UNESCO: BiH mora procijeniti uticaj HE "Buk bijela" na visoke prirodne vrijednosti Durmitora i na rijeku Taru

Bosna i Hercegovina mora procijeniti potencijalni uticaj na životnu sredinu projekta Hidroelektrane (HE) "Buk bijela", koja je planirana na rijeci Drini u Bosni i Hercegovini, "na visoke prirodne vrijednosti Durmitora i na rijeku Taru", odluka je Odbora za Svjetsku baštinu UNESCO-a.

Odbor je zatražio od država članica Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije da održe kontinuitet riječnog ekosistema i neometan tok rijeke.

"Bosna i Hercegovina i Srbija moraju osigurati i procjenu potencijalnih uticaja kroz Stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu, i to u saradnji sa Crnom Gorom", navedeno je odluci UNESCO-a.

Nacionalni park "Durmitor" nalazi se na UNESCO-ovoj listi svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa, dok je kanjon Tare proglašen svjetskim ekološkim rezervatom i prema navodima Crne Gore ova područja bi se narušila izgradnjom HE "Buk bijela" u Foči.

Udruženja za zaštitu životne sredine iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore godinama ukazuju na negativne posljedice izgradnje HE "Buk bijela" po životnu sredinu.

Zbog ovog projekta podnesen je niz žalbi međunarodnim tijelima, a žalbeni postupak se vodio i pred Ustavnim sudom BiH.

Šta predviđa zajednički projekat Republike Srpske i Srbije?

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković i premijerka Srbije Ana Brnabić potpisali su 13. novembra 2020. godine u Banjaluci zajedničku izjavu o realizaciji projekta hidroenergetskog sistema "Gornja Drina".

Projektom je predviđena gradnja tri hidroelektrane, "Buk bijela", "Foča" i "Paunci", u gornjem slivu rijeke Drine na istočnoj granici BiH i Srbije.

Prema projektu "Gornja Drina", većinski udio vlasništva u hidroelektranama ima Srbija, 51 posto, a 49 posto entitet RS.

Izgradnju sve tri hidroelektrane finansiraće Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS-a.

Vlasti Republike Srpske projekte izgradnje hidroelektrana provode u skladu sa odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS-a kojima su sve rijeke u tom bosanskohercegovačkom entitetu, uključujući Drinu, proglašene kao "unutrašnje vode RS-a".

Međutim, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odlukom u februaru 2020. godine to zakonsko rješenje proglasio neustavnim.

Predstavnici RS, pak, smatraju da je oblast energetike prema Ustavu BiH u nadležnost entiteta te tvrde da sporazumom sa Srbijom o izgradnji hidroelektrana ne krše odluku Ustavnog suda BiH.

To obrazlažu time što se lokacija za izgradnju tri hidroelektrane nalazi na gornjem toku rijeke Drine koji nije granica između BiH i Srbije, već se nalazi na području RS.

( Radio Slobodna Evropa )