Kockanje državnom lutrijom: Kompanije još nema, a trebalo je da donese milione
Vladino preduzeće za lutrijske igre trebalo je da bude osnovano do kraja 2023, glavni razlog kašnjenja blokada parlamenta i neusvajanje zakona
Državna kompanija za lutrijske igre neće biti formirana ove godine, kako je bilo planirano, iako je prema najavama trebalo da državnom budžetu, ali i humanitarnim fondovima, donese milione eura.
Iz Uprave za igre na sreću su “Vijestima” kazali da i pored svoje inicijative i aktivnosti nisu uspjeli za završe sve potrebne pripreme da bi preduzeće bilo osnovano do kraja godine, ali da će nastaviti rad na tome. Ključni razlog zbog koga nije bilo moguće formirati firmu je blokada Skupštine i neusvajanje zakona.
“Namjera Uprave za igre na sreću je da kroz izmjenu zakonskih propisa obezbijedi da priređivanje lutrijskih igara na sreću bude u vlasništvu države, kao što je slučaj u susjednim državama - Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Nažalost, i pored naše inicijative nismo uspjeli dovesti do kraja planirane aktivnosti. U navedenim zemljama, država ima monopolistički uticaj na priređivanje lutrijskih igara na sreću i prihodi od ovog osnova direktno se usmjeravaju na ciljne grupe. Primjera radi, državna lutrija Slovenije je u vlasništvu organizacija lica sa invaliditetom (40% vlasništva), udruženja sportskih organizacija (20%), sadašnjih i bivših zaposlenih lutrije, državnih fondova i sličnih državnih organizacija, što je bila i naša intencija”, kazali su “Vijestima” iz ove Uprave koja je svojim planom za ovu godinu predvidjela osnivanje ove kompanije.
Oni smatraju da je državnu lutriju trebalo organizovati i prije inicijative Uprave za igre na sreću na čelu sa sadašnjim rukovodstvom koje predvodi direktor Andrija Ćetković.
“Za uvođenje takve prakse na teritoriji Crne Gore potrebna je izmjena zakonskih i podzakonskih propisa iz oblasti igara na sreću. Razlozi za nerealizaciju planiranih aktivnosti po ovom pitanju, koje je od posebnog značaja za državu kada je u pitanju oblast igara na sreću, proizlaze iz neadekvatnog reagovanja svih nadležnih organa na predloge Uprave za igre na sreću”, naveli su iz ove institucija.
Skupština je na predlog grupe poslanika Demokrata početkom maja usvojila izmjene Zakona o igrama na sreću, koji je između ostalog dodatno predvidio obavezu formiranja preduzeća “Državna lutrija” do 31. decembra ove godine. Međutim, tadašnji predsjednik Milo Đukanović nije potpisao taj zakon, jer je prethodno donio spornu odluku o raspuštanju parlamenta, tako da on nije stupio na snagu.
Ovaj zakon je trebalo da pojednostavi formiranje preduzeća, jer bi sve nadležne institucije dobile zakonski rok za završetak tog posla. Kako zakon nije stupio na snagu, nastavljene su aktivnosti za osnivanje preduzeća po sadašnjem zakonu, što je bila složenija procedura. Važeći zakon ne predviđa posebno državno preduzeće za lutrijske igre, već bi se ono za koncesiju ravnopravno takmičilo za privatnim firmama.
Iz Uprave navode da je početkom godine došlo do kašnjenja u pripremi neophodnih izmjena zakona o igrama na sreću, kao i pravilnika, a da je kasnija blokada parlamenta i neusvajanje zakona onemogućilo formiranje državnog preduzeća.
Nova zakonska rješenja trebala su i da omoguće dugo očekivano unapređenje sistema online nadzora svih priređivača igara na sreću ISONIS. Takođe, planirane su bile i izmjene Zakona o inspekcijskim poslovima kako bi se inspekcija za igre na sreću vratila u nadležnost Uprave za igre na sreću, što je trebalo doprinijeti efikasnijoj kontroli priređivača.
Objedinjavanje inspekcije i uprave tražile su i Državna revizorska institucija i finansijsko-obavještajna jednica Uprave policije.
“Ključno je da svi zakonski predlozi nisu na vrijeme ušli u skupštinsku proceduru, a nakon što su u Skupštini usvojeni, našli su se u setu zakonskih propisa koji nisu potpisani od tadašnje predsjednika države”, naveli su iz Uprave.
U obrazloženju izmjena Zakona, koje su Demokrate predložile Skupštini, navedeno je da bi uspostavljanje državnog preduzeća koje bi imalo isključivo pravo priređivanja lutrijskih igara na sreću, imalo višestruki značaj za državu.
“To bi bio značajan izvor prihoda državnog budžeta i kreiranja značajne sume sredstava za humanitarne aktivnosti, kao i društveno-odgovorno poslovanje. Ovo rješenje bi doprinijelo većoj kontroli priređivanja igara na sreću, podizanju regularnosti na najviši nivo, kao i izbjegavanju zloupotreba”, navedeno je u ovom obrazloženju.
Lutrijske igre u Crnoj Gori prestale su da se priređuju krajem 2016. godine kada je privatnoj Lutriji Crne Gore istekla koncesija. Lutrija je osnovana 1960. godine i bila je državna do 2005. godine. Njen vlasnik je sada Sava Grbović, a bavi se igrama na sreću u automat klubovima i emitovanjem televizije “7”.
Državni prihodi od kocke povećani za 110 odsto ili 12 miliona
Iz Uprave za igre na sreću navode da su u protekle dvije godine pokretali brojne inicijative i predloge za izmjenu zakonskih i podzakonskih propisa iz ove oblasti.
“Fokus naših predloga odnosi se na uvođenje obaveze plaćanja varijabilnog dijela koncesione naknade za priređivanje igara na sreću putem interneta, s obzirom na činjenicu da je u pitanju vid priređivanja igara na sreću sa ogromnim prometom i koji je u kontinuiranom rastu. Upućeni predlozi u ovom dijelu i pored svestranih zalaganja, nisu stupili na snagu. Na ovaj način prihod državnog budžeta na godišnjem nivou povećao bi se značajno, u rasponu od nekoliko miliona do mogućih desetina miliona eura”, naveli su iz Uprave.
Oni kažu da su i pored neusvajanja tih zakona, odgovornim ponašanjem uspjeli značajno povećati prihode državnog budžeta po osnovu igara na sreću, tako da će oni za 110 odsto biti veći u odnosu na planirane. U budžetu za 2023. godinu trebalo je da iznosi 10,6 miliona eura, ali će oni zahvaljujući radu Uprave iznositi 22 miliona eura.
“Uprava za igre na sreću nastaviće sa upućivanjem predloga nadležnom ministarstvu i organima državne uprave kako bi se povećali prihodi državnog budžeta i bolje uredila oblast igara na sreću sa akcentom da se Upravi za igre na sreću omogući poboljšan modalitet kontrole i strožih zakonskih i podzakonskih rješenja”, naveli su iz ove institucije.
Na čekanju je i unapređenje nadzora priređivača
Jedna od inicijativa Uprave bila je i unapređenje ISONIS-a (informacioni sistem online nadzora igara na sreću) koja takođe nije realizovana, iako postoji opredijeljen novac za tu namjenu.
Vlada Slovačke je donirala Crnoj Gori još 2017. godine milion eura za unapređenje Zakona o igrama na sreću i ISONIS-a.
“Za sve ovo vrijeme, nisu vršene aktivnosti unapređenja ISONIS-a. Poseban akcenat treba staviti na zalaganje Uprave za igre na sreću u posljednje dvije godine da se konačno pristupi unapređenju ovog sistema koji bi omogućio bolji nadzor priređivanja igara na sreću i drastično povećao prihod po osnovu priređivanja igara na sreću. Predlozi uprave u posljednje dvije godine ostali su bez odgovora ili konkretnih aktivnosti od strane nadležnih organa (Vlada i Skupština). Napominjemo da Uprava za igre na sreću nema pristup navedenim sredstvima - donaciji Slovačke”, naveli su iz Uprave.
( Goran Kapor )