Vještačka inteligencija troši zaprepašćujuću količinu energije

Vještačka inteligencija (AI) u budućnosti može da pomogne čovjeku da zaustavi klimatske promjene, ali njen rad istovremeno troši ogromnu količinu energije, upozoravaju stručnjaci.

"Alati AI troše mnogo struje, a trend samo raste", rekao je za dpa direktor potsdamskog Instituta Haso-Platner Ralf Herbrih. Herbih vodi i istraživačko odjeljenje sa fokusom na AI i održivost.

Intenzivan razvoj AI u posljednje vrijeme privlači ogromnu pažnju. Osim bota za obradu teksta ChatGPT, tu su, uz mnogo drugog, autonomni automobili, sistemi pametnog grijanja, dijagnostika u medicini i administracija u privredi.

Međutim, jedan naučni tim iz Amsterdama je ustanovio da sve to zahtijeva struje koliko troše pojedine države i naučnici su već počeli da rade na pobošljanju ekološkog otiska vještačke inteligencije.

"Centri za obradu podataka trenutno imaju udio od 4-5 odsto svjetske potrošnje energije", rekao je Herbrih. Sa uobičajenim hardverom, na primjer kompjuterima i telefonima, to skače na čak osam odsto.

"Procjenjuje se da će udio u potrošnji u narednim godinama porasti na 30 odsto", dodao je Harbrih.

Samo trening AI modela, na primjer, zahtijeva cjelodnevni rad stotina grafičkih kartica, a svaka troši oko 1.000 vati. Proces traje najmanje nekoliko sedmica. Za ilustraciju, "jedna kartica troši struje koliko i kuhinjska rerna," navodi njemački naučnik.

Istraživači, nastavio je Herbrih, sada nastoje da redukuju računske zahtjeve AI i tako obore potrošnju energije bez osjetnog uticaja na tačnost predviđanja.

Na istom poslu su i tehnološke kompanije, ali ozbiljnijeg pomaka teško da će biti za manje od nekoliko godina.

Holdanski naučnik Aleks de Vris je nedavno u stručnom časopisu Džuli objavio da AI ne troši mnogo energije samo dok uči, nego i kasnije, kada obavlja posao.

On je za primjer uzeo ChatGPT, koji vuče struju svaki put kada generiše tekst. "Bot za rad može da potroši 564 megavat-časova struje dnevno", naveo je naučnik.

Prema njegovoj procjeni, Gugl sada obrađuje do devet milijardi pretraga dnevno. Ako svaka pretraga aktivira AI, trošiće oko 29,2 teravat-časova struje godišnje - otprilike koliko i Irska.

To je, međutim, ekstremni scenario koji nije izgledan u skorijoj budućnosti. Put dotle preprečuju troškovi servera i uska grla.

Inače, Njemačka je, prema podacima Savezne agencije za mrežne sisteme, prošle godine potrošila oko 484 teravat-časova struje.

( dpa )