Kako Zapad može da se nosi sa Pjongjangom?

Sjeverna Koreja je u subotu 21. oktobra osudila SAD zbog toga što je Ukrajini isporučila balističke rakete dugog dometa poznate kao ATACMS, rekavši da svaki napad na Rusiju tim oružjem samo ometa mirovne napore, prenosi Rojters. Ukrajina je u utorak saopštila da je prvi put upotrijebila taktički raketni sistem američke vojske (ATACMS), nanijevši tešku štetu na dva aerodroma u oblastima pod ruskom okupacijom. Kijev je više puta tražio od Vašingtona te rakete, obećavajući da ih neće koristiti za ciljeve unutar Rusije.

Bijela kuća je u utorak 13. oktobra optužila Pjongjang da je Rusiji nedavno obezbijedio pošiljku oružja, nazvavši to zabrinjavajućim razvojem događaja.

Kelner štat ancajger prenosi da je sjevernokorejska državna novinska agencija KCNA u petak 20. oktobra objavila saopštenje u kojem je Sjeverna Koreja zaprijetila SAD preventivnim udarom. „Vojne provokacije Sjedinjenih Država evoluiraju u sve opasniju fazu“, navodi se u izvještaju.

SAD su u utorak (17. oktobra) rasporedile strateški bombarder dugog dometa B-52 u Južnu Koreju, 112 kilometara jugoistočno od južnokorejske prijestonice Seula.

Pored toga, u nedjelju 22. oktobra nad Korejskim poluostrvom planirana je kombinovana vazdušna vežba SAD, Japana i Južne Koreje, u kojoj će učestvovati i američki strateški nuklearni bombarderi „B-52“. „Ovo je namjerna provokacija nuklearnog rata od strane SAD, koja je satjerana u ćošak u unutrašnjoj i spoljnoj politici“, zaključuje u svom izvještaju sjevernokorejska vlada na čelu sa liderom Kim Džong Unom, prenosi Kelner štat ancajger.

Južna Koreja čvrsto uz SAD

Južna Koreja se pridružila SAD u osudi Sjeverne Koreje, nakon što je Vašington nedavno objavio da je Pjongjang dostavio municiju i oružje Rusiji. Seul razmatra dodatne mjere protiv Pjongjanga, izjavio je viši zvaničnik Ministarstva spoljnih poslova te zemlje.

Pozivajući se na odnose između Rusije i Sjeverne Koreje, Ministarstvo spoljnih poslova Južne Koreje saopštilo je „da bilo koja razmjena oružja između njih je jasno kršenje rezolucija Savjeta bezbjednosti UN i predstavlja prijetnju po mir i stabilnost na Korejskom poluostrvu“.

Te izjave su došle nakon što je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Džon Kirbi rekao novinarima u Vašingtonu da je Sjeverna Koreja isporučila Rusiji 1.000 kontejnera vojne opreme.

Prema podacima SAD, viđen je utovar kontejnera na sjevernokorejski brod u luci Nađin. Zatim su oni prevezeni do luke Dunaj na dalekom istoku Rusije. Odatle su sateliti pratili isporuku do skladišta municije blizu grada Tihorecka koji je udaljen oko 290 kilometara od granice sa Ukrajinom. Slični snimci koji su analizirani od strane Centra za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u Vašingtonu, pokazuju da je došlo do naglog porasta kretanja vozova koji prevoze kontejnere preko granice Sjeverne Koreje sa Rusijom.

I Moskva i Pojngjang negirali su da Sjeverna Koreja šalje oružje Rusiji.

„Neprijateljstvo prema Zapadu“

Dok Rusija ima korist na vojnom planu, očekuje se da će Sjeverna Koreja zauzvrat da dobije gorivo, hranu i vojnu tehnologiju. Na taj način će te dvije zemlje imati priliku da ojačaju bilateralne odnose i da „prave probleme“ Zapadu, rekao je Dan Pinkston, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Troja u Seulu. „Obje zemlje osjećaju duboko neprijateljstvo prema Zapadu i želju da promijene međunarodni poredak“, dodao je Pinkston.

I dok nijedna zemlja koja čini taj novi „anti-demokratski“ savez u potpunosti ne vjeruje onoj drugoj, oni će sarađivati sve dok je to u njihovom interesu, rekao je. U slučaju Rusije i Sjeverne Koreje saradnja bi mogla da dugo potraje. „Obje zemlje žele veoma različitu bezbjednosnu arhitekturu nego što je sada“, smatra Pinkston. Vladimir Putin želi da uništi NATO i EU, dok Sjeverna Koreja želi da prekine ratno primirje iz 1953. i da, vjerovatno, kontroliše južnu polovinu Korejskog poluostrva.

„To su akteri koji imaju priliku da iskoriste trenutnu globalnu geopolitički situaciju“, rekao je Pinkston. Istovremeno, dodao je, da za Sjevernu Koreju postoji određen stepen prestiža zato što je u savezu sa supersilom kao što je Rusija i da će tako umanjiti dio sramote koju osjeća Kim Džong Un.

Opasnost je u tome što bi još sankcija Sjevernoj Koreji od strane SAD ili Južne Koreje malo uticalo na Kimov režim, dok je Rusija već nagovijestila da ima pravo veta u Savjetu bezbjednosti UN i da neće prihvatiti dodatni pritisak na Sjevernu Koreju.

Specifične vještine Sjeverne Koreje

Analitičari sugerišu da je ostalo malo opcija za vršenje dodatnog pritiska na Sjevernu Koreju, koja je uspjela da se snađe, bez obzira na niz strogih zapadnih sankcija koje su uvedene od trenutka kada je Pjongjang izveo svoju prvu nuklearnu probu 2006. Dodaju da se globalna geopolitika drastično promijenila od tog vremena i da je sada Pjongjang u tijesnoj vezi sa Rusijom i Kinom. Toi omogućava Sjevernoj Koreji da izbjegne mnoge sankcije, unaprijedi svoje vojne sposobnosti i pokuša da unapredi geopolitičke ambicije u sjeveroistočnoj Aziji.

Izvještaji nagovještavaju da je Sjeverna Koreja uspjela da vješto preživi sankcije tako dugo zbog navodno hakerskih krađa velike količine kriptovaluta, „diplomatske torbe“ za krijumčarenje narkotika i nezakonito stečenih sredstava, kao i drugih manevarskih poteza. Takođe bi mogla biti voljna da Rusiju nauči neke trikove koja je razvila u zamjenu za nuklearno oružje i tehnologiju za projektile.

Park Jung Von, profesor međunarodnog prava na Univerzitetu Dankuk, rekao je da će Severna Koreja vjerovatno nastaviti "sa provokativnim pozicijama i da će na najbolji način iskoristiti povoljnu međunarodnu situaciju za svoje ciljeve".

Pjongjangu nije promaklo da su trenutno američki političari "paralizovani", istakao je. Sjeverna Koreja će takođe biti svjesna da Ukrajina i Bliski istok drže pažnju svijeta i da će uz Rusiju kao prijatelja u Savjetu bezbjednosti, dodatne sankcije biti ograničene.

"Sve to ide na ruku Sjevernoj Koreji i očekujem da će nastaviti da iskorišćava ovu nesigurnost do američkih izbora sledeće godine. Tek kada budemo znali ko će biti sledeći predsjednik SAD, stvari bi se mogle stabilizovati“, poentira profesor Jung Von.

( Deutsche Welle )