Lunić: Rat Izraela i Hamasa nema potencijala za duži sukob

Potencijali Hamasa ne govore u prilog tome da bi rat sa Izraelom mogao biti dugotrajan, ali ne treba isključiti mogućnost da on postane povod za širi konflikt, smatra izvršni direktor Savjeta za strateške politike Nikola Lunić.

On je kazao da je napad Hamasa definitivno destabilizovao Bliski istok i da ne treba još isključiti i širu involviranost u taj sukob.

„Iako potencijali Hamasa ne govore u prilog da bi taj konflikt trebalo da bude dugotrajan, svjedoci smo brze mobilizacije širom regiona koja za osnovu ima religijski fundamentalizam“, rekao je Lunić u intervjuu agenciji MINA.

Upitan očekuje li da napad Hamasa preraste u širi sukob i da dugo traje, ili da bude brzo okončan, imajući u vidu vojnu superiornost Izraela u odnosu na Hamas i ostale naoružane grupe koje su napale iz pojasa Gaze, on je kazao da ovaj rat nema potencijala za duži sukob, ali da ne treba isključiti mogućnost da postane povod za širi konflikt.

"Iran postaje sve veći destabilizujući faktor u regionu i svijetu i ne treba isključiti neke mjere koje bi ograničile uticaj Teherana“, rekao je Lunić.

Prema njegovim riječima, ulogom kod Hamasa i Hezbolaha, podrškom Hutima u Jemenu i ustanku u Bahreinu, opstrukcijom u Iraku i involviranošću u ratu u Ukrajini, Iran je stekao mnogo neprijatelja, čak i u islamskom svijetu.

"Zato je mnogima neprihvatljiv dalji razvoj nuklearnog programa u Iranu, jer ne postoji povjerenje da će to biti isključivo u miroljubive svrhe“, dodao je Lunić.

Na pitanje da li bi sukob Izraela i Hamasa mogao uticati na saudijsko-izraelske pregovore o normalizaciji odnosa, on je odgovorio da će pregovori u ovom trenutku sasvim sigurno biti odloženi na neodređeno vrijeme.

"Međutim, ukoliko se analiziraju saopštenja resornih ministarstava Rijada i posebno Abu Dabija, vidi se diplomatska umjerenost, bez vjerske ostrašćenosti i tradicionalnog revanšizma“, naveo je Lunić.

Sporazum Tel Aviva i Rijada bi, smatra on, preoblikovao kompletan region Bliskog istoka, unaprijedio bezbjednost svih zemalja i umanjio ulogu ekstremista, koji podršku za radikalizam uglavnom dobijaju od Teherana i Muslimanskog bratstva.

„Takođe, iz ovog terorističkog napada Hamasa jasno je vidljiva destruktivna uloga režima u Teheranu, koji destabilizuje region u svim neuralgičnim tačkama gdje god imaju uticaj“, kazao je Lunić.

Kako je dodao, takva vrsta subverzivnog djelovanja mogla bi postati netolarantna za mnoge zemlje, posebno u kontekstu daljeg razvoja iranskog nuklearnog programa.

Lunić je, upitan o eventualnim uticajima nekih drugih država na početak sukoba, rekao da je, imajući u vidu kontinuitet finansiranja Hamasa, Iran sasvim sigurno involviran u sukob, jer je direktno osposobljavao i snabdijevao Al-Qasam brigade, odnosno vojno krilo Hamasa.

On je naveo da, osim toga, nagovještaj sporazuma o normalizaciji odnosa Izraela i Saudijske Arabije predstavlja direktno ugrožavanje interesa Teherana u regionu, i da je samim tim Iran imao geopolitički interes da se destabilizuje region.

„Ukoliko se analiziraju raspoložive vojne sposobnosti Hamasa, ne treba biti ekspert da se vidi izvor snabdijevanja, obuke i logistike, koja bez sumnje najvećim dijelom dolazi iz Irana“, dodao je Lunić.

"Rusiji odgovara dugotrajni sukob i destabilizacija regiona"

On je kazao da se uloga Rusije u sukobu ne može lako dokazati, iako su, kako je rekao, simptomatične dvije posjete Moskvi, koje su rukovodioci Hamasa realizovali u posljednjih godinu.

Lunić je ocijenio da, u kontekstu geopolitičkog interesa, Rusiji odgovara dugotrajni sukob i destabilizacija regiona, jer diversifikuje rat koji je inicirala u Ukrajini.

„Može se osnovano zaključiti da je Hamas direktno medijski pomogao Rusiji da njena agresija na Ukrajinu ne bude glavna vijest u svijetu, a indirektno što će obavještajne i operativne sposobnosti nekih zemalja biti dijelom preventivno angažovane na Bliskom istoku“, naveo je Lunić.

Upitan šta vidi kao razloge Hamasa za napad na Izreal, on je kazao da njih prvenstveno treba tražiti u geopolitičkim interesima pojedinih globalnih centara moći za narušavanje mira i destabilizaciju istorijom izmučenog regiona.

U analizi razloga, kako je rekao, ne treba zapostaviti ni unutrašnju političku situaciju u Izraelu i na palestinskim teritorijama, kao i aktuelni razvoj regionalnih odnosa na Bliskom istoku.

„Sve to ukazuje da je jedan takav zamrznuti konflikt dugoročno neodrživ, a nerješavanje problema otvara brojne mogućnosti manipulacije“, naveo je Lunić.

Kako je kazao, izraelsko-palestinski konflikt jedan je od najkomplikovanijih globalnih problema, jer pored toga što je to očigledno sukob oko teritorija, konflikt ima i religijski, etnički, nacionalni i istorijski kontekst.

„A istorija nam je dokazala da sukobi koji posjeduju vjerski element traju dugo sa tendencijom ponavljanja i velikim brojem nevinih žrtava. Konzervativne revolucije su širom svijeta generisale identitetsku uzavrelost, koja postaje neodvojiva od vjerske pripadnosti“, dodao je Lunić.

Prema njegovim riječima, podizanjem konfesionalnih barjaka se ne rješavaju problemi, već se definitivno raspiruju.

„Islamizacijom politike, Palestinci su pokušali da mobilišu i ujedine razne frakcije, ali religijska involviranost rijetko predstavlja faktor kohezije“, kazao je Lunić.

Za dugoročnu stabilnost regiona, kako je poručio, Palestincima treba mnogo više od religijskog fronta i humanitarne pomoći, a prije svega plan održivog razvoja društva u miru i stabilnosti.

"Izraelska vojska sasvim sigurno će sprovesti kopnenu operaciju u Gazi"

Izraelska vojska (IDF) saopštila je da je pripremila koordinisanu ofanzivu na pojas Gaze, koja uključuje vazduhoplovne, kopnene i pomorske snage.

Lunić je kazao da će, s obzirom na već objavljeni cilj operacije, a to je potpuno uništenje Hamasa, izraelska vojska sasvim sigurno sprovesti kopnenu operaciju u Gazi.

„Vlada nacionalnog jedinstva Izraela ima zadatak da rukovodi vojnom operacijom “Gvozdeni mačevi”, ali i da međunarodnoj javnosti prezentuje sav teroristički karakter organizacije koja još nije zvanično proglašena terorističkom u mnogim zemljama svijeta“, rekao je Lunić.

Kako je naveo, cilj takve kampanje je kompromitacija svih donatora Hamasa, od kojih su neki moćne zemlje svijeta i regiona.

„Izrael je u cilju blokade bilo kakve pomoći Hamasu preduzeo i preventivne napade na ciljeve u Siriji, ali za sada nema pokazatelja da će se sukob proširiti“, kazao je Lunić.

To je, kako je dodao, dijelom zasluga brze mobilizacije Izraela, ali i jasne političke podrške iz Vašingtona, nakon koje su vojne snage Sjedinjenih Američkih Država angažovale zavidne potencijale koje se sad nalaze u regionu Bliskog istoka.

Upitan kako je moguće da je došlo do iznenadnog napada ovih razmjera na Izrael, ako se uzme u obzir nadzor koji imaju nad Gazom, Lunić je rekao da je sasvim sigurno da je u strateškom kontekstu došlo do propusta obaveštajno-bezbjednosnih službi Izraela, koje su cijenile da im najveća opasnost dolazi iz Libana i Sirije, ali ne i iz Gaze.

„Postoje indicije da su egipatske i američke obavještajne službe preventivno upozorile Izrael, ali nije bilo reakcije na te informacije“, dodao je Lunić.

Kako je kazao, s obzirom na broj žrtava terorističkog napada, ovaj propust se neće zaboraviti ni po pitanju odgovornosti donosilaca odluka, kako u političkom, tako i obaveštajnom segmentu.

Lunić je dodao da će, ipak, to vjerovatno pričekati okončanje sukoba.

On smatra da je izvjesno da će mnogi rukovodioci u službama biti smijenjeni i da se ne treba iznenaditi ukoliko i premijer Izraela Benjamin Netanjahu završi u zatvoru, zbog ranijih ozbiljnih optužbi u vezi sa korupcijom, prevarom i zloupotrebom povjerenja.

Kako je dodao, njegova kontraverzna reforma pravosuđa je podijelila Izrael i strukturno destabilizovala društvo i kompaktnost odbrane.

„S obzirom na učešće mnogih državnih službenika i pripadnika oružanih snaga u protestima protiv ograničenja ovlašćenja Vrhovnom sudu, ne treba da nas iznenade i propusti koji su samo posljedica vladinih odluka“, naveo je Lunić.

"Vojne sposobnosti Hamasa u potpunosti zavise od stranih donacija"

Upitan o opremljenosti Hamasa oružjem, Lunić je kazao da, iako posjeduju zavidan arsenal naoružanja i vojne opreme, on je nedovoljan za savremeni sukob visokog intenziteta, u kontekstu kontinuiteta snabdijevanja, održavanja i generalno logistike.

Kako je naveo, vojno krilo Hamasa oprema se prvenstveno krijumčarenjem naoružanja preko mora i kroz prokopane tunele u pojasu Gaze.

Lunić je rekao da, bez obzira na stalno degradiranje tunelske infrastrukture od Egipta i Izraela, ona je i dalje na zavidnom nivou.

„Pored krijumčarenja, Hamas je uz podršku instruktora iz Irana razvio i lokalnu proizvodnju nevođenih raketa sa ograničenim dometom i limitiranim tehničkim karakteristikama“, kazao je Lunić.

U ovom trenutku, kako je naveo, Hamas posjeduje sirijske rakete 302mm Khaibar-1 dometa 100 kilometara (km) i iranske balističke rakete Fateh-110 dometa 300 km.

Lunić je rekao da, prema obavještajnim procjenama, pripadnici Hamasa samostalno proizvode rakete R-160, koje predstavljaju verziju Khaibar-1 raketa.

"Osim pomenutih raketa, većina raketne sposobnosti Hamasa je u dometu do 75km (Grad, Sedžil-55, WS-1-E, Fajr-3, Kuds-101, Kasam), koja je koncentrisana u urbanim djelovima pojasa Gaze“, kazao je Lunić.

On je naveo da vojne sposobnosti Hamasa u potpunosti zavise od stranih donacija u novcu i oružju i da se finansiranje vojnog krila Hamasa uglavnom vezuje za Iran.

„Pored toga, dokazana je podrška palestinske dijaspore i privatnih donatora širom sviijeta, ali se u obavještajnim krugovima ne zanemaruje uloga Turske i Katara“, rekao je Lunić.

Te dvije zemlje, kako je kazao, dugo godina pomažu pokret Hamas, ali zvanično potvrđuju samo podršku političkom krilu tog pokreta.

„Ipak, činjenica je da Hamas ubrzano razvija vojne sposobnosti posebno od dolaska predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana na vlast 2002. godine i intenzivirane involviranosti Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju – TIKA“, rekao je Lunić.

"Tragedija koju moćne sile koriste za svoje partikularne interese"

On je, odgovarajući na pitanje kako će rat u Gazi, kao novo žarište, generalno uticati na mir i dešavanja u svijetu, kazao da je taj rat, nažalost, samo još jedna tragedija koju moćne sile koriste za svoje partikularne interese, bez obzira na nevine žrtve i brutalnu destrukciju.

“Mislim da su sumorne perspektive za cijeli svijet, ukoliko se ne povrati povjerenje i oživi multilateralizam 21. Vijeka“, naveo je Lunić.

Prema njegovim riječima, savremena realnost odnosa u svijetu ultimativno nameće reformu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i Bretonvudskog sistema, kako bi se mogle kontrolisati i kako bi se upravljalo svjetskim krizama.

„Nadajmo se da će svijet to uspjeti na Samitu budućnosti naredne godine, jer će nam u suprotnom laka dostupnost tehnološke sofisticiranosti i nepomirljive političke razlike nametnuti apokaliptični scenario“, kazao je Lunić.

Kako je poručio, imajući u vidu nesrećni prošli vijek koji Balkan determiniše, narodi regiona bi morali da uče na posljedicama tragičnih ratova u svijetu i oslobode spoljnu politiku zatočenu u istorijskim predsrasudama, tabloidnoj retorici i politikantskoj računici o rejtingu.

„Kada svjedočimo žovijalnom slavlju terorističkih djela u svijetu, opravdano se zapitajmo da li smo kao društvo umorni od borbe sa prošlošću i da li smo spremni da prepoznamo budućnost“, naveo je Lunić.

( Mina )