Žene žive duže od muškaraca: Zašto je tako?

Stručnjaci smatraju da žene, između ostalog, više brinu svom zdravlju i manje su sklone rizičnom ponašanju

8394 pregleda12 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Niko od nas ne zna koliko tačno vremena imamo na Zemlji, ali ono što znamo je da širom svijeta žene uglavnom u prosjeku žive duže od muškaraca.

Prema posljednjim podacima Eurostata, biroa za statistiku Evropske unije, očekivani životni vijek žena i dalje je duži nego kod muškaraca. Podaci su za 2021. godinu, pa je zbog pandemije očekivana prosječna dužina života pala za 0,3.

Uprkos tome, očekivani životni vijek žena je 82,9 godina, a muškaraca 77,2 godine. Slični su podaci za SAD. Prosječni životni vijek žena je 79,3 godine u poređenju sa 73,5 godina muškaraca, prema izvještaju Centra za kontrolu i prevenciju bolesti iz decembra 2022.

Stručnjaci kažu da razloga ima više.

Počinje s hormonima

Estrogen igra veliku ulogu u pomaganju ženama da žive duže, rekli su stručnjaci za HuffPost. Barem je tako dok žene ne prođu kroz menopauzu i njihov nivo estrogena prirodno ne padne.

Estrogen održava krvne sudove zdravima izazivajući širenje vena i poboljšavajući funkciju endotelnih ćelija. Ovo može da poboljša protok krvi i smanji rizik od ateroskleroze, koja je glavni uzrok bolesti srca, rekao je dr Robert Segal, kardiolog i osnivač Manhattan Cardiology.

Pomenuo je još jedan način na koji ovaj reproduktivni hormon pomaže ženama. On, naime, snižava nivo LDL (lošeg) holesterola i podiže nivo HDL (dobrog) holesterola. Protivupalna svojstva estrogena takođe pomažu smanenju upale u krvnim sudovima, što bi moglo da smanji rizik od hroničnih kardiovaskularnih bolesti poput koronarne bolesti srca, srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca, piše Ordinacija.

Muškarci su skloniji rizičnom ponašanju

Još jedan razlog zašto žene žive duže od muškaraca je taj što ne učestvuju u rizičnom ponašanju tako često. Dr Rohit Vuppuluri, interventni kardiolog iz Chicaga, rekao je da je vjerovatnije da će muškarci imati društvene navike kao što su pušenje, pijenje alkohola, korištenje droga i loš izbor ishrane.

Ovakva ponašanja povećavaju rizik od hroničnih bolesti poput hipertenzije, hiperlipidemije, dijabetesa, hronične opstruktivne plućne bolesti, hronične bolesti bubrega, ciroze jetre i gojaznosti, što može dovesti do preuranjene smrti rekao je dr Vuppuluri.

Muškarci takođe, smatra on, češće imaju opasne poslove, voze nesmotrenije i više rizikuju u sportu, što može da dovede do nesreća i povreda i skrati im život.

Žene češće zdravije jedu

Redovna konzumacija zdrave može vam pomoći da živite duže, a prema istraživanju, žene to čine češće od muškaraca. Blanca Garcia, registrovana dijetetičarka nutricionistica Healthcanal, kaže da viđa žene koje češće kupuju namirnice, planiraju obroke i traže pomoć nutricionista kako bi zadovoljile svoje prehrambene potrebe.

Čvrsto vjerujem da ishrana i vježba igraju važnu ulogu u dugovječnosti osobe. Bolji izbor hrane održava tijelo u ravnoteži, kretanje održava mišiće i kosti jačima, a žene su tome sklonije, rekla je Garcia.

foto: Shutterstock

Dr Segal je istakao da svako ko se redovno bavi tjelesnim vježbama ima veću vjerovatnoću da će imati zdravije srce, bolju kontrolu tjelesne težine i opštu dobrobit, a sve to može produžiti život godinama.

Promjene u prehrambenim navikama i navikama vježbanja, između ostalog, mogu pomoći i muškarcima i ženama da žive duže i zdravije, dodao je dr Segal.

Muškarci češće potiskuju emocije

Da, duboki osjećaji mogu dovesti do dužeg života. Avigail Lev, licencirani klinički psiholog i osnivač i direktor Bay Area CBT centra u Kaliforniji, vjeruje da su potiskivanje emocija i kraći životni vijek povezani.

Muškarcima društvo uslovljava da duboko potiskuju svoje emocije. Zbog toga žene imaju više socijalnih bliskih relacija što im pruža podršku i oslonac, rekla je Lev.

Ona smatra da potiskivanje emocija može povećati stres, povisiti nivo kortizola, negativno uticati na san, narušiti odnose i međuljudske veze i povećati vjerovatnoću poremećaja mentalnog zdravlja, uključujući traume, depresiju i tjeskobu.

Emocionalna supresija takođe je povezana s povišenim krvnim pritiskom, kardiovaskularnim rizicima i slabijim imunološkim sistemom.

Dr Naval Parikh, ljekar primarne zdravstvene zaštite i internista na Floridi, složio se s njom.

Žene obično imaju veće društvene mreže i jače društvene veze, što može imati pozitivan učinak na mentalno zdravlje. Ovaj sistem podrške znači da žene imaju bolje mehanizme za suočavanje sa stresom, napomenuo je.

Žene češće idu kod ljekara

Puno je vjerovatnije da će muškarci odbaciti bilo kakve epizode boli u grudima ili kratkog daha kao samo manji simptom koji će vremenom nestati, umjesto da potraže ljekarsku pomoć kako bi saznali je li to nešto zabrinjavajuće, rekao je dr Vuppuluri.

Dodao je da se muškarci opiru traženju pomoći i nastavljaju da rješavaju svoje tegobe sve dok se ne nađu u teškoj situaciji, što onda dovodi do lošijih medicinskih ishoda.

foto: Shutterstock

A za one muškarce koji idu kod ljekara? Ne slušaju ih uvijek niti slijede njihove savjete. Studija Američke akademije porodičnih ljekara iz 2017. pokazala je da polovina muškaraca koji traže ljekarsku pomoć ne slijedi preporuke svog ljekara. To uključuje neispunjavanje recepata, neuzimanje recepata prema uputstvima, neponavljanje testova za njihovo stanje i nedolazak na kontrolu.

Vuppuluri je rekao da je manje vjerovatno da će muškarci pristati na uzimanje ljekova ako se aktivno ne osjećaju dobro.

Dakle, za stanja kao što su hipertenzija, hiperlipidemija i dijabetes, muškarci su puno manje poslušni s ljekovima jer često ne osjećaju simptome. To može prouzrokovati razvoj ireverzibilnih simptoma kao što su oštećenje ili zatajenje organa, kaže dr Vuppuluri.

Stručnjaci upozoravaju da pravovremeni odlasci kod ljekara, pridržavanje planova liječenja i česti pregledi mogu značajno uticati na dugovječnost. Činjenje ovih stvari može usporiti razvoj hroničnih bolesti, kao što su problemi sa srcem i pomoći ljudima da žive duže i budu uopšteno zdraviji.

Sama činjenica da ste žena ne jamči duži život. Postoje neke urođene prednosti, ali većina faktora koji predviđaju očekivani životni vijek osobe su navike pod njihovom kontrolom. Često vježbanje, konzumiranje zdrave hrane, odlazak kod ljekara, pronalaženje sistema podrške i još mnogo toga može pomoći svakome da vodi zdraviji život – dugi niz godina.