Ne praštaju mu vrijeđanje pape
Havijera Mileja, favorita u trci za predsjednika Argentine, progone komentari iz prošlosti o njegovom zemljaku
Havijer Milej, ultradesničarski libertarijanac koji vodi u anketama uoči današnjih predsjedničkih izbora u Argentini, dao je mnogo spornih izjava posljednjih godina, poput one da su klimatske promjene “socijalistička laž”, da bi prodaja ljudskih organa trebalo da bude legalna, te da valuta njegove države “nije dobra ni kao đubrivo”.
Međutim, on je za mnoge Argentince učinio nešto mnogo gore: napao je papu.
Milej (52), koji se predstavlja kao katolik, 2020. je nazvao papu Franja “imbecilom” i “predstavnikom zla na zemlji” jer brani “socijalnu pravdu”. Prošle godine, Milej je rekao da papa “uvijek stoji na strani zla” jer podržava poreze.
A prošlog mjeseca, u intervjuu bivšem voditelju “Foks njuza” Takeru Karlsonu, Milej je rekao da papa “ima afiniteta prema komunistima ubicama” i da krši Deset zapovijesti.
To su smjele riječi za čovjeka koji pokušava da postane predsjednik u Argentini, gdje se skoro dvije od tri osobe izjašnjavaju kao katolici, u zvanično katoličkoj državi gdje je argentinski papa, za mnoge, nacionalni heroj, piše “Njujork tajms”.
Ali Milej, bivši rok pjevač, liberalni ekonomista, televizijski stručnjak koji je postao političar, nije prosječan predsjednički kandidat.
On se kandidovao sa malo partijske strukture oko sebe. Agresivna i živopisna kampanja, od obećanja da će “spaliti” centralnu banku do mahanja motornom testerom na mitinzima kako bi simbolizovao planove za smanjenje potrošnje, animirala je masu glasača ljutih zbog inflacije koja iznosi 138 odsto i bolne krize troškova života.
On predlaže i da se pezos zamijeni američkim dolarom, blažu kontrolu oružja i stroža pravila o abortusu.
“Uspio je da povrati nešto što je izgubljeno u argentinskoj politici, a to je da pruža nadu”, rekao je za agenciju Rojters Huan Luis Gonzales, argentinski novinar koji je napisao knjigu o Mileju pod naslovom “El Loko” ili “Ludi”.
Gonzales, koji je generalno kritičan prema Mileju, rekao je da je on uspio da sebe prikaže kao nešto novo za iskorjenjivanje političke elite, koju birači krive za decenije ekonomskih problema koji su se naglo pogoršali posljednjih godina.
Milej ima uski krug ljudi od povjerenja, uključujući njegovu sestru Karinu, menadžerku njegove kampanje koja je ranije ove godine rekla da bi mogla postati njegova “prva dama”, i njegovu djevojku.
Njegov vjerni drug bio je i pas Konan, za čije kloniranje je platio 50.000 dolara kada je uginuo 2017, rekao je njegov biograf Gonzales. Milej sada ima četiri psa: Mareja, Miltona, Roberta i Lukasa, koji su dobili ime po liberalnim ekonomistima uključujući Miltona Fridmana.
Milej, koji je ušao u politiku prije samo nekoliko godina, u avgustu je pobijedio na predizborima sa 30 odsto glasova i od tada je nastavljeno njegovo vođstvo u anketama. On će danas odmjeriti snage sa peronističkim ministrom ekonomije Serhiom Masom i bivšom ministarkom bezbjednosti Patricijom Bulrič iz konzervativnog bloka Zajedno za promjenu.
Analitičari predviđaju da će osvojiti dovoljno glasova da ili ode u drugi krug ili odmah osvoji predsjedničku funkciju.
Međutim, njegovi prošli komentari ga i dalje progone.
“Vrijeđao je papu”, rekla je Marija Vera (47), prodavačica empanada u velikom sirotinjskom naselju Vilja 21-24 u južnom dijelu Buenos Ajresa. “Ako Milej nema poštovanja za našeg najsvetijeg sveštenika, ne znam koga će poštovati. Ona neće glasati za njega, rekla je “Tajmsu”.
Na putu koji vodi do tog naselja, zidovi su bili prekriveni posterima sa papinim likom i jasnom porukom: “Milej ga mrzi. Narod ga voli. Na kojoj si ti strani?”
Američki list navodi da se Vatikan nije oglašavao po tom pitanju i da nije odgovorio na zahtjev za komentar. Ali u Argentini, crkveni lideri uveliko negoduju.
Prošlog mjeseca, neki od najviših argentinskih katoličkih sveštenika organizovali su misu u Vilji 21-24 da bi se iskupili za Milejeve “sramne uvrede” prema papi. Vođa crkve, velečasni Lorenco de Vedia, nadaleko poznat kao Padre Toto, rekao je da velikom dijelu njegove pastve smetaju Milejevi komentari. “Čak i ljudi koji nisu toliko uključeni u svakodnevni život crkve su zaista uvrijeđeni”, tim više, rekao je, sada kada Milej “ima šansu da bude predsjednik”.
Milej je pokušao da odbaci svoje prethodne komentare, rekavši da su iz perioda prije nego što je ušao u politiku, iako je neke dao pošto je izabran u Kongres 2021. Takođe je rekao da se izvinio papi, iako “Tajms” nije mogao da pronađe zapis o tome a njegovi saradnici nisu mogli da daju detalje.
“Nemam problem da se izvinim ako nisam u pravu”, rekao je Milej svom protivniku Serhiju Masi tokom TV debate kada mu je ovaj postavio provokativno pitanje povodom izjava o papi. “Prestanite da me zadirkujete i fokusirajte se na smanjenje inflacije”.
Neki ljudi koji su nekada bili bliski Mileju kritikovali su njegove komentare.
Eduardo Eurnekijan, jedan od najistaknutijih argentinskih biznismena i bivši Milejev šef kada je bio ekonomista, rekao je u jednom intervjuu da su Milejevi komentari “potpuno neprihvatljivi” i dodao: “papa je papa, on ima ogromnu odgovornost, a mi poštujemo njegovu figuru duže od 2.000 godina.”
Međutim, mnogi drugi saveznici, i glasači, manje su zabrinuti zbog njegovih komentara.
U malom gradu Čikoana na sjeveru Argentine, Danijel Mamani (64) igra ulogu Isusa Hrista u gradskoj proslavi Uskrsa duže od decenije. On je rekao da mu je bilo neprijatno zbog Milejevih komentara o papi, ali da planira da glasa za njega jer su zemlji potrebne promjene.
“Zanima me dio koji će doprinijeti boljitku Argentine,” rekao je Mamani, koji je automehaničar.
Lilija Lemoine, Milejeva prijateljica i frizerka koja se kandiduje za Kongres na njegovoj listi, rekla je da su ona i Milej dugo razgovarali o onome što je opisala kao papine ljevičarske stavove.
“Razmišljam potpuno isto kao i on”, rekla je o Mileju. Papa “podržava komunizam i rodnu ideologiju, a ja ne mislim da je to katolicizam”. “Havijer se izvinio za ono što je rekao, ali ja ne bih”, dodala je.
Lemoine je rekla da se Milej takođe udaljava od katoličke crkve na druge načine. “On sada uči kabalu”, oblik jevrejskog misticizma, rekla je. “Postao je zaista blizak prijatelj sa nekoliko rabina”.
Nakon što je Milej osvojio mjesto u argentinskom Kongresu 2021, nekoliko medija je prenijelo njegovu izjavu da razmišlja da pređe na judaizam i da teži “da postane prvi jevrejski predsjednik u istoriji Argentine”. Njegova kampanja je negirala da je on to ikada rekao.
Milej je u avgustu, u intervjuu argentinskom listu “La nasion”, rekao da se na mnogo načina osjeća kao Jevrejin. “Ne idem u crkvu, idem u hram”, rekao je. “Ne razgovaram sa sveštenicima, imam glavnog rabina i proučavam Toru. Međunarodno sam priznat kao prijatelj Izraela i učenjak Tore.”
Ipak, nastavio je da sebe opisuje kao katolika i zastupao je stavove koji su više u skladu sa politikom Vatikana nego njegovi protivnici, uključujući cilj da zabrani abortus, koji je legalizovan u Argentini 2020. godine.
Papa Franjo je rođen kao Horhe Mario Bergoljo u Buenos Ajresu 1936. Od 1998. do izbora za papu 2013. bio je najviši katolički zvaničnik Argentine, poznat po radu sa siromašnima.
Papa se i ranije sukobljavao sa političarima. Njegova čvrsta podrška stavovima Vatikana o društvenim pitanjima, uključujući abortus, istopolne brakove i usvajanja od strane gej parova, takođe ga je učinila svojevrsnim političkim rivalom bivšim ljevičarskim predsjednicima Argentine Nestoru Kiršneru i Kristini Fernandez de Kiršner.
Kada je vlada Kiršnerove 2010. podržala legalizaciju istopolnih brakova, Franjo, koji još nije bio papa, opisao je taj zakon kao “đavolji manevar”. Kiršnerova je uzvratila da je stav crkve “srednjovjekovni”.
Milejeva kritika je bila mnogo oštrija. On je za papu Franja rekao da je “prljavi ljevičar”, “sramni komunista” i “govno”.
Tokom svojih 10 godina kao prvi papa iz Južne Amerike, Franjo je posjetio sve susjede Argentine - ali ne i Argentinu. Uveliko se spekulisalo da je izbjegavao rodnu zemlju kako bi se držao dalje od njene politike koja izaziva podjele.
Ali Franjo je rekao da planira da se vrati kući sljedeće godine, gdje bi ga mogao dočekati predsjednik Milej.
( A. Šofranac )