Bivši direktor RTV Pljevlja Dejan Miličić traži funkcionersku naknadu

Bivši direktor RTV Pljevlja odbio ponudu da bude urednik dokumentarnog programa. Nakon smjene lokalne vlasti, skoro svi direktori preduzeća i ustanova koje je postavila bivša DPS vlast, tražili isplatu naknada

3305 pregleda1 komentar(a)
Zgrada u kojoj je smještena RTV Pljevlja, Foto: Goran Malidžan

Bivši direktor Radio Televizije Pljevlja Dejan Miličić odbio je ponudu Savjeta tog javnog servisa da bude raspoređen na mjesto urednika dokumentarnog programa i traži da mu se odobri pravo na primanje naknade po prestanku funkcije u trajanju od 12 mjeseci.

Savjet lokalnog Javnog emitera RTV Pljevlja nedavno je konstatovao prestanak funkcije Miličiću, nakon što mu je 15. oktobra istekao mandat. Miličić je na čelu Lokalnog javnog servisa bio dva mandata.

Za vršiteljku dužnosti izabrana je Vinka Gogić, dugogodišnja novinarka RTV Pljevlja.

“Odbijam ponudu Savjeta za radno mjesto urednika dokumentarnog programa zbog komplikovane i nesigurne procedure zapošljavanja u opštinama koje su u reprogramu poreskih dugovanja. Ostajem pri zahtjevu da mi Savjet odobri pravo na naknadu po prestanku funkcije u skladu sa članom 36. Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru”, naveo je Miličić u odgovoru na ponudu Savjeta RTV Pljevlja.

U članu 36. na koji se poziva Miličić piše da prava na naknadu iz člana 22 stav 1 i člana 23 st. 1 i 2 iz Grupe poslova A, B i C ovog zakona koje je profesionalno obavljalo funkciju ima pravo da nakon prestanka funkcije jednu godinu prima naknadu u visini zarade koju je primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje.

Naknada iz stava 1 ovog člana ostvaruje se na lični zahtjev korisnika, koji se podnosi najkasnije 30 dana od dana prestanka funkcije.

Ovo pravo prestaje prije utvrđenog roka ako korisnik zasnuje radni odnos, bude izabran, imenovan ili postavljen na drugu funkciju na osnovu koje ostvaruje zaradu, ostvari pravo na penziju ili to zatraži. Pravo se može produžiti za još godinu dana, ako u tom periodu njegov korisnik stiče pravo na penziju.

Miličiću nedostaju četiri godine do pune penzije.

Da li Miličić ima pravo da mu se 12 mjeseci isplaćuje zarada odlučiće Savjet na jednoj od narednih sjednica. Predsjednik Savjeta Vaso Knežević nije mogao da precizira kada će to biti.

U imovinskom kartonu koju je dostavio Agenciji za sprečavanje korupcije, Miličić je naveo da je tokom prošle godine zarađivao 1.277 eura.

Nakon smjene lokalne vlasti u Pljevjima skoro svi direktori pljevaljskih preduzeća i ustanova koje je postavila bivša lokalna vlast predvođena Demokratskom partijom socijalista tražili su isplatu naknada, a dio njih je odustao nakon što im im je ponuđeno radno mjesto u ustanovama i preduzećima u kojima su rukovodili.

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš ranije je kazao da su svi direktori opštinskih preduzeća i ustanova, koje je postavila bivša lokalna vlast predvođena Demokratskom partijom socijalista, imali identične ugovore.

“Oni nemaju pravo po zakonu da im se isplati optremnina i mi im otpremnine nećemo isplatiti. Mi smo bili korektni i ponudili smo im da u nivou stručne spreme ostanu da rade, iako to nismo morali da uradimo. Neki su prihvatili da bi kasnije odbili”, rekao je ranije Vraneš Vijestima.

Odbor direktora opštinskog preduzeća Čistoća u Pljevljima odbio je zahtjev bivšeg izvršnog direktora Saše Ječmenice (DPS) da mu isplati naknada zarade u skladu sa ugovorom koji je potpisao sa bivšim Odborom direktora.

Ječmenicu je novi Odbor direktora jednoglasno razriješio dužnosti 21. juna, jer, kako je navedeno u obrazloženju nije predložio godišnji program rada za ovu niti je podnio izvještaj o radu za prethodnu godinu, iako mu je to bila zakonska obaveza.

Sedam dana nakon što je smijenjen Ječmenica je podnio zahtjev za isplatu naknade zarade, a u zahtjevu je naveo da je shodno ugovoru o radu koji je potpisao sa bivšim Odborom direktora u novembru 2021, u slučaju prestanka mandata prije isteka vremena na koji je izabran, stiče pravo da u Čistoći bude raspoređen na radno mjesto sa odgovarajućom stručnom spremom na neodređeno vrijeme, odnosno da mu se isplaćuje naknada zarade u visini od tri četvrtine ličnog dohotka do isteka mandata.

Ječmenica je najavio podnošenje tužbe protiv odgovornih u preduzeću.

Belis Pojatić, bivši direktor Galerije “Vitomir Srbljanović” kazao je da se on nije pozivao na ugovor koji je potpisao sa bivšim Savjetom te ustanove, ali je rekao da je podnio zahtjev za isplatu funkcionerske nakade u trajanju od godinu ili dvije s obzirom da on za godinu i po stiče uslov za penziju.

Prema nezvaničnim informacijama, bivša direktorica Biblioteke “Stevan Samardžić” Đina Bajčeta odbila je radno mjesto koje joj je nuđeno i smatra da ima pravo na isplatu otpremnine u visini od 24 lična dohotka. Njen ugovor sa Narodnom bibliotekom ističe u januaru naredne godine, a za godinu i po stiče uslov za penziju.

Umjesto isplate otpremnine, bivši direktor Centra za kulturu Nebojša Rubežić prihvatio je ponuđeno radno mjesto, kao i bivši izvršni direktor preduzeća za lokalne puteve Dragan Jovović.

Dio bivših funkcionera je odustao od zahtjeva za isplatom naknada, nakon što im im je ponuđeno radno mjesto u ustanovama i preduzećima u kojima su rukovodili. Predsjednik Opštine Dario Vraneš ranije je kazao da su svi direktori opštinskih preduzeća i ustanova, koje je postavila bivša lokalna vlast predvođena Demokratskom partijom socijalista, imali identične ugovore