Izrael nema izlaznu strategiju za Gazu

Izrael obećava da će zbrisati Hamas u nemilosrdnom napadu na Pojas Gaze, ali nema jasno razrađenu završnicu tog poduhvata kao ni plan kako upravljati razorenom palestinskom enklavom čak iako trijumfuje na bojnom polju.

Nazvana “Operacija čelični mačevi”, vojna kampanja se po snazi ne može mjeriti ni sa čim što je Izrael ranije sproveo u Gazi, kazalo je za Rojters osmoro regionalnih i zapadnih zvaničnika upućenih u konflikt koji su zbog osjetljivosti teme željeli da ostanu anonimni.

Izrael je mobilisao rekordnih 360 000 rezervista i svakodnevno bombarduje malu enklevu nakon napada Hamasa na jugu Izraela u kojem je stradalo oko 1400 ljudi, većinom civila.

Samo u jučerašnjim napadima Izrael je sravnio sa zemljom četvrt na sjeveru Gaze u nakon što je pola sata ranije upozorio tamošnje porodice da pobjegnu, i pogodio je jednu pravoslavnu hrišćansku crkvu u kojoj se sklonio veliki broj ljudi. Izraelska vojska je saopštila da je crkva oštećena u napadu borbenih aviona na obližnji komandni centar Hamasa iz kojeg su lansirane rakete na Izrael, i da crkva nije bila meta napada.

Sadašnja strategija Izraela je, prema riječima troje regionalnih zvaničnika upućenih u razgovore američkih i bliskoistočnih lidera, da uništi infrastrukturu Gaze, čak i po cijenu velikog broja civilnih žrtava, gurne stanovništvo enklave prema granici sa Egiptom i krene na Hamas uništavanjem lavirinta tunela koje je grupa izgradila da bi sprovodila svoje operacije.

Izraelski ministar odbrane kazao je da očekuje da rat protiv Hamasa prođe kroz tri faze. Prva faza obuhvata napad na Hamas u Gazi iz vazduha i kopnene manevre, druga će biti pobjeda nad "džepovima otpora" i treća prekid "odgovornosti za život u pojasu Gaze"

Izraelski zvaničnici, međutim, nemaju jasnu ideju kako bi mogla izgledati poslijeratna budućnost, ocjenjuje Rojters.

U prvom komentaru o eventualnim dugoročnim planovima za Gazu, izraelski ministar odbrane Joav Galant kazao je juče u Jerusalimu da vojska “ne planira da kontroliše život u pojasu Gaze” nakon što uništi Hamas. Galant je, kako je prenijela agencija Asošiejtid pres, izrazio očekivanje da rat Izraela protiv Hamasa prođe kroz tri faze.

Prva faza obuhvata napad na Hamas u Gazi iz vazduha i kopnene manevre, druga će biti pobjeda nad “džepovima otpora” i treća prekid “odgovornosti za život u pojasu Gaze”, naveo je Galant.

Pojedini saradnici američkog predsjednika Džoa Bajdena su zabrinuti da mada Izrael možda ima efikasan plan za nanošenje trajne štete Hamasu, ta zemlja tek treba da formuliše jasnu izlaznu strategiju, kazao je za Rojters jedan izvor iz Vašingtona.

Posjete Izraelu najviših američkih zvaničnika protekle nedjelje naglasila su potrebu za fokusom na poslijeratni plan za Gazu, dodao je izvor.

Arapske lidere uznemirava činjenica da Izrael još nije iznio jasan plan za budućnost enklave, u kojoj živi 2,3 miliona ljudi i kojom Hamas upravlja od 2006. godine. “Izrael nema završnicu za Gazu. Njihova strategija je da bace hiljade bombi, unište sve i uđu, ali šta onda? Oni nemaju izlaznu strategiju za dan poslije”, kazao je jedan regionalni bezbjednosni izvor.

Ministarstvo zdravlja u Pojasu Gaze saopštilo je juče da je na toj teritoriji poginulo 4.137 Palestinaca, uključujući stotine djece, što je veći broj žrtava nego u bilo kojem ranijem konfliktu između Izraela i Hamasa.

Bajden koji je u srijedu boravio u Izraelu, kazao je Izraelcima da pravda treba da stigne Hamas, ali je upozorio da su nakon napada na Njujork 11. septembra Sjedinjene Države pravile greške.

“Velika većina Palestinaca nijesu Hamas”, kazao je on. “Hamas ne predstavlja palestinski narod”.

U rijetkom obraćanju iz Ovalnog kabineta u četvrtak veče, Bajden je ponovo eksplicitno podržao Izrael, pozivajući na milijarde dolara pomoći i pokušavajući da napravi paralelu između Hamasa i ruskog lidera Vladimira Putina.

“Hamas i Putin predstavljaju različite prijetnje, ali jedno im je zajedničko: Oboje žele da unište susjednu demokratiju”, kazao je Bajden.

Grad tunela

Izraelski zvaničnici, uključujući Benjamina Netanjahua, tvrde da će uništiti Hamas kao odgovor na napad 7. oktobra, najsmrtonosniji u 75-godišnjoj istoriji Izraela. Oni ne pričaju šta poslije toga, ističe Rojters.

“Naravno da razmišljamo i bavimo se time, a to uključuje procjene kao i stavove Savjeta za nacionalnu bezbjednost, vojske i drugih”, kazao je prošlog utorka direktor izraelskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost Cači Hanegbi. “Ne možemo sa sigurnošću kazati kako će to izgledati”. “Ali ono što znamo jeste čega neće biti”, kazao je on govoreći o cilju uništenja Hamasa.

To je, kako navodi Rojters, lakše reći nego uraditi.

“Ovo je podzemni grad tunela u poređenju sa kojim tuneli Vijetkonga izgledaju kao dječja igra”, kazao je izvor iz regiona. “Oni neće zbrisati Hamas tenkovima i vatrenom moći”.

Dvojica regionalnih vojnih eksperata kazali su za Rojters da je oružano krilo Hamasa, Brigade Ezedine al Kasam, mobilisano za invaziju, postavljajući antitenkovske mine i eksplozivne zamke za izraelske vojnike.

"Izrael nema završnicu za Gazu. Njihova strategija je da bace hiljade bombi, unište sve i uđu, ali šta onda? Oni nemaju izlaznu strategiju za dan poslije", kazao je jedan regionalni bezbjednosni izvor

Izraelska kopnena ofanziva će biti mnogo veća od prošlih operacija u Gazi koje su izraelski zvaničnici nazivali “košenjem trave”, u kojima su Hamasovi kapacitetu oslabljeni, ali ne i uništeni.

Izrael je vodio tri sukoba sa Hamasom, 2008-9, 2012. i 2014. i tokom dvije kampanje je pokrenuo ograničene kopnene invazije, ali za razliku od danas, izraelski lideri se nikada nijesu zaklinjali da će zauvijek uništiti Hamas. Tokom ta tri sukoba stradalo je malo manje od 4000 Palestinaca i manje od 100 Izraelaca.

“Ranija strategija je bila da razmak između konflikata bude duži, ali to nije uspjelo”, kazao je za “Gardijan” jedan visoki izraelski bezbjednosni zvaničnik. “Stoga, sada je jedini zaključak da moramo ući, moramo krenuti i očistiti i eliminisati Hamas iz korjena, ne samo u vojnom smislu, već i ekonomski, njegovu administraciju. Sve treba da nestane”, kazao je on.

“Sada je takva zamisao i pripremamo se za to”, kazao je zvaničnik u upozorio: “To neće biti čisti rez i neće biti kratko kao što bismo mi, Izraelci, to željeli. Biće to duga kampanja. Potrajaće”.

U Vašingtonu, međutim, ne vlada optimizam da će Izrael u potpunosti moći da uništi Hamas, a američki zvaničnici ne vide velike šanse da će Izrael željeti da se zadrži na teritoriji Gaze ili da je ponovo okupira.

Vjerovatniji scenario, prema jednom Rojtersovom izvoru, biće da izraelske snage zarobe ili ubiju što je moguće više pripadnika Hamasa, unište tunele i radionice, a zatim pošto bude rastao broj izraelskih žrtava da potraže način za izlazak i proglašenje pobjede.

Vjetrovi rata

Širom regiona vlada strah da će se rat proširiti izvan Gaze, dok Hezbolah iz Libana i njegov mentor Iran budu otvarali nove frontove u znak podrške Hamasu.

Arapski lideri su kazali američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu da mada osuđuju Hamasov napad na Izrael, oni se protive kolektivnoj kazni protiv običnih Palestinaca, za koju strahuje da će izazvati regionalne nerede.

Oni, takođe, strahuju da će izraelska invazija izazvati novi trajni ogromni talas raseljavanja, reprizu izraelskog rata za nezavisnost 1948. i arapsko-izraelskog rata 1967. Milioni Palestinaca koji su tada primorani da bježe su ostali kao izbjeglice u zemljama koje su ih primile.

“Kakav god najgori scenario da zamislite, biće gore od toga”, kazao je drugi regionalni izvor komentarišući potencijal konflikta da se proširi izvan Gaze.

Jordanski šef diplomatije, Ajman Safadi je kazao: “Sve ukazije da najgore tek predstoji. Katastrofa će imati bolne posljedice u narednom periodu”.

Vašington je poslao nosač aviona u istočni Mediteran i zabrinut je da bi se Hezbolah mogao pridružiti borbi sa sjeverne granice Izraela. Međutim, nema naznaka da bi u tom slučaju američka vojska iz pozicije odvraćanja prešla u poziciju direktnog učešća.

Regionalni izvori su kazali da Vašington predlaže jačanje Palestinskih vlasti (PA) koje su 2007. godine od Hamasa izgubile kontrolu u Gazi, mada je krajnje upitno da li PA ili bilo koja druga vlast može da upravlja enklavom u slučaju da Hamas bude prognan.

Eron Dejvid Miler, bivši američki pregovarač za Bliski istok, izrazio je duboku skepsu povodom potencijalnog uspostavljanja posthamasovske vlade koja bi upravljala Gazom.

“Možda u nekoj dalekoj, dalekoj galaksiji, ali ne i na planeti Zemlji možete kombinovati UN, Palestinske vlasti, Saudijce, Egipćane, na čelu sa SAD i Evropljanima da suštinski preobrate Gazu iz zatvora na otvorenom u nešto mnogo bolje”, kazao je on.

( N.Bogetić )