Monografija prirodnog i životnog mozaika Crne Gore
Dugogodišnji novinar Gojko Knežević objavio je šestu knjigu, publikaciju „Pitomina divljih predjela”
Više od 40 godina novinar Gojko Knežević “oštrio” je novinarsko pero prateći sve oblasti života i rada, a nakon što se penzionisao odlučio je da iz bogate novinarske riznice izvuče dio tekstova i objavi ih kao svjedočanstvo na ljude, događaje, predjela, koji su obilježili njegov rad, ali i Crnu Goru, tokom minulih skoro pet decenija.
Nakon objavljenih knjiga reportaža “Ljudi pomena vrijedni” i “Neobični među nama”, izbora intervjua “Susreti i riječi”, zapisa o arheološkim lokalitetima i kulturno-istorijskim spomenicima “Tragovima života” i knjige o poljoprivredi i životu na selu, “Sela i domaćini”, na red je došla i šesta publikacija “Pitomina divljih predjela”. Ova, kako je autor zapisao, svojevrsna monografija prirodnog i životnog mozaika Crne Gore, na 240 stranica objedinila je 71 tekst sa 184 fotografije, a Knežević je, još jednom, ljepotom crnogorskih predjela i turističkim potencijalima, “obojio” stupce, ovoga puta, ne novina nego knjige.
“Knežević ukazuje da ekologija ne znači romantiku već realan život. Živopisni predjeli Crne Gore nijesu ni približno iskorišćeni za turizam i poljoprivredu, koji su jedina realna perspektiva”, zapisao je jedan od recenzenata knjige, prof. dr Miroslav Doderović.
Knjiga je podijeljena u pet poglavlja: “Crna Gora - dragulj prirode”, “Pitomina divlje prirode”, “Ljepote u izobilju, inicijative malo”, “Eko sela i katuni” i “Ivicom divote i tegobe”, a svako poglavlje u kome su, prema Doderovićevim riječima, došli do izražaja Kneževićevi žurnalistički potencijali, njegov novinarski nerv, erudicija i kultura, reprezentuje pojedinačno određenu književnu vrijednost knjige u cjelini.
“Ova knjiga je priča o jednom prostoru, njegovim istaknutim lokalitetima i njihovim znamenitim ljepotama, i ima izuzetnu dokumentarnu vrijednost... Kneževićeve reportaže su akademski primjer istraživačkog ekološkog novinarstva. One sadrže komponentu i žurnalistike, i ekologije, i angažovane nauke... Knjiga predstavlja u punom svjetlu Crnu Goru i njenu ekologiju, a ima i izuzetnu vrijednost za sva buduća istraživanja, zbog čega se može svrstati u kulturološko i istorijsko blago trajne vrijednosti”, stoji u Doderovićevom zapisu.
Drugi recenzent, prof. dr Srđan Šljukić, ukazao je da je Knežević izvanredan posmatrač društvenog života, da sa velikom pronicljivošću uočava i izdvaja ključne momente pojedinih situacija, kao i da je njegov stil pisanja lijep i jasan, plod obrazovanja i očigledno prirodne nadarenosti.
“Autor je svojevrsni ‘insajder’, tj. i sam potiče iz ovih krajeva i praktično je cio život proveo u okruženju gorštaka, kao što je i on sam. To njegovo primarno iskustvo je od nemjerljive pomoći u sagledavanju problema koji se u tekstovima ističu u prvi plan, zato što ih on razumije ‘iznutra’, a ne kao nekakav usputni, spoljni posmatrač, koji bi imao tobože ‘objektivan’ pristup i došao do pogrešnih ili, pak, trivijalnih zaključaka”, zapisao je Šljukić.
U knjizi, koju su izdali Geografsko društvo Crne Gore i Narodna biblioteka Velika, nalaze se tekstovi koji se odnose na nacionalne parkove i crnogorske planine, zapisi o krajolicima i (ne)iskorišćenim prirodnim potencijalima i problemima s tim u vezi u selima nikšićko-durmitorskog regiona, Katunske nahije i Limske doline. Tu su i tekstovi koji, prema riječima autora, skreću pažnju na aktivnosti u promovisanju turističkih potencijala Plava, Pive i Nikšića, i “pokušajima da se država više okrene podsticanju njihovog održivog korišćenja”, o turističkim atrakcijama koje predstavljaju “i nukleuse razvoja lokalnih sredina i primjer da se od prirodne ljepote i te kako može lijepo živjeti”.
“Knjigu završavam poglavljem ‘Ivicom divote i tegobe’, u kojem se kroz 23 zapisa skreće pažnja na onu ružniju, tegobniju stranu planina i sela iz svih regiona Crne Gore. U predjelima su drastično sučeljene ljepota prirode i mnoge oskudice za život, ali im i ta nerazvijenost predstavlja svojevrsnu prednost u savremenim trendovima razvoja turizma na ruralnom prostoru. Uvjeren sam da obilje podataka u tekstovima može biti inspiracija preduzimljivim ljudima za investiranje u turističke kapacitete u tim sredinama. Nadam se da će izbor biti zanimljiv turistima i svim ljubiteljima prirode i njenih krajolika, ali i istraživačima crnogorske geografije, turizma i demografije”, zapisao je Knežević.
Za likovnu opremu knjige zaslužan je mr Mirko Toljić, tehničku pripremu Milojko Pušica i autor, a za lekturu Slavka Knežević. Knjigu je štampala štamparija “3M Makarije”.
( Svetlana Mandić )