Ruska pravoslavna crkva, njeno sveštenstvo i rat u Ukrajini

Kada je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022. Andrej, sveštenik Ruske pravoslavne crkve, suočio se s dilemom: da li da spasi zajednicu vjernika koju je gradio ili da sve rizikuje i progovori? Ostati ili otići?

Sveštenik Andrej bio je jedan od onih koji su javno osudili rat i odlučili da pobjegnu. Sa cijelom porodicom se preselio u Gruziju, gdje ne može da obavlja svoju pastoralnu misiju bez odobrenja Ruske pravoslavne crkve.

Odlučio je da govori za DW pod uslovom anonimnosti kako bi, kako je rekao, sačuvao posljednji "tračak nade" da će jednoga dana ponovno obavljati svoju svešteničku službu u Rusiji.

"Ne mogu osuđivati one koji moraju da prave kompromise sami sa sobom kako bi zadržali svoje mjesto (u službi)", kaže on govoreći o sveštenicima koji su odlučili da ostanu u Rusiji.

Molitva za mir dovodi ruske sveštenike u opasnost

Među tim kompromisima je, kako kaže, jedna posebna molitva čije je čitanje preporučila Ruska pravoslavna crkva dok je Kremlj intenzivirao rat u Ukrajini, gomilajući trupe na granici i vršeći mobilizaciju stotina hiljada rezervista. Tokom prvog mjeseca sukoba, sveštenici su, kaže on, molili "za mir" ali kasnije su od njih zatražili da umjesto toga mole "za pobjedu".

"Obje verzije su sadržavale laži i propagandu... govorilo se kako su neki stranci digli ruku na Svetu Rusiju... moja usta nisu mogla da izgovore te riječi. Rusija je započela rat, a ne obrnuto", rekao je Andrej.

Oko 300 sveštenika - manje od jedan odsto ukupnog broja sveštenika Ruske pravoslavne crkve - potpisalo je otvoreno pismo u kojem se poziva na prekid "bratoubilačkog rata" u Ukrajini.

Nakon invazije Moskve na Ukrajinu 24. februara 2022. ruski zakonodavci usvojili su zakon prema kojem je kažnjivo "diskreditovanje " ruske vojske iznošenjem antiratnih osjećanja ili informacija koje se razlikuju od zvanične ruske državne retorike.

Neki od sveštenika koji su osudili službeni stav bili su lišeni obavljanja svešteničke službe i sudovi su ih novčano kaznili zbog diskreditovanja ruske vojske. U razgovoru za DW neki sveštenici su potvrdili da su se izvukli, dok drugi nisi bili te sreće - da izbjegnu kaznu.

Joan Koval, sveštenik iz Moskve, razriješen je dužnosti nakon što je reč "pobjeda" u molitvi zamijenio riječju "mir". Crkvene vlasti, čiji je cilj bio ideološko ujedinjenje sveštenstva i pastve u podršci ratu u Ukrajini, na ovaj čin su gledale kao na čin otkazivanja poslušnosti.

Javno pokajanje

Javna pokajanja još je jedno sredstvo koje crkvene vlasti koriste za suzbijanje neslaganja.

Sveštenik Ilja Gavriškiv iz sela koje se nalazi oko 200 kilometara od Moskve, javno se izvinio što nije čitao molitve za pobedu Rusije. U videu snimku koji kruži ruskim Telegram kanalima, episkop pred oltarom pozdravlja vjernike, a uz njega stoji Gavriškiv.

"Prvo će mu biti zabranjena sveta služba... zatim će mu biti oduzet sveštenički čin... Bio si otac Ilja, što će sada biti od tebe? Čudni Iljuška... Kada smo mu objasnili njegovu grešku, on je odmah shvatio“, kaže episkop.

Kao odgovor, Gavriškiv prihvata svoje nedjelo: "Budalasto... i iz ponosa, ponovo sam pročitao molitvu za mir, a ne ono što se od mene tražilo", kaže on blagim glasom dok zuri u pod.

Kako Ruska pravoslavna crkva gleda na antiratne izjave?

Ruska pravoslavna crkva negira takav progon i tvrdi da su sveštenici otpušteni zbog političkih izjava. Vahtang Kipšidze, zamjenik šefa odjeljenja Sinoda za odnose sa javnošću, rekao je za agenciju Asošijeted pres:

"Sveštenici koji se pretvaraju u političke agitatore i učesnike u političkoj borbi, očito prestaju da ispunjavaju svoju svešteničku dužnost i podliježu kanonskim zabranama."

Uprkos tome što tvrdi da je apolitična, Ruska pravoslavna crkva visoko cijeni sveštenike koji putuju u Ukrajinu kako bi tamo Rusima dizali morali - pojavljujući se i na prvim linijama fronta, blagosiljajući prije bitke ruske vojnike svetom vodicom i ikonama.

Patrijarh Kiril, poglavar Ruske pravoslavne crkve, je odani pristalica ruskog predsjednika Vladimira Putina. U znak svoje lojalnosti, od samog početka je podržao rat protiv Ukrajine, tvrdeći da smrt u borbi (vojnika) "pere od svih grahova."

Pravoslavna crkva, koja Ruse i Ukrajince prikazuje kao "jedan narod", optužila je "strane uticaje " za "izazivanje sukoba među njima".

Kako je za DW rekla Natalija Vasilevič, stručnjakinja za Rusku pravoslavnu crkvu i koordinatorka grupe za zaštitu ljudskih prava Hrišćani protiv rata (Christians Against War), "antiratno sveštenstvo ovaj rat vidi kao imperijalistički, a Rusiju kao zemlju koja hoće da uguši Ukrajinu. Patrijarh Kiril, naprotiv, smatra da je ovo antiimperijalistički rat Rusije protiv kolektivnog Zapada koji želi da porobi svetu Rusiju."

Tajni antiratni život u crkvi

U sve opreznijoj crkvenoj klimi, neki s antiratnim osjećanjima bili su prisiljeni da se povuku u ilegalu - daleko od radoznalih očiju.

Pastor Nikolaj, koji živi u Sankt Peterburgu, rekao je za DW da je pokušavao da mirno izrazi svoj pacifistički stav i uporedio atmosferu unutar crkve s vremenom kada su "hršćani bili progonjeni i koristili tajne simbole da jedni druge identifkuju. "

Nikolaj je rekao da ga je njegov duhovni otac nagovorio da ostane i de ne ode u progonstvo.

"Ko će zauzeti tvoje mjesto?" pitao me. "Hoće li ta osoba propovijedati mir kao ti ili će zagovarati rat?"

( Deutsche Welle )