Bojkot sve slabiji bez platforme

Ukoliko opozicija premijeru Dušku Markoviću uskoro ne ispostavi pisanu listu zahtjeva za izlazak iz političke krize, bojkot parlamenta mogao bi imati sve manje efekta. Iako je devetomjesečni bojkot pokazao slabosti sistema, lideri opozicije nijesu uspjeli da ubijede međunarodnu zajednicu da se uključi u rješavanje krize niti su uspjeli da ponude alternativna modele političkog djelovanja.

Izvršna direktorka Politikon mreže Jovana Marović tvrdi da tokom bojkota opozicija nije uspostavila ni minimalnu koordinaciju aktivnosti. Ona smatra i da će se vremenom istrajnost opozicije da ostane van sve više dovoditi u pitanje.

“Poslanicima se i sve češće javno spočitava sa različitih međunarodnih adresa da ne ispunjavaju obaveze zbog kojih su ih građani izabrali. Sukobi i oštre polemike unutar opozicije, najave pojedinih partija da su spremne na bojkot do 2020. godine kao i taktiziranje radi partikularnih interesa, dodatno komplikuju poziciju”, smatra Marović.

Opozicija je započela bojkot u oktobru 2016. zahtijevajući da se ponove parlamentarni izbori i pravno i politički rasvijetli afera “državni udar”. Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović u nekoliko navrata odbio je zahtjeve opozicije, dok je Marković poručivao da izbora neće biti prije 2020. godine. Premijer je pozivao opoziciju da se vrati u parlament kako bi se dogovorili o novim izborima i nudio joj ulazak u Vladu. Dio opozicije se u međuvremenu u parlament vratio tokom glasanja o ulasku u NATO i ukidanju poslaničkog imuniteta predstavnicima Demokratskog fronta (DF).

Programski direktor Građanske alijanse (GA) Boris Raonić tvrdi da bojkot nije ostvario željeni efekat, zbog geostrateških dešavanja, ali i lošeg rada opozicije van parlamenta.

“Svoje argumente nijesu uspjeli da predstave međunarodnoj zajednici. Aktivnosti koje se u redovnom stanju ostvaruju u skupštini morali su realizovati vani. Tako bi osporili tezu o neradu, koju plasira druga strana, koja takođe ne radi, ali ide na zasjedanja”, istakao je Raonić, navodeći da su brojni sporni zakoni usvojeni bez komentara vlasti i opozicije. “Skupština ne ostvaruje ni osnovnu zakonodavnu funkciju, a o kontrolnoj je besmisleno govoriti. Sve te aktivnosti opozicija je propustila da ostvari drugim metodama”.

Dok su predstavnici vlasti odbijali da sjednu za pregovarački sto sa opozicijom, razumijevanje za bojkot nije pokazivala ni međunarodna zajednica. Visoka predstavnica EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku Federika Mogerini pozvala je na povratak u parlament, a sličnu poruku nedavno je poslao i potpredsjednik SAD Majkl Pens koji je ukazao na važnost saradnje političkih partija u sprovođenju reformi.

Raonić upozorava da vlast i opozicija moraju sjesti za pregovarački sto, kako bi kroz dijalog našli rješenje za političku krizu u državi

“Vlast, možda misli da ima lagodnu poziciju, ali ni njima ne odgovaraju izbori koji će biti u godinama kada dođu brojni krediti na naplatu. Nakon gubitka vlasti u Podgorici i nakon što se okonča priča o državnom udaru na dan izbora”, kazao je Raonić.

Pregovori o predsjedničkom kandidatu pojačaće tenzije

Marovićeva smatra da će eventualni pregovori oko predsjedničkog kandidata dodatno pogošati saradnju opozicije. Naizmjenične prozivke i pozivi na dijalog o zajedničkom predsjedničkom kandidatu, smatra ona, nijesu ono što građani žele da čuju.

“Iscrpni i dugotrajni pregovori o kandidatu gdje će svaka partija insistirati na svom, ne doprinose konsolidaciji opozicionih redova. Više puta je ukazano da bi pobjeda kandidata DPS-a na predsjedničkim izborima, bez vanrednih parlamentarnih izbora, u potpunosti obesmislila bojkot. Zbog svega toga uz kontrolu svih poluga vlasti, DPS ne pokazuje znakove nervoze. Stoga opozicija mora pokazati makar minimum razumijevanja za rješenje koji bi promijenilo ovakvu situaciju”, smatra Marovićeva.

( Samir Kajošević )