Rukovodioce u kulturi birati na javnim konkursima

Neophodno je da se prilikom postavljanja rukovodilaca i rukovoditeljki nacionalnih institucija kulture, ali i svih upravnih struktura, uvede praksa izbora putem javnih i transparentnih konkursa, konstatuje za “Vijesti” filmski reditelj i profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju Nikola Vukčević.

Sa time je saglasna i likovna umjetnica i aktivistkinja Tanja Markuš.

“Bilo bi korisno da javnost bude ne samo informisana o procesu kandidature i izbora, već da taj poziv bude javan i otvoren za profesionalce iz oblasti, među kojima će se birati oni sa najboljim referencama i ostvarenim rezultatima u sferi kulture, bez obzira na njihovu partijsku (ne)pripadnost. Postoje struke koje su usko vezane za polje kulture i umjetnosti i čija je metodologija primjenljiva na ove oblasti, ali medicina sigurno nije jedna od njih”, rekla je ona “Vijestima”.

Markuš i Vukčević to su kazali “Vijestima” povodom najavljenog imenovanja doktorke fizijatrije Tamare Vujović iz Demokratske Crne Gore, na čelo Ministarstva kulture i medija u 44. Vladi Crne Gore. Postavljanje Tamare Vujović za ministarku kulture izazvalo je nezadovoljstvo kulturnih djelatnika koji su prethodnih dana uputili više saopštenja tim povodom i najavili protest 31. oktobra ispred Skupštine Crne Gore.

Reagovanja su potpisala 23 strukovne organizacije i brojni pojedinci, a sagovornici “Vijesti” ranije su kazali da podrška konstantno raste i stiže sa raznih adresa. Vukčević je “Vijestima” potvrdio da je saglasan sa stavom kolega da se javno, jasno i otvoreno prekine sa negativnom praksom i predstavio je potencijalno rješenje.

“Treba prioritetno pristupiti ispunjavanju osnovnog uslova za dostojanstveno djelovanje kulture: da se prilikom izbora ministarke/ra kulture pažljivo biraju najbolje kandidatkinje/ti sa izuzetnim profesionalnim referencama u polju kulture koje potvrđuju i ozbiljni i mjerljivi rezultati u praksi. Da se pristupi izmjenama postojeće legislative koja uređuje sektor kulture sa najboljim praksama, uz temeljnu analizu stanja i potreba, da se omogući organizovanje široke platforme dijaloga u sektoru kulture koja bi radila na depolitizaciji, dekorupciji, depatrijarhalizaciji sektora kulture, upravnih i savjetodavnih tijela unutar institucija i Ministarstva kulture”, kaže Vukčević, uz to dodaje izbor putem javnih konkursa i pita šta ima loše u takvoj praksi.

Vujović je ranije "Vijestima” kazala da se neće povući iz trke za poziciju ministarke kulture iako su potpisnici reagovanja to tražili od nje. Ona tvrdi da ponuđeno mjesto ne bi prihvatila, da ne misli da može doprinijeti. Vujović je istakla i da je od 2017. do 2020. godine bila savjetnica za kulturu i društvene djelatnosti predsjednika Opštine Herceg Novi. U reagovanjima strukovnih udruženja to nije navedeno, pa je posumnjala u motive javnog istupa.

Reditelj i profesor Vukčević kaže da to nije ni dovoljna ni ubjedljiva preporuka.

“Angažman savjetnice nije referenca iz biografije kandidatkinje koju je neko od predstavnika strukovnih udruženja zaboravio da spomene... Već je to referenca ispod svakog minimuma spominjanja u bilo kom društvu koje drži do škole, dometa, principa, pravde, standarda, pa zato nije spomenuta. Afinitet nije dovoljan”, upozorava on.

Potpisnicima reagovanja je i angažman u Herceg Novom bio i problematičan, a podsjetili su i da je u tom periodu na jednom od Praznika mimoze nastupila turbo-folk pjevačica Svetlana Ceca Ražnatović.

“Pitanje je na osnovu kojih referenci je Tamara Vujović odabrana za poziciju savjetnice kulture Opštine Herceg Novi, koju navodi kao jedinu referencu svoje kompetencije u ovoj oblasti i da li je izboru prethodio javni konkurs za datu poziciju? Referenca kulturnih dometa kandidatkinje je činjenica da je upravo tokom njenog mandata na mjestu savjetnice 50. jubilarni Praznik mimoze, dakle jedan od simbola Herceg Novog, zatvoren koncertom Svetlane Cece Ražnatović, uprkos protivljenju jednog broja građana”, kažu potpisnici reagovanja.

Buduća ministarka se juče javnim saopštenjem obratila javnosti i dodala da je jedan od osnovnih motiva da prihvati “nominaciju za ministarsko mjesto u jednom od najvažnijih resora za jedno društvo” bio predanost i posvećenost ljudi iz struke.

“...Koju svakodnevno, u ne baš lakim uslovima i okolnostima, unose kulturni stvaraoci i svi zaposleni u resoru kulture i medija u očuvanje i razvoj kulture i kulturne baštine naše zemlje”, kaže Vujović i dodaje da je svjesna da postoje “određeni otpori u vezi s njenim imenovanjem” i da “u priču koja mora biti zajednička, ulazimo sa bitno udaljenih stajališta”.

“A za tim zaista nema potrebe, jer od svih predubjeđenja i neopravdanih rezignacija, važnije je zajedničko dobro”, poručila je.

Vukčević je naglasio da njegov i stav kolega nijesu usmjereni na ličnost kandidatkinje, već na partitokratski princip delegiranja javnih službenika.

“Kolege iz strukovnih udruženja i kompanija smatraju da je krajnje degradirajuće predložiti za ministarku kulture i medija osobu koja nema reference za vođenje kulturne politike našeg društva i rješavanje nagomilanih problema sa kojima je ono suočeno u toj djelatnosti, jer bez adekvatnih refenci i adekvatnog iskustva neće znati šta je važno, a šta nije. U potpunosti sam saglasan sa time, i uz nekakvo makar elementarno uvažavanje diploma i referenci mojih/naših kolega, zapitaću se treba li još neko da ukaže da biti savjetnik za kulturu Opštine Herceg Novi, uz uvažavanje, nije i ne može biti referenca/iskustvo koje će prepoznati ukupne izazove stvaralaštva, kulturne baštine, kreativnih industrija, institucijalne i nezavisne scene, nije referenca koja uliva povjerenje u podizanje standarda sada kad su svi resursi pred kolapsom, kad je kandidat bez jasnog i iskustvenog doživljaja brojnih izazova i bez iskustvene vizije daljeg razvoja”, komentariše Vukčević.

Vujović je u saopštenju iznijela da će kulturnu scenu Crne Gore, u saradnji sa svim poslenicima iz svijeta kulture, podići na viši nivo i ostvariti promjene.

“Želim naglasiti da je moj cilj da uspostavim otvorenu i konstruktivnu saradnju s vama, kako bismo zajedno unaprijedili kulturnu scenu naše zemlje. Naša zajednička uloga je od presudnog značaja za očuvanje kulturnog identiteta i daljnji razvoj kulturnih i medijskih sektora. Osoba sam koja razumije važnost dijaloga i saradnje kako bismo donijeli dobre odluke koje će imati pozitivan uticaj na sve nas. Stoga, pozivam vas da zajedno radimo na stvaranju novih zakona i principa rukovođenja koji će odražavati stvarne potrebe našeg resora”, dodaje ona.

Filmski reditelj i građanski aktivista Mladen Ivanović za “Vijesti” je kazao da kultura Crne Gore nema vremena za još jedan eksperiment kakvi su bili Aleksandar Bogdanović, Vesna Bratić i Maša Vlaović koji su posljednji bili na čelnim pozicijama tog resora. Vukčević potvrđuje da “nismo spremni za još jedan eksperiment nad nama”.

“Nakon 30-ak godina nedvosmislene i uočljive negatvne selekcije, nakon korone koja je do prosjačkog štapa dokusurila nezavisne umjetnike, nakon poprilično godina vidno promašene politike u kulturi (nepotizam, amaterizam i netransparentnost), u zemlji dubokih podjela koje samo kultura i umjetnost mogu nadvisiti univerzalnim vrijednostima i profesionalizmom, naše društvo i poslenici u kulturi više nismo spremni za još jedan eksperiment nad nama”, konstatuje on.

“Trebaju nam najbolji da rukovode resursima i našim navodnim dilemama, jer resursi nisu nepresušni (u odnosu na dileme)”, kaže Vukčević i dodaje da se za njega “ništa nije promijenilo od našeg 30. avgusta u tom nesređenom mastodontu koji volim, i to toliko da ga nikada ne bih nazvao pojmom ‘Banana republika’”.

( Jelena Kontić )