"Živi" predmeti umirali u arhivi ODT u Podgorici

Najmanje 1.000 nerasvijetljenih “živih” predmeta tavorilo je godinama u arhivi Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici, a da niko od tužilaca nikada nije bio zadužen da radi na njima.

To je na sjednici Tužilačkog savjeta objelodanio član Siniša Gazivoda, naglašavajući da su frapantan podatak dobili u dopisu sadašnjeg rukovodioca ODT-a Podgorica Duška Milanovića, od 29. septembra 2023. godine.

U informaciji o stanju u tom tužilaštvu, objasnio je da im posebne poteškoće u radu predstavljaju i KTN predmeti (nepoznati učinioci krivičnih djela) koji su godinama bili smješteni u arhivi i nijesu dodjeljivani u rad tužiocima.

Gazivoda je kazao da ih je Milanović dopisom obavijestio da je tek on, tokom ove godine, donio odluke o raspoređivanju tih KTN predmeta iz 2016, 2017, 2018, 2019, 2020. i 2021. godine, što im je umnogome povećalo obim posla i zaduženja predmetima.

“Dakle, nama šef ODT-a Podgorica daje informaciju da je šest godina veliki broj ‘živih predmeta’ po nepoznatom učiniocu stajao u arhivi, a da nije bilo uopšte tužioca koji je njima bio zadužen ili koji se njima bavi i koji će da preduzima bilo kakvu radnju. A sve ono drugo što je trebalo da se radi, očigledno nije rađeno, jer su predmeti stajali u arhivi. I sad mi to saznajemo, a to se odnosi na ko zna koje predmete, mi to u ovom trenutku ne znamo”, kazao je Gazivoda.

Tužilaštvo u svoje interne upisnike pod - KTN upisuje nerasvijetljene predmete po nepoznatom učinocu, a prema nezvaničnim informacima “Vijesti”, tokom kontrole šef ODT-a Podgorica pronašao je preko 1.000 takvih predmeta, koje godinama niko od tužilaca nije dužio već su bili u arhivi.

Zbog toga se, između ostalog, Milanović u dopisu TS-u požalio i na manjak tužilaca i tražio da mu se rasporedi 10, koliko mu trenutno nedostaje prema Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta ODT-a Podgorica.

“Moja je pretpostavka da će da ispliva veliki broj predmeta, kad dobijemo izvještaje, vidjećemo koliko je tih predmeta”, rekao je Gazivoda.

Član TS-a objelodanio je i podatke Milanovića da je u 25 predmeta, gdje je bilo preko 1.100 oštećenih, formiranih zbog falsifikovanja podrške potpisa nakon predsjedničkih izbora 2018. godine, nastupila relativna zastara još 2021. godine.

On je iz akta ODT-a, TU br. 289/23 od 28.3.2023. godine, uočio da je tužilaštvo preduzimalo radnje u dijelu da se utvrdi da se radi o falsifikovanom potpisu - saslušanje oštećenih i grafološko vještačenje, ali ne i da je nakon toga preduzeta niti jedna radnja, koja bi vodila otkrivanju učinioca krivičnog djela.

“Tako je protekao period za relativnu zastaru, a da se ona ne prekine niti jednom radnjom i onda su tek nekoliko godina poslije toga, odnosno ove godine, kad se TS raspitivao o tome, donijeta rješenja kojim se odbacuju krivične prijave zbog relativne zastare. Nismo vidjeli da je preduzeta bilo kakva radnja, koja bi dovela do otkrivanja učinilaca, jer su početkom 2018. sprovedene neke radnje, a uglavnom u tim poredmetima nije preduzimana nijedna radnja. Za te predmete je 2021. godine nastupila relativna zastara, a da tužioci nijesu preduzimali nijednu radnju kojom bi prekinuli relativnu zastaru i produžili rok do apsolutne zastare, niti neke radnje koje bi vodile do otkrivanja počinilaca. Tek kada se TS raspitao o tim predmetima, onda su na brzinu donijeli rješenja o odbacivanju krivične prijave, jer je nastupila zastarjelost. Pretpostavljam da bi se čekalo još da se Tužilački savjet nije raspitao šta se dešava sa tim predmetima. Dakle, zaključak je da tužilaštvo u odnosu na ovu društvenu pojavu nije imalo relavantan odgovor što ohrabruje ubuduće učinioce da to ponovo urade, te da opet rade slična krivična djela, a s druge strane obeshrabruje i ljude da prijavljuju da im je falsifikovan potpis podrške predsjedničkim kandidatima”, kazao je Gazivoda.

Tužilački savjet trebalo je da razmatra i slučaj maloljetnog L.H. koji je osuđen na osam godina za ubistvo starice, ali je član TS Stevo Muk predložio da se ta tačka, kako bi se upoznali sa detaljima izvještaja VDT-a Podgorica, odloži do sljedeće sjednice tog tijela.

TS je obavio i intervju sa jedinim prijavljenim kandidatom za šefa ODT-a UIcinj Farukom Resulbegovićem, koji je trenutno jedini državni tužilac u toj opštini.

Traže da se pretresu arhive svih tužilaštava

Nakon što je otkriveno da je veliki broj nerasvijetljenih predmeta bio godinama u arhivi ODT-a Podgorica, Tužilački savjet donio je zaključke da se od svih državnih tužilaštava u roku od 60 dana dobiju informacije o broju KTN predmeta.

“Od svih rukovodilaca ODT tražiti izvještaj o svim neriješenim Ktn predmetima koji se odnose na događaje prije 1.1.2019. godine (broj predmeta, ime i prezime državnog tužioca koji je zadužen i datum kad je zadužen predmetom), sa izjašnjenjem zaduženog tužioca za svaki pojedinačni predmet o tome - da li je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja, kada je preduzeta posljednja radnja prije 20.10.2023. godine, da li je preduzeta neka radnja u periodu od 20.10.2023. godine do dana podnošenja izvještaja”, navodi TS u zaključcima.

To tijelo će tražiti od svih šefova viših državnih tužilaštava izvještaj o svim neriješenim Ktn predmetima koji se odnose na događaje prije 1.1.2013. godine (broj predmeta, ime i prezime državnog tužioca koji je zadužen i datum kad je zadužen predmetom), sa izjašnjenjem zaduženog tužioca za svaki pojedinačni predmet.

Od glavnog specijalnog tužioca, TS će tražiti izvještaj o svim neriješenim Ktn predmetima koji se odnose na događaje prije 1.1.2013. godine i to sa izjašnjenjem specijalnog tužioca za svaki pojedinačni predmet da li je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja, kada je preduzeta posljednja radnja prije 20. oktobra 2023, te da li je preduzeta neka radnja danas do dana podnošenja izvještaja.

Zaključcima je TS donio odluku da se od ODT Podgorica dostavi izjašnjenje do 31.1.2024. godine, o radnjama koje su preuzete do 15.1.2024. godine, naročito o broju optužnih akata koji su predati sudu.

( Biljana Nikolić )