Privredni razvoj traži znanje, institucije i kvalitetne politike

Ključni pokretači privrednog razvoja kako u Crnoj Gori, tako i u svakoj od država na svijetu, su znanje, institucije i kvalitet ekonomske politike, kazao je vodeći ekonomista Svjetske banke u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, Željko Bogetić.

Bogetić je to poručio na predavanju na Univerzitetu Mediteran "Zašto su neke zemlje razvijene, a neke ne" u Podgorici i pojasnio da bruto nacionalni dohodak po stanovniku kojim se mjeri privredni razvoj, po podacima iz prošle godine u Crnoj Gori iznosi oko 10,4 hiljade američkih dolara.

Bogetić je naglasio da znanje čine tehnologije i njene primjene te da društva koja proizvode, imitiraju, uvoze i šire znanje imaju veće šanse za razvoj i prosperitet. Istakao je da država mora da iskoristi i takozvana "kritična raskršća", odnosno stvori bolji balans između države i društva kada se prilika ukaže. Kao loš primjer, Bogetić je naveo Jugoslaviju i kazao da je ona svoje kritično raskršće propustila 1990. godine.

On je objasnio da je zemlja tada donijela nove fiskalne politike ali ih države iznutra, nisu u potpunosti primijenile, što je kasnije dovelo do hiperinflacije i drugih problema a u konačnom i rata.

Kao pozitivan primjer sprovođenja ekonomske politike, Bogetić je naveo susjednu Srbiju. Pojasnio je da je ta država od 2014. do 2017. imala veliki javni dug, budžetske deficite i visoke kamate ali se nakon recesije i poplava stvorio politički konsenzus, da se zemlja izvuče iz krize. Kako je kazao, Vlada Srbije je pozvala MMF da im pomogne u analizi i primjeni trogodišnjeg programa stabilizacije kroz fiskalnu konsolidaciju, odnosno da obore deficit i javni dug kroz povećanje poreza i smanjivanje rashoda i povećanje finansiranja.

"Osnovne mjere su bile zamrzavanje plata i povećanje akciza ali je Srbija uspjela da obori budžetski deficit gotovo na nulu i javni dug. Kreditni rejting je porastao pa su se spustile i kamate. Država je zatim imala budžetski prostor da obezbijedi ulaganja u infrastrukturu i rast plata i penzija a da to ne ugrozi fiskalnu politiku", kazao je on.

On je kazao da je ta zemlja zbog toga pandemiju koronavirusa dočekala sa jakim fiskalnim stanjem, zbog čega su mogli da priušte da ubrizgavaju novac u privredu i ograniče njen pad i recesiju.

Bogetić je kao naslijčniju Crnoj Gori, istakao primjer Jamajke. On je kazao da ta država ima malu privredu, da je zavisna od turizma i izvoza proizvoda od aluminijuma. Bogetić je istakao da je Jamajka od 2013. do 2019. stvorila jedan od najuspješnijih programa makroekonomske stabilizacije.

Pojasnio je da je ta zemlja bila prezadužena, imala visoki nivo javnog duga a da je privredni rast bio jedan odsto godišnje.

"Tadašnja politička situacija bila je dva puta više podijeljena nego današnja u Crnoj Gori", kazao je on i istakao da su svi važni akteri radi problema sjeli za stol i usmjerili ekonomske snage na pronalazak rješenja.

Bogetić je kazao da je taj politički konsenzus doveo do stvaranja stručne institucije koja se zvala "Komitet za nadzor ekonomske politike", te da je njegov zadatak bio nadziranje primjene makroekonomskog programa i mjesečna revizija efekata.

Potrebna promjena makroekonomske politike?

Odgovarajući na pitanja Bogetić na predavanju nije direktno odgovorio da li je došlo vrijeme za stvaranje nove makroekonomske politike koju bi Crna Gora ostvarila uz podršku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ali je nagovijestio da je to potrebno.

Osim toga, govorio je o razvoju poljoprivrede i kazao da Crnoj Gori i malim zemljama nisu potrebna fudamentalna istraživanja, već primjene, imitacije, difuzija, znanje i širenje digitalnih aplikacija. On je naglasio da je vinska industrija u državi izuzetno razvijena te da postoje stotine malih, srednjih i velikih vinarija što nije postojalo prije 30 godina. Kazao je da vide i napredak u industriji maslina te da očekuje da će za nekoliko godina biti i maslinovog ulja sa posebnim brendom.

Upitan da li će na cijene nafte i gasa uticati trenutna situacija u pojasu Gaze, Bogetić je kazao da iz te regije dolazi najveći dio tih sirovina u svijetu. On je dodao da je cijena nafte već reagovala te da očekuju dodatne reakcije ukoliko se sukob nastavi.

"Cijene gasa su takođe već značajno reagovale", kazao je on.

( Mirko Kotlaš )