Upravni sud poništio tu odluku i vratio je na ponovno odlučivanje. O tome će ponovo odlučivati nova Vlada.
“Pozivam državu da riješi problem Solane i stečaja. Potraživanja radnika i dobavljača iznose oko 2,5 miliona, ostatak duga je prema državi. Da država ima volje, kao kod nekih drugih firmi, to je lako rješiv problem. Ali niko ništa ne čini po tom pitanju pa čak ni Opština Ulcinj, od koje ne tražimo da riješi problem, nego samo da pomogne. Ali eto, lokalne vlasti nijesu formirale ni preduzeće koje bi upravljalo solanom iako su se na to obavezale”, kazao je Mitrović.
Za zadnjih osam godina, radnicima je isplaćeno ukupno oko četiri hiljade eura. Zadnja uplata je bila je u aprilu ove godine kada su bivši zaposleni od stečajne uprave dobili po 150 eura.
( Samir Adrović )