Zavod za zapošljavanje potražuje 12 miliona, krediti bili i za glasove

Zavod za zapošljavanje poslao je opomene pred prinudnu naplatu više od hiljadu kredita vrijednih oko 12 miliona eura, koji su još od 1999. godine dijeljeni za samozapošljavanje, a nikada nisu vraćeni, niti su prethodne uprave te institucije pokretale to pitanje, saznaju “Vijesti”.

Inicijativu je pokrenuo predsjednik Upravnog odbora Zavoda Dejan Vojvodić, nakon što je od službi tražio podatke o isplaćenim i nevraćenim kreditima. Proceduru opomene i prinudne naplate u ime Zavoda pokreću banke koje su u periodima izdavanja kredita imale ugovor sa Zavodom o takozvanim komisionim poslovima i kojima je tada unaprijed plaćeno da u ime Zavoda prate i naplaćuju ove kredite.

Prema programu kreditiranja samozapošljavanja iz 1999. i iz 2005. godine ukupno je za te namjene preko Zavoda i komisionih banaka utrošeno 48 miliona eura državnog novca. Ti povoljni krediti davani su sa simboličnim kamatama, tako da je ukupan iznos za vraćanje bio 54 miliona eura. Od tog iznosa nikada nije vraćeno 12 miliona eura ili oko 22 odsto ukuno odobrenih kreditnih sredstava.

Niko od prethodnih uprava nije pokretao pitanje

Dobitnici tih povoljnih kredita trebali su da na Zavod prenesu fiducijom - zalogom, pravo na neku nekretninu veće vrijednosti od izdatog kredita. Međutim iako su neki platili tek jednu ratu, prinudna naplata protiv preko hiljadu korisnika, među kojima ima dosta poznatih članova i aktivista bivših vladajućih stranaka, nikada nije pokretana ni od rukovodstva Zavoda ni komisionih banaka. Od tada se promijenilo šest direktora i više predsjednika i članova upravnih odbora.

Njihovo nepostupanje, prema informacijama “Vijesti”, sada može da ima i krivičnu odgovornost, jer je moguće da je jedan dio tih kredita zastario ili da se prinudnom naplatom, nakon isteka i dvije decenije od odobravanja kredita, neće naplatiti potrošeni državni novac.

Dobitnici tih kredita proteklih dana dobijaju upozorenja banaka da moraju cijeli preostali dio duga da vrate u roku od 15 dana ili će im preko fiducije biti oduzeta založena imovina. Nakon toga biće im obračunata i zatezna kamata za period od kada su trebali da vrate kredit do konačne uplate.

Vojvodić je “Vijestima” kazao da ovi problemi ranijih godina nijesu rješavani na zadovoljavajući način već su gurani ispod tepiha, i prećutno je prolongirana naplata višemilionskog duga.

“Prije par mjeseci Upravni odbor dao je nalog Zavodu da ozbiljnije pristupi praćenju datih kredita. Takođe dati su nalozi svim bankama preko kojih su krediti za samozapošljavanje plasirani da moraju obavijestiti sve dužnike o svojim obavezama u protivnom Zavod ima zakonske mehanizme da naplati svoja potraživanja, jer krediti koji su dati nisu poklonjeni”, kazao je Vojvodić.

Partije obećavale da se krediti ne moraju vraćati

On navodi primjer da imaju slučajeva gdje su isplaćeni krediti za samozapošljavanje u iznosu od 15.000 eura, a da korisnici nisu vratili ni sto eura od 2005. godine. Ukazuje i na mogućnost da su ti krediti korišćeni za političke, odnosno stranačke potrebe.

“Prekida se praksa lažnih obećanja da će krediti biti oprošteni ili anulirani, a za uzvrat davanja političkih glasova. Ovih dana imamo razne prigovore od strane građana da im je ‘obećano’ od nekih političkih subjekata da su krediti otpisani, anulirani i da iste neće vraćati. Krediti za samozapošljavanje moraju biti vraćeni u državnu kasu. Postavlja se pitanje šta su radili raniji menadžmenti i upravni odbori Zavoda, o čemu su vodili računa ako nisu o državnoj imovini. Smatram da treba da postoji odgovornost na svim nivoima, a za propuste i nanesenu štetu odgovornost mora da postoji”, kazao je Vojvodić.

Dugogodišnji direktori Zavoda iz ovog perioda bili su bračni par Vukica i Zoran Jelić, Suljo Mustafić.. dok je u više mandata predsjednica Upravnog odbora bila Ranka Pavićević, a prije nje Arijana Nikolić Vučinić...

Da li će neko odgovarati?

Vojvodić javno postavlja pitanje zašto i same banke nisu reagovale na vrijeme prilikom kašnjenja shodno ugovorenim obavezama, a avansno su plaćene od Zavoda da prate realizaciju plasiranih kredita.

“Da li je neko to prećutno puštao? Zašto je Zavod i tadašnji Upravni odbor kao kolektivni organ to dopustio? Da li su nastale zastare potraživanja u nekim slučajevima i da li će neko snositi odgovornost za ovakvo nesavjesno postupanje prema državnoj imovini?”, kazao je Vojvodić navodeći da će Zavod uraditi sve što je u njegovoj nadležnosti da se ovi dugovi naplate i vrate državi.

Greška bio raskid sa Prvom

Najviše ovih kredita dijeljeno je komisiono preko Prve banke, nekadašnje Montenegro banke koja je sada NLB banka, bivše Podgoričke banke čiji je pravni nasljednik Crnogorska komercijalna banka...

Vojvodić navodi i da je prethodni menadžment i Upravni odbor Zavoda napravio veliku grešku kada je jednostrano raskinuo ugovor sa Prvom bankom, jer je time otežao naplatu potraživanja a da je za te usluge toj banci već bilo plaćeno.

“Napravili su veliku grešku kada su raskinuli komisioni ugovor sa Prvom bankom, kojoj je Zavod već avansno platio da prati realizaciju kredita za samozapošljavanje koji su plasirani građanima za pokretanje sopstvenog biznisa kao i ostalim bankama. Tim raskidom je nanesena dodatna šteta Zavodu, koji je sadašnji Upravni odbor i menadžment Zavoda morao da ispravlja pod drugim uslovima za plaćanje praćenja realizacije tih starih kredita”, kazao je Vojvodić.

Vlada Crne Gore, u februaru je 1999. godine donijela je Program za kontinuirano stimulisanje zapošljavanja i preduzetništva u Crnoj Gori. Putem tog programa su se dodjeljivala kreditna sredstva za realizaciju biznis ideja koje u sebi sadrže novo zapošljavanje, a sve u cilju podsticanja razvoja preduzetništva i malih preduzeća. Taj program je 2008. godine unaprijeđen donošenjem Inoviranog programa za kontinuirano stimulisanje zapošljavanja i preduzetništva u Crnoj Gori.

Poboljšaće sprovođenje i naplatu potraživanja

Vojvodić navodi da su, u skladu sa zaključenim ugovorima, banke bile zadužene za vođenje sudskih sporova protiv korisnika kredita koji su zloupotrijebili kredite ili ih nisu vraćali u skladu sa planom otplate.

“Protekom vremena od više od dvije decenije pojedine banke su ugašene, sa pojedinim bankama je došlo do raskida ugovora, a u nekim bankama je pokrenut stečajni postupak. Za kreditne plasmane koji su praćeni u tim bankama, pokretanje sudskih postupaka i njihovo vođenje je bilo dominantno u ingerencijama sektora koji se u Zavodu bavi pravnim poslovima od koga kao Upravni odbor očekujemo da pospješi dalju proceduru sprovođenja i naplatu potraživanja”, kazao je Vojvodić.

( Goran Kapor )