Nostalgična pjesma o iskustvima Boba Marlija
Kako je nastala “No Woman No Cry”, jedna od najpoznatijih numera rege muzičara
Nema puno rege pjesama koje su dobile toliko priznanja kao što je “No Woman No Cry” Boba Marlija. Prvobitno objavljena u sklopu Marlijevog albuma 1974. godine “Natty Dread”, ova autobiografska pjesma istražuje Bobova iskustva u Kingstonu, i često se tumači kao utješna pjesma za njegovu suprugu Ritu Marli. U ovom članku Song Stories Matter Magazin je otkrio priču, značenje i naslijeđe pjesme “No Woman No Cry”.
Priča koja stoji iza pjesme “No Woman No Cry”
Bob Marli je 1974. godine objavio pjesmu “No Woman No Cry” na svom sedmom studijskom albumu “Natty Dread”. Brzi i minimalistički original ove poznate pjesme je u početku dobio vrlo malu popularnost van Jamajke, a zvučao je dosta drugačije od konačne dobro poznate verzije pjesme.
Godinu kasnije, u julu 1975. godine, Bob Marli i The Wailers snimili su uživo verziju pjesme u Lyceum pozorištu u Londonu. Uživo verzija ima sporiji tempo, te je gotovo dvostruko duža od originala, sa dodatim komadima instrumentala. Ova verzija je objavljena kao Bobov singl krajem 1975. godine, kada je dobio međunarodnu slavu.
Značenje pjesme “No Woman No Cry”
“No Woman No Cry” je nostalgična pjesma o iskustvima Boba Marlija u Kingstonu. Tekstovi su o putovanjima kroz sjećanja, te pružaju utješnu poruku Marlijevim najbližim da nema razloga za plakanje jer će sve biti u redu.
Žena u stihu pjesme najvjerovatnije je njegova žena Rita.
“Toliko mnogo Bobovih tekstova odražava naš lični život”, napisala je Rita Marli u svojoj biografiji. “Od “Nice Time” preko “Chances Are” do “No Woman No Cry”.
“Ponekad, na turneji, ako bi se posvađali prije nastupa, on bi se izvinio tako što bi iskoristio priliku da mi priđe na sceni i stavi ruku na rame, ponekad poljubi ili šapne “Volim te””.
Pogrešno tumačenje pjesme
Pjesma “No Woman No Cry” Boba Marlija je često pogrešno tumačena, a to je sve zbog naslova pjesme. Neki tumače “No Woman No Cry” doslovno u smislu da “ako nema žene u blizini, nema razloga za plakanje”. U stvari, “No Woman No Cry” je preoblikovano iz jamajčanskog dijalekta “No Woman Nuh Cry” što znači “Ženo, ne plači”.
U čijem je vlasništvu pjesma?
Iako se pretpostavlja da je “No Woman No Cry” napisao Bob Marli, autorska prava za pisanje pjesme dodijeljen je Vinsentu Fordu. Ford je bio Marlijev blizak prijatelj i vodio je kuhinju za beskućnike u Kingstonu. Dajući autorsko pravo Fordu, Marli mu je pružio finansijsku podršku. Ukupno je Vinsent Ford dobio autorsko pravo za četiri pjesme Boba Marlija.
Kasnije, pojavila se kontroverzna priča oko Marlijevog dijeljenja autorskih prava bliskim prijateljima. Predstavnici Cayman Music, Marlijeve bivše izdavačke kuće, vjerovali su da je Marli dodijelio autorska prava na te pjesme bliskim prijateljima kako bi izbjegao obaveze iz ugovora koji je potpisao sa njima. Ova priča je rezultirala pokretanjem tužbe protiv pjesnika, međutim, on je dobio slučaj.
Ostavština pjesme “No Woman No Cry”
“No Woman No Cry” je postala jedna od najpoznatijih pjesama Boba Marlija. Ona je dobar primjer jedne pjesme čija je uživo izvedba popularnija od studijske verzije.
Gotovo svi kompilacijski albumi Boba Marlija uključuju uživo verziju “No Woman No Cry”, a malo ko zaista zna za originalni snimak.
Sam Bob Marli bio je veliki obožavalac ove pjesme. Godine 1974. izjavio je:
“Ja stvarno volim pjesmu ‘No Woman No Cry’ jer mi dosta znači, toliko osjećanja dobijam od nje. Zaista je volim”, ispričao je jedne prilike Marli.
( Maja Eraković )