Protive se gradnji kamenoloma na Miloševom kršu: "Naša ognjišta nisu na prodaju"

Krivična prijava u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), dopisi međunarodnim organizacijama, ambasadama i formiranje eko-patrole u slučaju da koncesionar sa mehanizacijom uđe u njihov kraj, samo su neki od koraka koje su mještani Kosijera, Bokova, Đinovića i okolnih cetinjskih sela preduzeli u borbi protiv izgradnje kamenoloma na lokalitetu Milošev krš.

Mještani već neko vrijeme osporavaju izgradnju kamenoloma čiji bi površinski kop zahvatio 42 hiljade metara kvadratnih, posebno radi opasnosti od prašine, izduvnih gasova, teške mehanizacije, buke i uništenja lokalnog puta.

Vlada je u februaru prošle godine na predlog Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) donijela koncesioni akt za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina za lokalitet Milošev krš, nakon čega je raspisan tender i u avgustu 2022. potpisan ugovor o koncesiji sa podgoričkom firmom “Inženjering put”.

Predstavnici mjesnih zajednica Bokovo, Đinovići i Kosijeri su nedavno SDT-u podnijeli krivičnu prijavu protiv zaposlenih NN lica u MKI i Vladi, a razlog za to je, kako su “Vijestima” kazali, kršenje Ustava, međunarodnih konvencija i niza zakona prilikom odabira lokacije i davanja koncesije.

Oni tvrde i da je prva javna rasprava o Elaboratu procjene uticaja tog projekta na životnu sredinu bila netransparentna, a da se na drugoj nije pojavio predstavnik koncesionara.

Redakcija je za navode iz te prijave pitala i MKI iz kojeg su pojasnili da su svi koraci preduzeti u skladu sa zakonom i mišljenjima koja su dobili.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) koja je nadležna za rasprave o elaboratu su kazali “Vijestima” da je treća tribina zakazana za 30. oktobar i da situaciju oko kamenoloma zakonski ne smiju da komentarišu.

U tom periodu je istim povodom zakazana i sjednica Skupštine prijestonice, a iz Opštine su kazali da čvrsto stoje uz građane i da su već uputili inicijativu MKI sa zahtjevom za raskid ugovora o koncesiji.

Uznemirenost žitelja

Da su spremni na sve što podrazumijeva građanska neposlušnost, “Vijestima” je kazao mještanin Bokova Nikola Borozan. On je naglasio da su se, između ostalog, pritužbom obratili i Ombudsmanu, uputili inicijativu Prijestonici za raskid ugovora, a sve kako bi odbili kamenolom na institucionalnom nivou, pravno i proceduralno.

“Ako to ne uspije, tada na teren stupa građanska neposlušnost u raznim varijantama. Nikako nećemo dozvoliti da koncesionar koristi naš seoski put”, kazao je Borozan i istakao da imaju ustavno pravo na protest.

Mještanin obližnjeg sela Đinovići Nikola Adžić je naveo da se nadaju da će se sve riješiti u što kraćem roku, kako bi se što prije vratili normalnim životima. Pojasnio je da im je situacija proizvela nemjerljiv osjećaj nemira jer pišu primjedbe na elaborat, uče o biodiverzitetu i komuniciraju sa naučnicima i aktivistima, ali i da željno čekaju treću javnu raspravu.

“Napominjem, treću, jer prva je bila netransparentna, a druga odložena zbog nedolaska predstavnika koncesionara”, kazao je on i dodao da bi realizacijom projekta Crna Gora stvorila još jednu crnu ekološku tačku i bila direktni krivac za devastaciju šireg područja.

Sa tim je saglasan još jedan od mještana Đinovića Nikola Latković, koji je redakciji kazao da njihovo ognjište nije na prodaju i da žele život u zavičaju kakvom su ga naslijedili, odnosno žele da ga sačuvaju.

Nemjerljiv će biti uticaj kamenoloma na zdravlje građana u sljedećih 30 godina, kroz negativni uticaj buke, teške mehanizacije i miniranja, PM čestica prašine, drobilica i izduvnih gasova asfaltne baze, istakao je Marko Radović iz sela Kosijeri. On se osvrnuo i na uticaj otpadnih voda na sliv žive vode Studenac, od čije kaptaže bi se kako je kazao, snabdijevali Kosijeri po projektu izgradnje seoskog vodovoda iz 2000. godine.

Dozvoljeno, ali ne i predviđeno

Iz MKI su objasnila da u Prostorno-urbanističkom planu (PUP) Cetinja ova lokacija nije predviđena za koncesiju i eksploataciju kamena, ali je ostavljena mogućnost da se na područjima koja nisu u konfliktu sa drugim namjenama, uz koncesioni akt, adekvatnu procjenu uticaja na životnu sredinu, u skladu sa zakonom, mogu realizovati koncesije - što je uslov za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova.

Pojasnili su da se to navodi u odgovoru koji je Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice, dostavio radi izrade koncesionog akta. Dodali su da su prije uvrštavanja Miloševog krša u godišnji plan davanja koncesija, mišljenje tražili od svih relevantnih institucija, odnosno uprava za katastar i državnu imovinu, vode, šume, zaštitu kulturnih dobara i drugih.

Na navode iz krivične prijave da mišljenje EPA nije zatraženo prije koncesionog akta i zbog čega to nije učinjeno, iz MKI navode da se elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu ne može uraditi bez prethodno odobrenog Glavnog rudarskog projekta za istraživanje i eksploataciju.

“Po zakonu i ugovoru o koncesiji, rudarska dokumentacija se izrađuje poslije potpisivanja ugovora o koncesiji a ne prije toga, i prije početka eksploatacije, tj. dobijanja odobrenja za istu”, navodi se u odgovoru MKI i ističe da su detalji pojašnjeni članom 5 ugovora o koncesiji.

Prijestonica pruža pravnu pomoć mještanima

Iz Agencije za zaštitu životne sredine su “Vijestima” kazali da je projekat u proceduri i fazi ocjene elaborata, te da ih zakon sprečava da daju odgovore. Oni su kratko istakli da je javna tribina za projekat zakazana za 30. oktobar u zgradi Opštine Cetinje.

Iz Prijestonice su kazali da u toku javne rasprave o uticaju kamenoloma, pružaju svu neophodnu pravnu pomoć mještanima. Oni nisu otkrili naredne korake u borbi za mještane, ali su pojasnili da su povodom inicijative građana za raskid ugovora o koncesiji za Milošev krš, zakazali sjednicu Skupštine opštine za 27. oktobar i da će imati zaključke tim povodom.

Kako su kazali, u potpunosti podržavaju mještane a njihove stavove čvrsto dijeli i prvi čovjek Opštine Nikola Đurašković. Naglasili su da su već uputili inicijativu MKI sa zahtjevom za raskid ugovora o koncesiji te da su se obratili i i Agenciji za zaštitu životne sredine, da se razmotri da se projekat ne implementira i Elaborat odloži do izjašnjenja tog nadležnog ministarstva.

( Mirko Kotlaš )