CDT: Program rada nove Vlade ne daje odgovor na veoma važna pitanja

Poruke o Crnoj Gori kao "Švajcarskoj Balkana" i "Singapuru Evrope" kao izrečena vizija ne znače puno, ukoliko nije jasno kako će se do te vizije doći, jedan je od zaključaka CDT-a

4340 pregleda8 komentar(a)
Milena Gvozdenović, Foto: Centar za demokratsku tranziciju

Program rada nove Vlade ne daje odgovor na pitanje kakva će i gdje će Crna Gora biti na kraju njenog mandata i koje su prolazne stanice, odnosno, rokovi za ostvarivanje pojedinih prioriteta Vlade.

Poruke o Crnoj Gori kao "Švajcarskoj Balkana" i "Singapuru Evrope" kao izrečena vizija ne znače puno, ukoliko nije jasno kako će se do te vizije doći.

Ekspoze dosta široko postavlja prioritete buduće Vlade i identifikuje neke od kritičnih tačaka razvoja, ali ne definiše očekivana postignuća u pojedinim resorima. On varira u kvalitetu, pa tako imamo djelove sa jasnijom slikom aktivnosti, ali i oblasti koje obiluju opštim mjestima i vrlo uopštenim ciljevima.

To su ključni zaključci Centra za demokratsku tranziciju (CDT) koji je objavio zapažanja o sadržini i kvalitetu ekspozea nove Vlade.

Po prvi put, kako je saopšteno iz te NVO, značajnu ulogu u koalicionoj vlast imaće i politička grupacija koja "ne dijeli sve vrijednosti koje su proklamovane državnim ili politikama Evropske unije (EU) i NATO-a".

"Spajićeva Vlada će zato imati težak zadatak da dokaže vrijednosnu posvećenost postulatima i politikama koje u ekspozeu navodi kao prioritetne", saopštila je zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović.

"Iako se u ekspozeu s pravom tretiraju teme koje su važne za koalicionu vlast, a koje nijesu direktna ingerencija Vlade, takav slučaj nije sa dugoočekivanom izbornom reformom. Ona se, izuzev dijela o finansiranju političkih subjekata, ni ne pominje. Ako uzmemo u obzir da o tome nije bilo riječi ni u govoru novoizabranog predsjednika Skupštine, s pravom se postavlja pitanje da li je koaliciona vlast odustala od onoga što je gorljivo zagovarala godinama unazad. Čini se da su birački spisak, depolitizacija izborne administracije, uvođenje otvorenih lista i druge važne teme, preko noći postale nebitne. Nadamo se da će nas budući potezi vlasti razuvjeriti od našeg sadašnjeg utiska da je nova vlast 'zaboravila' na unapređenja ključnih demokratskih instrumenata i postulata", dodaje ona.

Slično se, kako je rekla, desilo i sa prinicipima meriotokratije, transparentnosti, ravnopravnosti koji stidljivo provijavaju kroz različite segmente ekspozea, ali su nedovoljno artikulisani u jasnu namjeru da se institucije oslobode od partijske kontrole.

"Nema govora ni o tome na koji način se može poboljšati funkcionisanje institucija, na primjer parlamenta, i ostvarivanje njegove funkcije u održavanju balansa vlasti koje proklamuje Ustav. Odbijanjem da iznese program Vlade u skladu sa članom 103 Ustava Crne Gore, premijer Spajić je ponizio Skupštinu Crne Gore i već na prvom koraku poslao poražavajuću poruku o tome kako doživljava odnos Vlade i parlamenta", navodi Gvozdenović.

Rekla je i da veoma zabrinjava što ekspoze ne tretira ni usvajanje zakona o Skupštini i Vladi.

"Premijer Spajić u ekspozeu ukazuje na potrebu za optimizacijom javne uprave. Ipak, imajuću u vidu broj resora u novoj Vladi ali i navode medija da je u koalicionom sporazumu ostavljeno 40 odsto mjesta po 'dubini' za koaliciju ZBCG, postavlja se pitanje da li će ova Vlada imati volje i želje da uvede sistem zapošljavanja na osnovu zasluga, ali i druge važne aktivnosti koje treba da dovedu do reforme javne uprave", ističe se.

Programom Vlade se predviđa i izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, te kriminalizacija nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera. "Ipak, osim pozivanja na preporuke EU, nije jasno na koji način Vlada smatra da treba da se vodi borba sa onima koji su se nelegalno obogatili, jer tih informacija u ekspozeu nema", navodi Gvozdenović.

Rekla je i da predsjednik Vlade u ekspozeu ne nudi dugo očekivane odgovore o temama zbog kojih je dominantno ostvario dobar izborni rezultat, "iako je njegova predizborna poruka bila kratka i jasna - minimalna penzija 450 eura, minimalna zarada 700 eura, prosječna plata 1000 eura, sedmočasovno radno vrijeme".

"Nadamo se da su ovi i drugi nedostaci ekspozea zapravo drugačije razumijevanje sadržaja i strukture ove vrste dokumenta, a ne odustajanje od ključnih programskih načela članica vladajuće koalicije. Željeli bismo da ovo ne znači odustajanje od ključnih i prijeko potrebnih aktivnosti za poboljšanje naše demokratije, ali ni od fundamentalnih kriterijuma našeg puta ka EU. Pozivamo predstavnike nove koalicione vlasti da se precizno i nedvosmisleno izjasne o ovim i drugim nedoumicama, da objave potpisani koalicioni sporazum i da javno objasne građankama i građanima svoje namjere u narednom periodu, kao što to rade sve demokratske vlasti", zaključuje Gvozdenović.