Mandatar obećava: Potpuna usaglašenost sa spoljnom politikom EU, poštovanje NATO obaveza, jačanje regionalne saradnje...

Crna Gora će svoju spoljnu politiku tokom mandata 44. vlade sprovoditi rukovodeći se strateškim nacionalnim interesima, kroz četiri glavna spoljnopolitička prioriteta - punopravno članstvo u Evropskoj uniji (EU), aktivno i kredibilno članstvo u NATO-u, unapređenje dobrosusjedskih odnosa i jačanje uloge države u multilateralnim organizacijama.

To, između ostalog, piše u programu rada buduće vlade (ekspoze), koji je mandatar za sastav izvršne vlast i lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić dostavio danas parlamentu.

U dijelu dokumenta naslovljenom "Dio Evrope, otvoreni ka svijetu", navodi se da je dinamika geopolitičkih kretanja, uzrokovanih agresijom Rusije na Ukrajinu i sukobima na Bliskom istoku, uslovila pojavu novih izazova na globalnom planu, te oživjela politiku proširenja EU.

Realna prilika za ulazak u EU

"Sada se, jasnije nego ikad prije, Crnoj Gori ukazuje realna prilika da postane prva sljedeća članica Unije i tako ostvari svoj glavni spoljnopolitički cilj. U tom smislu, vrijedi ponoviti da će Crna Gora nastaviti da bude stoprocentno usaglašena sa vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije", piše u ekspozeu.

U dokumentu stoji da se Crna Gora trenutno nalazi u ključnoj fazi pristupnih pregovora s EU, i da se očekuje ispunjenje preostalih privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, kako bi se stvorile pretpostavke najprije za dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila IBAR, a potom i završnih mjerila.

"Ispunjenjem privremenih mjerila omogućiće se intenziviranje pregovaračkog procesa... Ključni preduslov za nastavak i okončanje procesa realizacije neispunjenih privremenih mjerila je imenovanje najvažnijih nosilaca pravosudnih funkcija...", navedeno je.

Ministarstvo evropskih poslova će, kako je istaknuto, imati zadatak da unaprijedi koordinaciju, a odgovornost za sprovođenje preuzetih obaveza u vezi s pristupanjem EU biće podignuta na još viši nivo.

Integracija u EU je sada, piše u skepozeu, realnija nego ikad "jer imamo priliku da kroz najavljeni Plan rasta za Zapadni Balkan i prije samog pristupanja EU omogućimo građanima da osjete benefite jedinstvenog evropskog tržišta".

"Pomenuti Plan podrazumijeva sprovođenje reformi i ispunjavanje standarda EU, ali istovremeno i omogućava pristup Jedinstvenom evropskom tržištu u ključnim oblastima kao što su: elektronska trgovina, beskontaktno plaćanje, drumski transport, električna energija, itd, što će omogućiti da se crnogorski građani i privreda približe EU. Sprovođenje reformi biće praćeno značajno većim fiansiranjem od strane EU koje podrazumijeva paket investicija od 6 milijardi eura, i to 2 milijarde eura donacija i 4 milijarde eura kredita, što predstavlja veliki potencijal koji ova vlada treba da iskoristi", navedeno je.

Poštovanje obaveza iz članstva u NATO-u

U dokumentu piše da će kroz članstvo u NATO-u vlada nastaviti da unapređuje međunarodni položaj Crne Gore, osnažuje bezbjednosnu i odbrambenu politiku države i doprinosi međunarodnom i regionalnom miru i stabilnosti.

"Vlada će punim kapacitetima realizovati ciljeve Saveza, a kredibilnim članstvom ćemo nastaviti da implementiramo zajedničke politike i obaveze koje iz toga proističu. Vodeći se principima saradnje i međusobnog uvažavanja, vlada će nastaviti da jača dobrosusjedske odnose i regionalnu saradnju, prvenstveno uvažavajući svoje nacionalne interese, ali i prepoznajući brojne ekonomske, istorijske i kulturne veze sa državama u regionu", dodaje se.

U ekspozeu objavljenom na sajtu parlamenta piše da će buduća vlada biti opredijeljena da ojača ulogu Cme Gore u multilateralnim organizacijama, prvenstveno kroz aktivnosti u Ujedinjemm nacijama, OEBS-u i Savjetu Evrope, "posebno u domenima očuvanja međunarodnog mira i bezbjednosti i ljudskih prava".

Vlada će se, kako je najavljeno, fokusirati na kadrovsko osnaživanje i posebnu pažnju posvetiti edukaciji mlađeg dlplomatskog kadra. Obećano je i da će biti intenzivirane aktivnosti u domenu ekonomske diplomatije i da će značajno biti unaprijeđen rad u "često zanemarenim, a za našu državu izuzetno značajnim, oblastima kulturne i naučne diplomatije".

"Kroz digitalnu diplomatiju, odnosno upotrebu savremenih informaciono-komunikacionih tehnologija, pokrenućemo novu dimenziju modernizacije i povećati vidljivost naše države na međunarodnom planu", dodaje se.

Vlada će, piše u ekspozeu, uraditi i procjenu mogućnosti širenja diplomatsko-konzularne mreže, u cilju što efikasnije realizacije vanjskopolitičkih prioriteta.

"U okviru postojeće mreže, brojne misije Cme Gore, nažalost, funkcionšu bez ambasadora već neko vrijeme. Ministarstvo vanjskih poslova će stoga imati zadatak da što hitnije pripremi neophodne analize i predloge, kako bi se upražnjena mjesta popunila. Shodno tome, u procesu predlaganja ambasadora ćemo strogo voditi računa o zakonskim i kvalitativnim kriterijumima, kako bi upravo najbolji kandidati, od reputacije i integriteta, a sa zavidnim biografijama i adekvatnim vještinama mogli dostojno predstavljati Crnu Goru u svijetu".

U vrhu prioriteta učešće u NATO misijama

"Jaka Vojska, jaka Crna Gora" - tako je Spajić naslovio dio ekspozea posvećen Vojsci. Najavljuje da će Ministarstvo odbrane aktivno raditi na unapređivanju svih kapaciteta za implementaciju NATO politike odbrane, a prije svega kroz jačanje zakonodavnog okvira, unapređivanje sistema odbrane, modernizaciju i jačanje profesionalnih standarda.

"Odbrambeni ciljevi Cme Gore zaštita suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti zemlje, doprinos razvoju kapaciteta i sposobnosti Alijanse, očuvanje mira i bezbjednosti u regionu i svijetu, razvoj otpornosti, civilne spremnosti i sposobnosti za krizno upravljanje, strateška su orjentacija za sve buduće planove i aktivnosti Ministarstva odbrane. Imajući u vidu kontinuirani porast bezbjednosnih prijetnji i rizika, implementacija ciljeva i koncepata NATO-a, te učešće u međunarodnim mirovnim misijama, vježbovnim i drugim aktivnostima Alijanse, biće u vrhu prioriteta Ministarstva odbrane", piše u ekspozeu.

Kao dio kolektivnog sistema odbrane, kako se dodaje, nastaviće da ulažu u modernizaciju, kako bi Ministarstvo i Vojska bili spremni da odgovore svim zadacima.

"U tom cilju, ključni prioriteti Ministarstva odbrane biće usmjereni na aktivni angažman za jačanje spremnosti Vojske Crne Gore za odvraćanje i odbranu i izgradnju kapaciteta za unapređivanje ciljeva sposobnosti. Izdvajanje dva odsto BDP-a za potrebe sistema odbrane, ulaganje u modemizaciju jedinica Vojske Crne Gore, konstantno unapređivanje uslova za rad i uvježbavanje u objektima Vojske Crne Gore, usavršavanje i edukacija, te poboljšanje standarda zaposlenih u Vojsci i Ministarstvu, najznačajnije su programske aktivnosti rada Ministarstva odbrane".

Pooštravanje kazni za napade na novinare

U ekspozeu, Spajić kao jedan od prioriteta vlade navodi kreiranje uslova za puno ostvarivanje prava na slobodu medija i slobodu govora.

"S tim u vezi, a u skladu sa strateškim ciljevima definisanim Medijskom strategijom 2022-2026, u kontinuitetu ćemo raditi na poboljšanju kvaliteta informisanja građana. I svjesni značaja tačnog, objektivnog i blagovremenog informisanja, usaglasićemo nacionalni regulatorni okvir u ovoj oblasti sa EU direktivama i unaprijediti ambijent za fer tržišno poslovanje medija, promovišući transparentnost i medijski pluralizam", piše u ekspozeu.

Najavljena je podrška daljoj profesionalizaciji Javnog servisa, podsticanje razvoja istraživačkog novinarstva i rad na stvaranju ambijenta u kojem su mediji slobodni i nezavisni, oslobođeni od političkih, finansijskih ili bilo kakvih drugih uticaja.

"Posebnu pažnju ćemo posvetiti jačanju samostalnosti i povećanju ingerencija Agencije za elektronske medije. Svjesni značaja digitalizacije u svim segmentima poslovanja, fokusiraćemo se na proces digitalne transformacije u medijima koji će biti jedan od najznačajnijih strateških ciljeva u ovoj oblasti".

Spajić obećava da će raditi i na unapređenju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih u medijima i slobodnih novinara/fotoreportera i kreiranju bezbjednog ambijenta za njihov rad, kroz iniciranje kvalitetnih zakonskih rješenja koja će omogućiti njihovu adekvatnu pravnu zaštitu, između ostalog i kroz pooštravanje kazni za napade na novinare.

"Nastavićemo rad na unapređenju medijske pismenosti svih segmenata društva, jačanju medijskog pluralizma i zaštititi kulturne raznolikosti. Takode ćemo raditi na jačanju mehanizama zaštite slobode izražavanja na internetu, unapređujući zakonsku regulativu u ovoj oblasti, a iniciraćemo da govor mržnje u Krivičnom zakoniku bude definisan kao posebno krivično djelo".

( Nikola Dragaš, Biljana Matijašević )