Kako su SAD i EU progutali žabu

Na predstojećem popisu izjasniću se kao Crnogorac jer drugo ne mogu biti. Pozivam sve članove, glasače i simpatizere ZBCG da se izjasne isto. Da je vječna Crna Gora! U potpisu, odnosno zaglavlju tvita fotka i adresa Andrije Mandića. Na prvi pogled djelovalo je da se Mandić ovom porukom obraća milionima pratilaca a da njih 17,2 hiljade lajkuje ovaj tvit.

Sve je, naravno, bilo montirano, fejk tvit, osim pomenutog portreta i adrese.

Prije desetak dana istovjetan sadržaj obišao je društvene mreže kao navodni tvit Milana Kneževića. Koji tobože odustaje od srbovanja i kaže - nisam više Pipun, sada sam Crnogorac, jer ništa drugo ne mogu biti. Koliko god se trudio!

Znam makar dvojicu građana Crne Gore koji su mi poslali pomenute falš sadržaje lidera koalicije ZBCG, a koji nisu bili baš sigurni da se radi o lažnim nalozima. Ljudski je prvo povjerovati u povoljan ishod, hepiend. Da nije maligno nego benigno. I da su Andrija i Milan zaista objavili tvit - na predstojećem popisu izjasniću se kao Crnogorac jer drugo i ne mogu biti.

Ali, nije popis tema ovog teksta. Tim prije što još ne znamo hoće li ga biti uskoro, jer u Crnoj Gori, povodom svih važnih pitanja, nema konsenzusa. Slično je na čitavom Istoku, od Herceg Novog, preko Ankare i Kabula, do Vladivostoka.

Dakle, manimo se popisa. Ima ko o tome da misli. Evo Dritan i Saša (Damjanović). Da nije još jedne identitetske teme i galame u Montenegru, botovi DPS-a ili služba Sava Kentere kreirali bi fejk tvit Mandića sljedeće sadržine: Kao predsjednik Skupštine CG promovisaću evroatlantske vrijednosti, članstvo naše zemlje u EU, partnerstvo sa NATO, kao i suverenost svih susjednih država, uključujući Kosovo!

I dok bi Eskobar i Lajčak trljali oči čitajući šta im je Savo poslao, lokalne ambasade SAD i EU već bi spremale depeše svojim centralama da se čudo nije desilo, da vuk dlaku mijenja ali ne i ćud, i da je navodni Mandićev tvit - lažan. Ništa od partnerstva sa NATO-om, osude agresije u Ukrajini, priznanja Kosova, posebno ništa od odricanja prava velikom vođi iz Beograda da se miješa u naše unutrašnje stvari. Kneževiću i Mandiću su Vučićeva popisna kampanja i kurir Porfirije samo izraz brige za sve Srbe sveta. Odavde do Tokija. Šumadince, Hercegovce, Krajišnike, pa i Crnogorce. Milan i Andrija očito ne mogu da dobace ni do linije na koju je svojevremeno izašao Momir - da mu je ime crnogorsko a prezime srpsko. Što je davno naučio od svoje babe Janice. Zato se fanovi ZBCG-a sada, u bilbordima, pozivaju na đeda a ne na babu.

Ali da se vratim naslovu. Zbilja, kada nije bilo naznaka da se nešto dešava između Kneževića i Mandića, ili između njih dvojice i Vučića, osim možda da Aleksandar od Srbije sada više gotivi Milana nego Andriju - šta je onda natjeralo Vašington i Brisel da progutaju žabu?! I prigrle Spajićev koncept nove parlamentarne većine, sa ZBCG-om kao njenim dijelom?!

Jedan od mogućih odgovora glasi - broker Spajić im je prodao foru. Odnosno, u fotofinišu maratona za izbor nove Vlade, kada je Dritan stavio tortu na duboko zamrzavanje, misleći da od 44. kabineta nema ništa, Mickey je sa Vašingtonom zaigrao na posljednju kartu - ili ćete gledati nove izbore ili prigrlite Mandića. Pragmatični Ameri, koji inače od 11. juna ponavljaju da novi izbori ne dolaze u obzir, prihvatili su ovo drugo. Evropljane niko nije ni pitao jer će se oni ionako složiti kada čuju da je ujka Sem klimnuo glavom.

Time su zvanični Vašington i Brisel postali nevoljni saučesnici nove avanture sa parlamentarnom većinom koju krasi lik i djelo Mandića. Što će javno demonstrirati stidljivim nezadovoljstvom jer eto Vlada zavisi od volje ZBCG, dok će ispod klupe držati fige da Andriji ne pukne vodenjak već u prvim mjesecima trudnoće. Odnosno da novi šef parlamenta, po ugledu na partijskog brata Strahinju Bulajića, ne krene odmah da opstruira rad Savjeta za nacionalnu bezbjednost?!

Još jedno pitanje nije bez značaja - da li je zapadnim partnerima, prije svih Americi, svojevrsne garancije za kooperativnost Mandića na mjestu šefa Skupštine dao i AV?! Što bi značilo da je Spajki, uz posredovanje Eskobara, napravio Vladu sa Vučićem?! A ne sa Milom, kako se očekivalo, i kako je navodno Đukanović garantovao svojima. Čime se objašnjava višemjesečna podrška Bemax propagande i analitičara mandataru Mikiju, što čak ne popušta ni nakon promocije mrskog neprijatelja Andrije za koalicionog partnera. Ili je DPS toliko pogubljen da se nada nemogućem ili su Vučić i Mandić toliko zaneseni da vjeruju u rekonstrukciju i ulazak ZBCG u Vladu za godinu dana?! Političko krilo “kavčana” i njihovi megafoni vjeruju da ćemo imati izbore prije zacrtanog ulaska Kneževića i družine u Vladu na kojima bi PES, DPS i BS uzeli ubjedljivu većinu, zato i dalje junački vole i paze Spajića! A zbog najbanalnijeg povoda kidišu na Milatovića i Abazovića.

I dok se čeka konstituisanje parlamenta a onda i izbor nove Vlade, sve oči su uprte u pomenutog, novog i neočekivanog, šefa najvišeg zakonodavnog tijela u Crnoj Gori. Dakle, mnogo važnije od toga kako će se Andrija pisati na popisu je - kako će djelovati sa mjesta spikera?!

Ako Mandić shvati svoju novu poziciju kao priliku da učvrsti liderstvo u Novoj, ili još gore, da se dopadne Vučiću, odnosno Milici Zavetnici, onda ništa. Eto brzo novih izbora. I novih koalicija. Bolje u tom slučaju da se Andrija nije prihvatao dužnosti. Ukoliko pak pokaže da nedavna predsjednička kampanja i poruke koje je slao nisu bile samo magla i jeftini pokušaj zavođenja građanskih i suverenističkih glasača, onda Mandić ima šansu da svoju političku karijeru završi značajnom pobjedom. Koja bi pokrila brojne poraze kojih nije bilo malo tokom njegovog višedecenijskog bavljenja politikom.

Zato će biti zanimljivo pratiti kojim putem će otići AM. Onim koji vodi u prošlost, izgubljene bitke i slavljenje poraza ili će se kao novi šef Skupštine okrenuti budućnosti, evropskoj a ne autokratskoj. Odnosno ruskoj. Jer koliko god nam bili mili Puškin, Tolstoj i Čajkovski, moramo biti realni u konstataciji činjenica koje nesumnjivo govore da su Zapad a ne Istok, Amerika a ne Rusija, napravili demokratski i prosperitetan sistem, utemeljen na slobodnom pojedincu. Naravno, ni demokratija nije savršena, treba je kao englesku travu zalivati svakog dana, i tako stotinama godina, ali je mnogo, mnogo superiornija od autokratija i diktatura Istoka. Gdje nije samo Putin, već i Erdogan, Si ili Mohamed Bin Salman.

Male su šanse da će '45. Mandić iz četnika prebjeći u partizane, od gubitnika ka pobjednicima, ali čuda se ponekad dešavaju. Evo, ko je vjerovao da će skup partizanskog CGO jednog dana otvoriti nekadašnji četnik i crkvenjak Spajki?! Pošto ćemo uskoro i to gledati, zašto onda ne bismo ostavili i ovu mogućnost - da Andrija M. proguta žabu?! I sa mjesta šefa Skupštine otkači Milana i Vučića, a prigrli Stoltenberga i Fon der Lajen. Iako je kvota 6.5, vrijedi pokušati makar sa 5 eura.

( Željko Ivanović )