FT: Broj ljudi u svijetu koji "aktivno" izbjegavaju vijesti povećan posljednjih godina, loše utiču na raspoloženje

Broj ljudi u svijetu koji "aktivno" izbjegavaju vijesti osjetno je povećan posljednjih godina a glavni razlog za to je neraspoloženje koje izazivaju, pokazalo je novo istraživanje. Kao potencijalni lijek za problem u tekstu Fajnenšel tajmsa navode se vijesti sa podacima.

Britanski list navodi primjer Britanije, gde je 2017. vijesti izbjegavalo 24 odsto ispitanika a danas ih je 41 odsto. Polovina ih kao razlog za izbjegavanje vijesti navodi negativan uticaj na raspoloženje, pokazalo je istraživanje Rojtersovog instituta.

Iza povećanja broja onih koji ne prate vijesti stoji sve što se desilo proteklih godina - prva globalna pandemija za sto godina, najveći oružani sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, ponovno rasplamsavanje nasilja na Bliskom istoku, poplava priča o posljedicama klimatskih promjena.

Praćenje vijesti postalo je deprimirajuće i jedan od ispitanika kaže da se "svjesno trudi da okrene leđa (vijestima) zbog mentalnog zdravlja".

Međutim, ističe se u tekstu britanskog dnevnika, praćenje vijesti od ključnog je značaja za održavanje angažovanosti građana i funkcionisanje demokratije.

Neki mediji, uključujući Njujork tajms i BBC, napravili su mjesta samo za dobre vijesti. Ipak, ako čitalac samo to prati, osjećaće se kao neko previše slab da se nosi sa stvarnošću.

Autor teksta ukazuje na izazov kako da ljudi budu informisani a da se ne osjećaju pesimistično zbog stanja u svijetu i kao moguće rješenje navodi podatke.

Kako se navodi, vijesti su pune tema bogatih podacima o brojnim temama i podatke ne treba izbjegavati zbog niske stope pismenosti u toj oblasti.

Naime, iskustvo sa pandemijom pokazalo je da sadržaji bogati podacima pomažu ljudima da usavrše veštinu njihovog tumačenja.

Ukazuje se, međutim, da nije dobro ni preuveličavati neutralnost podataka jer se, zavisno od toga da li npr. prikazujete emisije ugljenika po zemlji ili po stanovniku, godišnje ili ukupno, dobija drugačija slika.

"Konačno, nijedan izvor informacija nije savršen. Ali, što više raznolikosti, to bolje, posebno ako to pomaže da ne raste dio neangažovane javosti", zaključuje se u tekstu Fajnenšel tajmsa.

( BETA )