Bajić: Većina škola u Crnoj Gori starija od 50 godina, vode ne sadrže arsen, olovo, bakar
“Vode kojima se snabdijevaju obrazovne ustanove ne sadrže u sebi hemijske kontaminente kao što su arsen, olovo i bakar ali su u manjem procentu podložne mikrobiolološkoj neispravnosti", naveo je Bajić
Većina školi u Crnoj Gori starija je od 50 godina - rezultati su istraživanja “Voda, sanitacija i higijena (WASH) u školama u Crnoj Gori” koje je predstavio načelnik odeljenja za školsku higijenu u Institutu za javno zdravlje, Bojko Bajić.
Prekidi u vodosnabdijevanju u poslednjih 12 mjeseci su se uglavnom dešavali u kratkom trajanju, pokazalo je istraživanje.
“Vode kojima se snabdijevaju obrazovne ustanove ne sadrže u sebi hemijske kontaminente kao što su arsen, olovo i bakar ali su u manjem procentu podložne mikrobiolološkoj neispravnosti. Ovo se dešava naročito u seoskim sredinama i školama koje su priključene na vodosnabdijevanje gdje se uopšte ne vrši dezinfekcija vode hlorom ili se dezinfekcija ne vrši na adekvatan način”, kazao je Bajić.
On je istakao da je jedan od najporaznijih rezultata taj da učenici u većini navode da je voda u školama dostupna za piće, ali ipak donose vodu od kuće u školu ili kupuju neke druge nezdrave alternative - poput sokova.
Istraživanje Voda, sanitacija i higijena u školama • Cmoj Gori" je sprovedeno u periodu od septembra do decembra 2022. godine na uzorku od 142 ustanove, a obuhvaćene su sve matične ustanove osnovnog i srednjeg obrazovanja kao i manji broj područnih jedinica obrazovnih ustanova u privatnom vlasništvu. Istaraživanje je sprovedeno uz saglasnost Ministarstva prosvjete i uz podršku kancelarije UNICEF-a za Crnu Goru.
“Obrazovne ustanove u većini imaju toalete koji su priključeni na izvor vodosnabdijevanja i koji su odvojeni po polu i imaju toalete za nastavnike odvojene od toaleta za učenike” pokazalo je istraživanje.
“Toaleti koji su povezani na kanalizaciju su zastupljeni u najvećem procentu (63%), slijede toaleti koji su povezani na septičke jame (25%) ili propusne jame (11%).
“Oko polovine učenika koji su učestvovali u istraživanju naveli su da izbjegavaju korišćenje toaleta a kao glavne razloge za to naveli su odsustvo toaletnog papira, prisustvo neprijatnih mirisa, nečistoću i nemogućnost da se zaključaju vrata toaleta”, ocijenio je Bajić.
“Učenici u velikoj mjeri peru ruku nakon upotrebe toaleta, a hladna voda za pranje ruku je uglavnom dostupna uvijek u toku školske godine”, pokazuje istraživanje.
Glavni razlozi zbog kojih se izbjegava pranje ruku prema navodima učenika su dostupnost samo hladne vode, nedostak sapuna i ubrusa za sušenje ruku.
“U pogledu menstrualne higijene većina ustanova nema prostoriju koja obezbjeđuje privatnost za menstrualnu higijenu, te u većini ne postoje sanitarne kante sa poklopcima u toaletnim kabinama za djevojčice kao ni uputstva kako da se pravilno odlažu iskorišćeni proizvodi za menstrualnu higijenu”, pokazalo je istraživanje.
“Neke od preporuka i predloga mjera jesu unapređenje regulatornog okvira koji podržava i podstiče poštovanje međunarodnih standarda u oblasti WASH-a,uključiti smjernice i standarde za izgradnju i sanitarno - higijensko odrzavanje školskih objekata, ali i upustva o upravljanju i monitoringu WASH usluga u školama sa utvrđenim normativima i kontrolom kvaliteta”, kazao je načelnik Bajić.
“U okviru procesa mapiranja školske infrastrukture, izvršiti i analizu vodovodne i kanalizacione mreze (mapiranje izvora vodosnabdijevanja i terenska provera načina odlaganja otpadnih voda), budući da je ova analiza dala presjek stanja u odnosu na higijenu i pristupačnost u odosu na standarde, sa posebnim osvrtom na pristupačnost za ranjive kategorije djece”, navodi se u preporkama istraživanja.
Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), Igor Galić tim povodom kazao je da je pružanje adekvatnih uslova u školama je od suštinskog značaja kako za obrazovanje, tako za sticanje vještina opšte lične higijene.
Državna sekretarka ministarstva prosvjete, Miljana Vukotić Jelušić rekla je da se iz tog resora nisu plašili suočavanja sa lošim praksama u stanjima školskih objekata, te da su pogledali probleme u oči i strateški tražili da se nivo dovede do optimalnog kvaliteta.
“Uslovi za boravak djece u školama, uključujući i pristup čistoj vodi za piće, adekvatnoj sanitaciji i higijenskim standardima koji ne vrijeđaju dostojanstvo učenika i nastavnog osoblja čuvaju njihovo zdravlje i obezbjeđuju kognitivni razvoj morali bi biti jednako obezbijeđeni svima”, poručila je Vukotić-Jelušić.
Stevan Stanišić iz UNICEF-a kazao je da su pristup vodi i sanitaciji osnovna dječija pravo i globalno je prioritet unapređivanje uslova u školama. To je naročito akcentovano nakon pandemije COVID 19, rekao je Stanišić.
( Jelena Kočanović )