Moždani prijeti nakon 55. godine: Od početka godine u KCCG-u liječeno 148 pacijenata
Klinički centar prosječno uradi oko 19 trombektomija na 100.000 pacijenata, a kažu da će rezultati biti još bolji kada se aktivnije ukjuče i drugi centri iz države u mrežu za akutni moždani udar
Za prvih deset mjeseci ove godine na Klinici za neurologiju Kliničkog centra (KC) liječeno je 148 pacijenata sa dijagnozom moždanog udara, jednog od najčešćih uzročnika smrti.
Povodom Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara, koji se u svijetu obilježava 29. oktobra, načelnica Odjeljenja intenzivnog neurološkog liječenja sa jedinicom za moždani udar Zilha Idrizović kazala je da se stopa obolijevanja udvostručava svakih deceniju kod starijih od 55 godina i da muškarci češće obolijevaju.
Idrizović kaže da je kod dijela pacijenata koji su zadovoljavali kriterijume primijenjena trombolitička terapija i/ili mehanička trombektomija - savremene terapijske procedure za liječenje moždanog udara koje se više godina uspješno primjenjuju u KC.
“U 2022. godini su urađene 44 mehaničke trombektomije, od čega je najveći broj pacijenata bio iz Podgorice (37), te je broj urađenih trombektomija na 100.000 stanovnika oko 19 pacijenata. Komparativno, u Njemačkoj se na godišnjem nivou uradi 20 na 100.000 stanovnika. Do oktobra 2023. godine su urađene 24 mehaničke trombektomije, gdje je opet Podgorica zastupljena ubjedljivo najviše. Prosjek u susjednim zemljama je oko sedam trombektomija na 100.000, te su rezultati našeg tima za moždani udar zasada odlični, a biće još bolji kada se aktivnije uključe i drugi centri iz države u mrežu za akutni moždani udar”, ističe Idrizović.
Dvije grupe faktora rizika
Govoreći o faktorima rizika, Idrizović kaže da se faktori rizika dijele na one na koje se ne može uticati i na one koje promjenom stila života ili primjenom terapije mogu značajno smanjiti vjerovatnoću nastanka posljedičnog moždanog udara.
“U prvu grupu spadaju pol, rasa, genetska sklonost ka nastanku bolesti krvnih sudova i starost. Kada govorimo o polu, mušarci imaju veći rizik za nastanak moždanog udara, ali zbog dužeg životnog vijeka moždani udar će češće biti uzročnik smrtonog ishoda kod ženskog pola i predstavlja treći uzrok smrti kod osoba ženkog pola, a peti uzrok smrti muškaraca. Osobe bijele rase imaju najmanju vjerovatnoću za nastanak moždanog udara, čak do dva puta manji u odnosu na osobe crne rase, koje su pod najvećim rizikom”, naglašava načelnica Odjeljenja intenzivnog neurološkog liječenja.
Tvrdi da su godine starosti takođe snažan faktor rizika, pa se nakon 55. godine života svakih deset godina rizik za nastanak te bolesti udvostručava.
Regulisanje pritiska, šećera, prestanak pušenja...
Idrizović kaže da je važno stalno potencirati faktore rizika koji mogu značajno da utiču na sprečavanje nastanka ove životno ugrožavajuće bolesti, posebno kada se zna da se čak četiri od pet moždanih udara može spriječiti.
Ona ističe da pušenje za dva puta povećava rizik od nastanka moždanog udara, ali i za 40 odsto kod pasivnih pušača, dok povišen krvni pritisak povećava vjerovatnoću čak dva do četiri puta, povećavajući aterosklerotske promjene svih krvnih sudova. Poručuje da redovna kontrola krvnog pritiska i uzimanje terapije smanjuje ne samo vjerovatnoću za nastanak moždanog udara, već i srčanog udara, vaskularnu demenciju.
“Atrijalna fibrilacija (poremećaj srčanog ritma u kojem postoji gubitak sinhronizacije srčanih pretkomora i komora) dovodi do nastanka krvnih ugrušaka u srčanim šupljinama, koji potom budu odvedena krvnom strujom i dok se, u zavisnosti od svoje veličine, ne zaustave i spriječe dalji krvni protok koji dovodi do ishemijskog moždanog udara, a značaj uzimanja lijekova koji sprečavaju nastanak tromba (antikoagulatna terapija) je još veći kada kažemo da šest odsto populacije starije od 65 godina ima ovu vrstu poremećaja ritma i da svaka peta osoba sa moždanim udarom ima ovo oboljenje”, naglašava Idrizović.
Ona kaže i da osobe koje boluju od šećerne bolesti koja nije kontrolisana imaju dva puta veću vjerovatnoću da dobiju moždani udar, a oni koji razviju to oboljenje gotovo dvostruki rizik za letalni, odnosno smrtni ishod.
“Gojaznost, prije svega, predstavlja rizik za nastanak šećerne bolesti, povišenog krvnog pritiska, atrijalne fibrilacije i povišenih vrijednosti holesterola koje značajno povećavaju vjerovatno i nastanak, ali i loš ishod moždanog udara, kao i zloupotreba alkohola (više od 30 g na dan) i psihoaktivnih suptanci”, poručuje Idrizović.
Simptomi moždanog udara
Moždani udar po definiciji predstavlja naglo nastali poremećaj moždane funkcije, uslijed poremećaja moždane cirkulacije.
“Iz tog razloga je i početak kliničke slike, odnosno simptoma moždanog udara akutan, tj iznenadan, a ispoljavanje zavisi od teritorije mozga koja je zahvaćena”, naglašava Idrizović.
Ona kaže da su najčešći simptomi na koje pacijenti treba da obrate pažnju asimetrija lica, otežan govor, slabost polovine tijela, nestabilnost, duple slike, naročito ako se simptomi ispolje naglo, a udruženi su sa glavoboljom, mučninom ili povraćanjem.
“U tim situacijama pacijentima preporučujemo da što hitnije kontaktiraju Zavod za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP), radi transporta u najbližu zdravstvenu ustanovu, jer je faktor vrijeme jedan od važnijih kriterijuma za primjenu invazivnih terapijskih procedura za liječenje moždanog udara (tromboliza, mehanička trombektomija) koje su dostupne u našoj zemlji, a od čije primjene, i to što ranije od nastanka simptoma zavisi uspešnost terapije”, zaključuje Idrizović.
( Ana Komatina )